U novom broju  Carinskog vjesnika od veljače 2011. godine i na internetskoj stranici Hrvatske carine, još 15.10.2010., detaljno je objašnjeno što po mišljenju Carinske uprave moraju SVI hrvatski pčelari učiniti i platiti žele li otopiti zrno propolisa u kapi etilnog alkohola.

„Carinska uprava Republike Hrvatske u svrhu kontinuiranog informiranja javnosti o važećim carinskim propisima te u svrhu izbjegavanja mogućih nepravilnosti/nezakonitosti zbog nepoznavanja važeće zakonodavne regulative od strane fizičkih osoba - proizvođača alkoholnih pića za vlastite potrebe, daje sljedeće priopćenje:
Zakonom o trošarinama (NNRH, broj 83/09) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2010. godine, između ostalog, definira se i institut „malog proizvođača jakog alkoholnog pića"  te se za iste propisuje obveza prijave djelatnosti i registracije u registar trošarinskih obveznika; obveza obračunavanja i plaćanja trošarine kao i obveza  godišnjeg izvješćivanja nadležne carinarnice o ukupno proizvedenoj količini jakog alkoholnog pića za vlastite potrebe, zapremini kotla i obračunatoj trošarini."

Cijeli članak možete pročitati ovdje.

Dio hrvatskih pčelarskih udruga ustao je Zahtjevom prema Vladi Republike Hrvatske da se ovakva besmislica stavi van snage. Istovremeno je „Hrvatski pčelarski savez" svoje članove i ostalu pčelarsku javnost „tješio" da se na ovu praksu Hrvatske carinske službe ne treba osvrtati, a potom, nakon što im se konačno upalila „svjećica", ustali su s novom UTJEHOM da je postupak reguliranja trošarinske obveze i plaćanje trošarine zapravo u interesu hrvatskih pčelara.
UP "Pčelinjak" je informaciju Carinske uprave i cijeli članak već objavio u srijedu 15. rujna 2010. pod naslovom "Trošarina i za proizvodnju za vlastite potrebe" i ponovno 18. listopada 2010. pod naslovom "Upute za fizičke osobe - proizvođače alkoholnih pića za vlastite potrebe", a potom tražio i službeno očitovanje Carinske uprave za tinkturu propolisa. I nakon što se potvrdila sumnja da će nas Carina, na pravdi Boga, guliti i maltretirati uputili smo Zahtjev Vladi RH da ih urazumi i da se takva, ekskluzivno hrvatska, praksa ukine.

Kako se u važećim Zakonima i pravilnicima nigdje ne navodi pčelinji vosak kao proizvod pčelarskog gospodarstva za pretpostaviti je da bi se on morao naći negdje u:

Zakonu o predmetima opće uporabe (Narodne novine br.: 85, 26.07.2006),

Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti predmeta široke potrošnje (Narodne novine br.: 125, 19.10.2009),

te u izmjenama i dopunama: Zakona o izmjenama Zakona o predmetima opće uporabe (Narodne novine br.: 75, 30.06.2009.)

i u Zakonu o izmjenama Zakona o predmetima opće uporabe (Narodne novine br.: 43 09.04.2010.)

No kako ga se u ovim Zakonima i Pravilnicima ne spominje potražili smo vosak u listama laboratorija koji su akreditirani za analizu predmeta opće upotrebe. Pa tako se u listi Zavoda za javno zdravstvo „Andrija Štampar" NE SPOMINJE, a u listi proizvoda opće namjene ZZJZ Osijek svijeće (označeno žuto) se ubrajaju u predmete opće uporabe. Kako svijeće, a posebice voštanice, nismo pronašli niti u Zakonu niti u Pravilniku  vidljiva su različita postupanja.

Uspoređujući prethodni Pravilnik o kakvoći meda i drugih pčelinjih proizvoda (Narodne novine br.: 20 16.02.2000.) s važećim Pravilnikom o kakvoći uniflornog meda (Narodne novine br.: 122 12.10.2009) vidljivo je bolja kvaliteta  teksta prethodnog koji definira oblik stavljanja u promet određenog pčelinjeg proizvoda. Činjenica je da oblici stavljanja u promet nisu potpuni niti u prethodnom i moglo bi ih se i tu proširiti i dopuniti, ali za razliku od važećeg ipak postoje.

Mišljenja smo da daljnja pčelarska inicijativa treba ići u smjeru definiranja oblika pčelinjih proizvoda koji se stavljaju u promet, na tržište, na način da se on definira u novom Pravilniku o kakvoći pčelinjih proizvoda .

Farmaceutski lobi je najsnažnija i najorganiziranija mafijaška struktura na svijetu. Rade u farmaceutskim rukavicama, s maskama na nosu i zakukuljeni u svoje odore da im se ne može ući u trag niti otiscima niti kapljicama DNK.

Svojevremeno su uspjeli ugurati odredbu, u akte Svjetske zdravstvene organizacije, da je med štetan za djecu do jedne (u pojedinim zemljama i dvije) godine starosti. I to su pravdali mogućnošću inficiranja svježeg meda bakterijom Clostridium botulinum koja izaziva dojenački botulizam. Evropski pedijatri s ovom pojavom su se susreli NIKADA, a možda niti tada, ali izrečena prijetnja ostala je u zraku i uskratila je mnogim naraštajima izuzetno zdrav životni start uz jedinstveni i blagotvorni utjecaj meda upravo u dojenačkoj fazi razvoja.

Kako gospoda u tom društvu od zdravih ljudi prave bolesne lansirajući brojne lažne ugroze, kao i snižavajući pragove „suvremene" zdravstvene tolerancije prirodnih stanja organizma (visoki tlak, masti, holesteroli, lipidi i sl.), a sve u bezočnoj trci za profitom, tako su i za propolis IZVAN NJIHOVE KONTROLE počeli širiti raznorazne izmišljotine. Kao propolis je pun toksičnih i kancerogenih sastavnica koje oni, svojom neprijepornom stručnošću i VELIKIM HUMANIZMOM, molekularnim pincetama privode (transformiraju, pretvaraju) u ljudskom organizmu primjeren oblik.

Ta njihova "velika briga" za svekoliko pučanstvo ima odjeka i u Hrvatskoj. Izlobirali su da se propolis u Hrvata počinje tretirati kao nešto što samo ONI mogu, znaju i SADA SMIJU nuditi hrvatskom puku.

Pozivamo stoga sve naše sugrađane, sve hrvatske pčelare u HPS-u ili izvan njega, u pčelarskim udrugama ili izvan njih da nam se pridruže u Zahtjevu Vladi Republike Hrvatske da se tradicionalna proizvodnja i korištenje propolisa u Hrvatskoj NE UKINE, u korist FARMACEUTSKOG lobija i velikih proizvođača.

Želimo li uistinu dobro kupcima svojih proizvoda i želimo li uistinu biti pošteni proizvođači pčelinjih proizvoda s naših gospodarstava o svojim proizvodima moramo stalno učiti i permanentno popunjavati svoje spoznaje o njima.

Ništa ne smeta ako zakonodavac o njima nema pojma, još manje nas treba obeshrabriti ako oni koji mu oko definiranja zakonodavne problematike "pomažu", a navodno su iz naših redova, imaju pojma još manje. Mi koji želimo poštene i fer odnose u pčelarstvu, koji bez fige u džepu želimo da naš proizvod bude "..izvrstan i prepoznatljiv biološki proizvod u rukama sretnog potrošača...", moramo se truditi iz petnih žila da besmislena zakonodavna rješenja promijenimo u skladu sa znanstvenim spoznajama.

Uz besmisleno inzistiranje Hrvatske carine, na tome da je propolis tinktura jako alkoholno piče, su i besmislice o propolisu koje su se provukle u PRAVILNIKU O KAKVOĆI MEDA I DRUGIH PČELINJIH PROIZVODA.

Sve više naših kolega peče rakiju od meda ili radi razno razne medice. Pritom nikako ne treba zaboraviti da je  Zakon o trošarinama, koji je stupio na snagu 1. siječnja ove godine, uveo niz obaveza proizvođačima rakija, pa i kategoriji malog proizvođača jakog alkoholnog pića. To su one osobe koje proizvode za vlastite potrebe, i to u količini koja ne prelazi 20 litara čistog alkohola godišnje, dakle otprilike do 40 litara rakije.

Svi mali proizvođači dužni su prijaviti carinarnici proizvodnju za vlastite potrebe i registrirati se u registar trošarinskih obveznika. Pri tome nije presudno je li takva osoba ujedno i vlasnik kotla za pečenje alkohola, već tko je vlasnik tvari iz koje se proizvode alkoholna pića (dropa, voća i slično), doznao je Glas Istre od pročelnika carinarnice u Puli.

Na drastične kazne prekršiteljima upozorava Glas Istre, a cjeloviti tekst pogledajte ovdje.