Danas, 03.09.2010. na adresu glasnogovornika Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja uputili smo poruku slijedećeg sadržaja:

Poštovani,

• 22. kolovoza 2010. na internetskoj stranici Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i prehranu Republike Slovenije objavljeno je da su u Sloveniji pronađena dva uzorka patvorenog meda porijeklom iz Hrvatske o čemu su obavijestili nadležno hrvatsko ministarstvo.

• 23. kolovoza 2010. uputili smo zamolbu ravnateljici Uprave poljoprivredne i fitosanitarne inspekcije Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja gospođi Milki Majić da nam otkrije imena hrvatskih izvoznika patvorenog meda u Sloveniju.

Kako do danas, 3. rujna 2010. godine nismo dobili odgovor od ravnateljice Uprave poljoprivredne i fitosanitarne inspekcije vašeg Ministarstva tražimo da nas izvijestite o imenima izvoznika navedenih patvorina meda.

Svaka krivnja i svako nedjelo mora biti individualizirano. U protivnom smo svi krivi.

Skrivanje počinitelja je suučesništvo u nedjelu, te se svojom „diskrecijom" stavljate u službu patvoritelja, koji su nam prouzročili nemjerljivu štetu svojom gramzljivošću, što vam, vjerujemo, nije bila namjera.

U očekivanju traženih podataka pozdravljamo,

Damir Rogulja, predsjednik UP „Pčelinjak"

Kopiju zahtjeva poslali smo Uredu ministra, Ani Gregurić, višem stručnom referentu u Kabinetu ministra, Milki Majić, ravnateljici Uprave poljoprivredne i fitosanitarne inspekcije te Jeleni Janjetović, tajnici u Upravi poljoprivredne i fitosanitarne inspekcije.

Vrijedna Katarina Šplajt iz ORKA LAB-a, smještenog u Centru male privrede,  Savica Šanci 119, poslala nam je ponudu cijele „hrpe" raznorazne ambalaže za unapređenje naše prodaje, kao i spisak eteričnih ulja za proširenje liste naših proizvoda. Cjelovit cjenik možete zatražiti na Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

Na prvom program Hrvatske televizije 3.rujna 2010. u  emisiji „Hrvatska uživo" između ostalog govorit će se i o aferi med koju smo potakli upornim inzistiranjem na provjeri „Hrvatskog vrcanog meda" splitske tvrtke Dalmed. Analize koje je dao izraditi Državni inspektorat također su pokazale da je HMF skoro deset puta veći no što su dozvoljene maksimalne vrijednosti. Također u uzorcima njihovog cvjetnog meda kao i meda kadulje i bagrema nije bilo dovoljno peludnih zrnaca za analizu, a i ono što je pronađeno bilo je u sva tri uzorka identično!!!???

U emisiji će sudjelovati više sugovornika kako u studiju tako i u prethodno snimljenim prilozima, a prema preliminarnim informacijama svoj pogled na aferu dati će i prof.dr.sc.Nada Vahčić s Prehrambeno bio-tehnološkog fakulteta u Zagrebu, doc.dr.sc.Jasna Bošnir iz Službe za zdravstvenu ekologiju Zavoda za javno zdravstvo dr.Andrija Štampar iz Zagreba, Damir Rogulja iz Udruge pčelara „Pčelinjak" iz Zagreba, a novinarska ekipa pokušat će dobiti i izjavu ravnateljice Uprave poljoprivredne i fitosanitarne inspekcije Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja gospođe Milke Majić...

Nadam se da će biti zanimljivo, a nekoliko dana nakon emisije moći ćemo ju ponovno pogledati putem interneta na „Televizija na poziv".

Udruga pčelara „Pčelinjak" od sutra, 3. rujna, kreće s redovitim sastancima udruge u Preradovićevoj 29 u Zagrebu. Sastanci počinju u 18.00 sati, a traju dok se ne raziđemo (obično do 20.00 - 20.30). Osim sastanaka petkom dio našeg društvenog rada ostvarujemo, telefonom, e-mail komunikacijom, sastancima i druženjem na našim pčelinjacima te akcijama i aktivnostima na terenu.

Svaki naš sastanak ima unaprijed najavljenu temu ili predavača, a prvi  će biti posvećen ovogodišnjoj „berbi" meda. Pozvani su svi članovi da sa sobom ponesu po teglicu svog najboljeg meda, pa ćemo napraviti malo „klupsko" ocjenjivanje. Izvijestit ćemo o novim elementima afere patvorenja meda, a i dogovoriti se što ćemo dalje poduzeti protiv pojedinaca u HPS-u koji su lažirali prošle izbore za tijela HPS-a.

U raspisu za svjetsko ocjenjivanje u okviru foruma Apimedica & Apiquality stoji, da se može prijaviti na natjecanje med: cvjetni, šumski, lipa, kesten, bagrem, smreka, jela (hoja).

Upravo smo dobili i službeni stav organizatora da ako uspijemo prikupiti deset uzoraka i neke druge vrste da će se organizirati i dodatna kategorija.

U našem slučaju se to odnosi na kadulju i prije svega na livadski med od kojih bismo mogli prikupiti po deset uzoraka od svake sorte.

Uzorke ružmarina, drače, tilovine, mandarine, ciganskog perja, suncokreta, metvice, vrijeska, amorfe, vrbe, koelerterije ili neku drugu rjeđu (egzotičniju) sortu našeg meda nemojte niti slati. No, u koliko nam takvi uzorci i stignu nećemo ih niti slati u Sloveniju i nastojat ćemo vam ih u što kraćem roku vratiti.

Od 11. - 19. rujna 2010. u Samoboru će se održati 2. Samoborski medni dani i 8. Izložba meda Zagrebačke županije uz ocjenjivanje meda, pod zajedničkim nazivom 1. Festival pčelarstva Zagrebačke županije.

8. Senzoričko ocjenjivanje meda Zagrebačka županija organizira u suradnji s udrugama pčelara s područja županije i zagrebačkim Agronomskim fakultetom. Proglašenje rezultata biti će 11. rujna na svečanom otvaranju 1. Festivala pčelarstva Zagrebačke županije u subotu, 11. rujna.

Program od 11. do 19. 09. 2010. godine u Samoboru na Trgu Matice hrvatske:

Razmišljajući zašto se Davor Karninčić, vlasnik tvrtki Trenton i Dalmed,  žestoko prijeti nama i novinarima, koji su mu se obratili, odvjetničkom kućom Hanžeković shvatio sam da postoji ogromna razlika između krive deklaracije i falsifikata.

Može nam se desiti da smo naš med deklarirali kao Livada, a da nam se tijekom sezone pojavila medljika koju nismo registrirali, a elektrovodljivost pokaže da se radi o miješanom medu, a ne livadi kako smo ju deklarirali. Može nam se desiti da analiza pokaže i manji broj zrnaca sortne peludi od ukupne količine kako to zahtjeva pravilnik. Recimo analiza pokaže da naša kadulja ima manje od 15% od ukupne količine zrnaca peludi u uzorku ili manje od 25% zrnaca peludi u medu lipe. To bi mogla biti pogrešna deklaracija, no postoje i drugi načini dokazivanja sortnosti (vidi radove Daria Lasića ili/i Igora Jerkovića) meda kojima se može dokazati sortnost i uz manji sadržaj peludnih zrnaca sorte za koju smo svoj med deklarirali. Takva kriva deklaracija može biti prekršaj, a može se i prihvatiti kao nenamjerna zabuna.

Ogromna količina HMF-a i posvemašnji nedostatak peludnih zrnaca nedvosmisleno upućuje na krivotvorinu (patvorinu, falsifikat). To što su uradili u Dalmedu i kod još dvoje hrvatskih izvoznika nesumnjivo predstavlja krivotvorenje. A svaki falsifikat je krivično djelo i stoga će svakako Davoru Karninčiću biti potrebna odvjetnička kuća Hanžeković - ne u smislu dobermana koji će na nas lajati i progoniti nas, već u ulozi obrane neobranjive pozicije u koju se je svojom nepromišljenošću i gramzljivošću Karninčić doveo.

Geneza afere

• 26. veljače 2010. saznali smo da je splitski Dalmed krajem 2009. godine iz Kine uvezao oko 40 t meda po cijeni od oko 9,36 kn/kg franko Split.
• 06. travnja 2010. saznali smo da su na hrvatskim policama "uhvaćeni" uzorci patvorenog meda i o tome zatražili očitovanje Državne inspekcije na koji upit do dana današnjeg nismo dobili odgovor.
• 24.lipnja 2010., prije više od dva mjeseca, predali smo prijavu Državnoj inspekciji protiv splitskog Dalmeda zbog meda sumnjive kakvoće kupljenog dan dva ranije u zagrebačkom Sparu.
• 10. kolovoza 2010., 46 dana nakon podnošenja prijave, dobivamo, na naše traženje, usmenu obavijest splitskog Državnog inspektora da s Dalmedovim uzorcima stvarno nije nešto u redu.
• 12. kolovoza 2010., 49 dana nakon prijave Državnom inspektoratu, u solinskom Tommyju kupljen je bučkuriš odvratnog mirisa, okusa, gotovo tekuć i gotovo crn s deklaracijom Hrvatski vrcani cvjetni med i o tome puštamo informaciju u javnost te dajemo novu prijavu Državnom inspektoratu.

Novinarka HTV-a Željka Teskera  napravila je prilog o sadašnjem trenutku našeg pčelarstva koji je obilježen drastičnim padom proizvodnje i relativno visokim otkupnim cijenama meda. Prilog je objavljen pod naslovom „Slaba pčelarska godina" u emisiji Plodovi zemlje HTV-a od 29.08.2010. od 28:19 do 33:07 minute emisije. U prilogu sudjeljuju kolege pčelari Slavko Švraka, Davor Vrbos i Ivica Sertić.

Emisiju možete pogledati ovdje.

Velika vrijednost HMF-a utvrđena u medu kojeg je splitski Dalmed plasirao na tržište pod nazivom Hrvatski vrcani med kadulje nesumnjivo ukazuje da se radi o krivotvorini. No što je zapravo HMF?

• HMF je razgradni produkt jednostavnih šećera (najčešće fruktoze) u prisutnosti kiselina, a njegovo nastajanje može započeti čak i u saću tijekom zrenja meda, u trenutku kada omjeri kiselina i šećera postanu pogodni za reakciju. Iako nastaje i pri uobičajenim skladišnim temperaturama meda, brzina ove kemijske reakcije, kao i mnogih drugih, raste s povišenjem temperature. Osim pod utjecajem povišenih temperatura, do smanjenja enzimske aktivnosti također dolazi i tijekom skladištenja pa tako primjerice aktivnost dijastaze tijekom skladištenja kroz 200 dana pri 30 °C opada na polovicu vrijednosti, a isto smanjenje je rezultat i ako se med tijekom 1 dana drži pri temperaturi od 60 °C ili tijekom 4.5 sati pri 70 °C. Na osnovi navedenih činjenica, u analitičkom smislu aktivnost enzima dijastaze i sadržaj HMF-a služe kao pokazatelji svježine i termičkog tretmana meda.

U srijedu 1. rujna krećemo s prikupljanjem uzoraka za svjetsko ocjenjivanje meda i pića od meda u sjedištu UP "Pčelinjak", Svačićev trg 11 u Zagrebu..

Za uzorke od meda sve je jasno, no za uzorke pića od meda stvari su se malo zakomplicirale. Analize koje zahtjeva organizator za mednu rakiju, liker od meda i liker od meda s dodacima možemo obaviti po cijeni od 22 eura (ukupno 82 Eura za prvi uzorak, a 72 za svaki daljnji), ali analize medice i pjenušca koštaju 118 Eura i prijava na ocjenjivanje za ova dva pića iznosit će za prvi uzorak 178 Eura, a za svaki daljnji 168 Eura.

Za med trebate poslati po četiri teglice, od oko 370 ml ili 450g, za svaki uzorak, potpisanu izjavu i predviđenu kotizaciju.

Za pića od meda predaju se četiri staklenke i to od 500 ml, osim za medicu koja može biti punjena u staklenke od 375 ml i pjenušca koji može biti punjen u staklenke od 750 ml. I uz ove uzorke potrebno je priložiti potpisanu izjavu i predviđenu kotizaciju.

Analize pića od meda raditi će Zavod za vinogradarstvo, vinarstvo i voćarstvo Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, a med će analizirati Odjel za analize hrane i predmeta opće uporabe Zavoda za javno zdravstvo „dr.Andrija Štampar" u Zagrebu.

Detaljnije informacije zatražite na Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

Kako nazvati nekoga tko pri punoj svijesti uporno tvrdi da pakira i prodaje Hrvatski vrcani med kadulje - crne boje, smrdljiv i odvratna okusa. Dalmedov uzorak, tog naziva, kupili smo u Tommyjevom lancu 17.08.2010. godine u Zagrebu, a akreditirani laboratorij je danas (27.08.2010.) utvrdio da mu je HMF 329 mg/kg (od najviše dozvoljenih 40 mg/kg) i da UOPĆE nema peludnih zrnaca?!!!

Nadam se da je Državni inspektorat prikupljene uzorke u Splitu, nakon naše druge prijave, dao na provjeru barem u ova dva parametra. Danas smo se ćuli i obećali su nam nalaze poslati kada budu gotovi.

Provjere radi dao sam na istu analizu i med od kestena jednog hrvatskog pčelara za koji je utvrđen  HMF od 3,5 mg/kg i 97% peludnih zrnaca kestena.

Niti od jednog trgovca nitko ne traži takvo savršenstvo no Davor Karninčić iz Trentona, vlasnik splitskog Dalmeda u najmanju je ruku diletant. No što se tiče nas pčelara eklatantni je zločinac „Hrvatskog domovinskog mira". Gramzljiva vucibatina koja je usred turističke sezone „golo govno" tržila pod nazivom „ruža mirisna".

U današnjem Vjesniku i na internetskoj stranici Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo Zagreba objavljen je natječaj za dodjelu sredstava pomoći u poljoprivredi i šumarstvu u 2010.

Osnovno što se da iz samog teksta zaključiti je da su sredstva predviđena za ovu namjenu smanjena u odnosu na prošlu godinu. A što se tiče samih obrazaca prijava za dodjelu sredstava vidljiva je jasna namjera da se prijavljuju potpuno jasni i suvisli projekti. Novost je klauzula da udruge moraju imati ljudske i materijalne resurse za provedbu prijavljenih programa te da moraju voditi transparentno financijsko poslovanje. Ovo bi svakako trebalo pomoći da se iz kruga korisnika pomoći isključe kojekakve fantomske udruge koje su se dosad pojavljivale i koje su vrlo netransparentno trošile dodijeljena im sredstva. Slično pooštravanje kriterija za dodjelu sredstava pomoći kao i puno detaljniji obrasci prijava je i za investicije u poljoprivrednim gospodarstvima, preradi poljoprivrednih proizvoda i njihovog trženja, školovanju, prekvalifikaciji i poduci, projektima u šumarstvu i lovstvu, raznovrsnim poljoprivrednim aktivnostima u ostvarivanju dopunskih ili alternativnih izvora prihoda te ruralnom turizmu i tradicionalnim ruralnim obrtima.

Mr.sc.Dražen Lušić s Medicinskog fakulteta u Rijeci na predstojećem forumu Apimedica&Apiquality predstavit će studiju o karakterizaciji i procjeni kakvoće meda hrvatske kadulje (Salvia officinalis L.). Ovaj izuzetno kvalitetan med proizvodi se na pčelinjacima uskog obalnog pojasa Sjeverozapadne Hrvatske (Kvarnerski zaljev i njegovi otoci). Osamnaest reprezentativnih uzoraka meda kadulje iz sezone 2009 poslužilo je za detaljnu analizu fizikalnih i kemijskih parametara kvalitete meda, a također su vrlo pažljivo analizirana i senzorska svojstva uzoraka.

Provedene znanstvene analize svakako će doprinijeti sveobuhvatnijoj karakterizaciji ovog cijenjenog hrvatskog meda.

Na upit naših kolega „medara" provjerili smo što je s ovogodišnjim vaučerima.

Oni koji su ih iskoristili za nabavku opreme ili repromaterijala svoj su problem već davno riješili.

Oni koji su vaučere u navedenom roku vratili njima će iznos naveden u njihovom vaučeru biti uskoro plaćen.

No svi mi koji smo zaboravili ili „zaboravili" vratiti vaučer, jer ga nismo željeli unovčiti kroz robu, nama će se ipak na kraju navedeni iznos s velikom vjerojatnosti isplatiti na osobni račun naveden u prijavi za poticaj. Iako smo iz pouzdanog izvora saznali da će svi i iz ove grupe dobiti svoja sredstva, nakon konačnog obračuna, tu bi možda trebalo zadržati malu rezervu iako je SVA količina sredstava namijenjena za poticaje u poljoprivredi  poznata od samog početka (zbroj svih odobrenih poticaja).