Zanimljivosti
Stršljeni i ose - kako ih suzbiti? PDF Print E-mail
Written by Damir Rogulja   
Friday, 21 August 2009 17:54
There are no translations available.

U drugoj polovici kolovoza leglo stršljena je u zenitu. Ogroman broj je letačica, a još veće je leglo. U tako velikom broju odraslih stršljena ima i dosta „ratnika", opskrbljenih snažnim otrovom, koji, ako se ne pazi, mogu biti izuzetno opasni.

Nedavno su troje naših sugrađana glavom platili svoj neoprez i neinformiranost.

strazar_u_paniciKao prvo svako gnijezdo stršljena ima svoje čuvare. Na ulazu u leglo 24 sata dežura stražar i ako primijeti nešto sumnjivo u blizini legla odmah izlijeće i diže uzbunu. Ako smo ga mi izazvali i ako smo se nakon njegovog izletanja uplašili te počeli mahati rukama i nogama, hopsati i trčati - evo za nama još desetak „ratnika" i tad može nastati vrlo ozbiljna frka.

Ako smo u našoj blizini primijetili povećan broj ovih insekata najbolje je pokušati locirati njihovo leglo i u širokom ga luku obilaziti.

zajednica_u_paniciU njihovoj blizini ne treba obavljati nikakve aktivnosti - igranje, kosidba, zavirivanje i sl. Također u njihovoj blizini iritatna je šarena odjeća, intenzivni mirisi i povećana buka.

Ako su se smjestili tako da postavljaju ozbiljnu prijetnju onda ih je potrebno uništiti. I to i letačice i svo leglo.

Mnogi „stručnjaci" daju preporuku da im se priđe otvorenim plamenom i da im se spali leglo na licu mjesta. Ovakvom „tehologijom", u najboljem slučaju, možete potpaliti štagalj, kuću ili kućicu za ptice. Leglo stršljena je nemoguće zapaliti. Iako je napravljeno od svojevrsnog „papira" ličinke, koje ga ispunjavaju, imaju toliko vode da je pokušaj zapaljenja jednak pokušaju zapaljenja kante vode.

Last Updated on Thursday, 19 November 2009 17:30
Read more...
 
neke činjenice PDF Print E-mail
Written by Damir Rogulja   
Friday, 06 March 2009 20:14
There are no translations available.

Stjepan Brijačak: Zašto bolesnima davati med?

U bolesti sva krv krene u borbu protiv bolesti te dolazi do pomanjkanja krvi u želucu. Ako bolesnome dademo med, rastopljen u mlačnom napitku, i uz malo krvi želudac će priskrbiti organizmu, u kratkom roku, prijeko potrebnu energiju i snagu u borbi protiv bolesti.



--------------------------------------------------------------------------------

Znate li ...

... da za 1 kg meda kojeg prerade iz 3 kg nektara pčele trebaju posjetiti 7.500.000 cvjetića crvene djeteline ili 2.000.000 cvjetića bagrema,
... da 1 kg pčela prirodnog roja ima 7.000 - 8.000 radilica,
... da srednje jaka pčelinja zajednica ima oko 50.000 radilica,
... da pčelinja zajednica u godini dana potroši za svoj opstanak i uzgoj legla prosječno 80 kg meda i 25-30 kg peludi,
... da jedna pčela posjeti u minuti oko 12 cvjetića, a tijekom dana 4.000 cvjetića,
... da je ukupna težina jaja koje matica snese u 24 sata (2.000 komada) teža od same matice,
... da su ova saznanja postala vlasništvom svih hrvatskih pčelara zahvaljujući našem časopisu HRVATSKA PČELA, koji početkom 21. stoljeća broji 120 godina postojanja!



--------------------------------------------------------------------------------

Zašto danas pčele trebaju pčelare


Čovjek ponekad u najboljoj namjeri učini nepopravljivo. Poučan je sljedeći primjer.

Pčelinji parazit, grinja Varroa jacobsoni, u stanju je u samo jednoj sezoni uništiti snažnu pčelinju zajednicu medonosne pčele (Apis mellifera), a znanstveno je dokazano da pogoduje razvoju drugih pčelinjih bolesti. Taj parazit koji je otkriven još davne 1904. godine na otoku Javi na indijskoj pčeli (Apis cerana), nikoga nije zabrinjavao, jer je indijska pčela tijekom mnogih godina razvila mehanizme suživota. Međutim, dovođenjem medonosne pčele u dalekoistočni prostor, iz ekonomskih razloga, čovjek je nehotice učinio nešto što bi u današnje vrijeme pojačane brige za životnu sredinu nazvali ekološkim udarom. naime, parazit je prešao na medonosnu pčelu te preko azije stigao prije dvadesetak godina na naše područje. Uz puno muke te uz pomoć znanstvenika, veterinara i pčelara praktičara, pčelari su uspjeli održati varou na podnošljivoj granici. No, budući da nema najava primjerenih pčelarskoj praksi kako je u bliskoj budućnosti moguće pčelariti bez varoe, to istodobno znači da pčele ne mogu opstati bez pomoći pčelara. Iz europskih šuma pčele su gotovo nestale.

Dakle, danas u čitavoj Europi, pa tako i u Hrvatskoj, praktički nema pčela bez pčelara. Pčele valja liječiti, a to treba znati, kako zbog pčela, tako zbog pčelinjih proizvoda i potrošača.

Inače sredstva za suzbijanje bolesti mogu zaostati u medu i vosku. Educiran i savjestan pčelar za vrijeme paše u košnicu ne unosi nikakva kemijska sredstva.
 
<< Start < Prev 1 2 3 Next > End >>

Page 3 of 3