UTJECAJ TEHNOLOŠKIH PARAMETARA EKSTRAKCIJE NA ANTIMIKROBNU AKTIVNOST PROPOLISA

M. Jug, I. Kosalec, O. Karas

Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, A. Kovačića 1, Zagreb, Hrvatska

Propolis je životinjski (pčelinji) proizvod, odnosno smjesa biološki aktivnih tvari biljnog podrijetla. Koristi se kao adjuvans kod terapije antiinfektivima te pri liječenju infekcija gornjih dišnih putova. Osim toga, primjenjuje se i lokalno, u terapiji infekcija kože i sluznica bakterijske, gljivične i virusne etiologije. Način izolacije sastavnica iz propolisa značajno utječe na njegovu biološku aktivnost. U ovom istraživanju ispitivali smo utjecaj različitih tehnoloških parametara ekstrakcije na antimikrobnu aktivnost uzorka propolisa kemotipa topole, sakupljenog u sjevernoj Hrvatskoj.

Neki dan sam posjetio dr.Ivana Koseleca u Zavodu za mikrobiologiju Farmaceutsko bio-kemijskog fakulteta s nekoliko pitanja o propolisu, a dobio sam toliko odgovora „da boli glava". Godinama radim s propolisom ( http://www.pcelinjak.hr/index.php/Propolis/index.html ) i u stalnoj sam potrazi za novom literaturom i novim saznanjima, ali nakon susreta s dr Kosalecom shvatio sam da o propolisu znam nešto manje od ništa, a da je ta tvar nešto nevjerojatno i neponovljivo na kugli zemaljskoj.

Tim u kojem radi dr.Kosalec ispitivao je dva različita propolisa - potpuno različita po kemijskom sastavu, jedan iz Hrvatske, a drugi iz Brazila. I utvrdili su da ako se otopina radi, od ta dva kemijski različita sirova propolisa, s istim otapalima, u istim uvjetima i u istom vremenskom intervalu da će učinak otopine na viruse, bakterije gljivice i dr. biti gotovo identičan. Iz toga se vrlo lako dade zaključiti da je ključan faktor učinkovitosti propolisa PČELA. Dakle ona od različitog materijala izrađuje tvar koja joj treba za dezinfekciju košnice, krpanja i učvršćivanja. I bez obzira koju i kakvu smolu će pronaći u prirodi ona će je oplemeniti i pretvoriti u pravu čaroliju koja će uništavati brojne viruse (od HIVA do ptičje gripe), bakterije (napr. Staphylococcus aureus i Escherichia coli) te razne opake gljivice (Candida albicans). Dalje što se iz ovoga dade zaključiti je da je smola vršnih pupova biljaka samo medij (kao kamena prašina u brojnim tabletama), a da aktivnu tvar stvara pčela sama.