Dr.Vidoje Kulić (članak objavljen u časopisu Pčelar br. 10 /2011. - objavljujemo uz suglasnost autora)

Pčelarim preko 20 godina sa 40 LR košnica i predavač sam SPOS-a. Povod da ovo napišem za naš cenjeni časopis je bila jedna situacija na mom pčelinjaku, koja se razvila u dramu na ivici života i smrti, kada je osoba koja je „nealergična " na ubod pčele imala anafilaktičku alergijsku reakciju

„Nealergične" osobe na otrov pčele

Lep sunčan, letnji dan, na pčelinjaku dinamično kako sa­mo može da bude krajem juna. Pčele nose i dosta unose nek­tara, košnice solidno napunje­ne, pčelari veseli i poletni, iako u poodmaklim godinama, sve isplanirali da uzmu višak me­da, dan radosti koji se čeka vi­še od devet meseci. Trio sedam-desetogodišnjaka, starih prijate­lja, da se ne bi previše optereti­li pozvali jednog nešto mlađeg, pomoćnika (nije želeo da mu se objavi ime) koji je ranijih godi­na pomagao pčelarima oko pre­seljenja pčela i vrcanja i tvrdi da „sigurno" nije alergičan na pče­linji ubod. Skidao je on rojeve po šumama u Bosni, i dodaje da će mu dobro doći da ga koja pčela ubode da leci reumu.

Piše: Saša Ružić

Provođenje mjera dezinsekcije i deratizacije tijekom cijele godine, a naročito zimi, zauzima vrlo važnu ulogu u očuvanju funkcije pčelinjaka, pogotovo u stanju zimskog klupka pčela tijekom zime kada je mogućnost nastanka štete prouzrokovane štetnicima (prvenstveno moljcima, te glodavcima) vrlo velika.

Tijekom provođenja dezinsekcije vrlo je važno, u što je većoj mjeri koristiti metode neotrovne dezinsekcije, kako bi mogućnost kontaminacije samog pčelinjaka i njegova okoliša bila minimalna. Korištenje mehaničkih lovki čiji je sastavni dio hormonski atraktant za pojedine vrste moljaca, svakako je najpoželjniji vid suzbijanja navedenih vrsta. Ciljane vrste (u ovom slučaju moljci) privlači atraktant, te oni bivaju zalijepljeni na podlogu. Ova se metoda primjenjuje za utvrđivanje vrste insekata, procjenu infestacije, kao mjera suzbijanja moljaca, te za monitoring nakon provedene dezinsekcije.

Pletare su pravi simbol pčelarstva i sve više se vraćaju u naše pčelinjake. Postavljaju se na police, u niše ili negdje pod krov, obično na lesonitne ploče. No lesonit je nestabilan materijal, a i pčele ga nerijetko izgrizu. Puno bolji materijal je tanka „sendvič" plastična ploča. Bumbar (Bumbarov put 1, Sv. Nedjelja, Novaki, tel 01/3323-412 ili 01/3323-377 i e-mail: This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it ) prodaje plastične ploče kojima se inače razdvajaju staklenke na paletama. U raznim su bojama, a od jedne takve ploče, koju ćete platiti 15,00 kn, mogu se dobiti četiri podloške za pletare ili četiri ladice za antivaroa podnicu.

Glodavci su jedan od znatnih neprijatelja u pčelinjaku. Doduše ne toliko u vegetaciji koliko zimi, no sad je vrijeme da poduzmemo radnje kojima ćemo smanjiti njihov broj oko pčelinjaka, oko skladišnog prostora i oko vrcaonice. Glodavci osim što znaju napraviti znatnu štetu u košnici naprave i pravi rusvaj u koliko dođu u kontakt s našom pčelarskom opremom i dijelovima košnice. Naime, u koliko se drveni dijelovi košnice navuku njihovim mirisom pčelama će takvi dijelovi (prvenstveno okviri i nastavci) biti izuzetno odbojni, a u njima neće biti moguće formirati nova društva. Glodavci su opasni i stoga što prenose brojne zoonoze (bolesti zajedničke u ljudi i životinja) i svakako ih treba maknuti što dalje od prostora u kojima se priprema ili se radi s hranom.

Kada bismo trebali odgovoriti na pitanje koje je porijeklo vode, bez koje NEMA života, sigurno da ne bismo rekli da mu je podrijetlo u vodiku, doduše uz nešto manji dodatak oksida. No bez ikakvog daljnjeg filozofiranja o transformaciji i kemiji, fizici i fizikalnim procesima možemo ustvrditi da vode ima posvuda, u nama i oko nas, u cijelom svemiru.

No kada govorimo o porijeklu pčelinjih proizvoda onda nas većina na prvu loptu pomisli na njihovo biljno porijeklo. Što je potpuno netočno, za nas pčelare neprihvatljivo i u krajnjoj konsekvenci štetno.

Od svih pčelinjih proizvoda jedino bi se, EVENTUALNO, moglo prihvatiti da je cvjetni prah, kojeg skupljaju pčelari na ulazima pčela u košnice, biljnog podrijetla. No i tu treba biti oprezan jer pčela skupljajući cvjetni prah svako zrno dotakne svojim jezikom, predaje mu nešto svoje sline i tako gradi grudicu koju smo mi potom, prije njenog unosa u košnicu, pokupili. No zrno koje uđe u košnicu VIŠE NIJE BILJNOG PORIJEKLA. Krilati farmaceuti u košnici TRANSFORMIRAJU pelud u nešto sasvim drugo - u PERGU. I to je sad ISKLJUČIVO proizvod košnice i porijeklo mu je ISKLJUČIVO košnica. Spektogram cvjetnog praha i spektogram perge pokazuje da se radi o dva potpuno različita materijala.

Isto tako spektogram nektara i spektogram meda pokazuje da se također radi o dva potpuno različita materijala. Pretvorba (transformacija) nektara u med nastupa pod utjecajem izlučevina pčele te „farmaceutskom" tehnikom i tehnologijom pčelinje zajednice. I kao gotov proizvod pčelinje košnice med je neponovljiv materijal u svemirskim razmjerima.