Slashdot objavljuje da su na Harvard School of Public Health uspjeli reproducirati sindrom kolapsa pčelinje zajednice u kontroliranim uvjetima. Ta izuzetno aktualna bolest, također prisutna  i u našim krajevima, prvi put se pojavila 2006. godine. Radi potpuno neuobičajenih simptoma, gdje se zahvaćene pčele s izleta nisu vračale u svoju košnicu i gdje očitog krivca za to nije bilo, istraživanje te bolesti je bilo vrlo otežano.
Istraživači s Harvarda su provjerili hipotezu, da sindrom kolapsa pčelinje zajednice uzrokuju pesticidi iz skupine neonikotinoida, koji do pčela dolaze na dva načina, bilo preko prikupljenog cvjetnoga praha bilo preko prihrane (!),

Sjećate li se Darka Tipurića i njegovih ekonomskih projekata ili afere sa prodajom ispita na Prometnom fakultetu u Zagrebu?

Možda se sjećate, a možda i ne. Poanta ovih primjera je u tome da pojedini naši znanstvenici imaju cijenu svog ugleda kojeg krčme svakome tko je za njega spreman platiti.

I kakve to veze ima s Hrvatskim pčelarstvom?

Ima i te kao.

tportal.hr  prošli tjedan je objavio tekst pod naslovom „Bumbari i pčele na udaru opasnog insekticida" vođeni brojnim radovima nedavno objavljenim u svjetskoj znanstvenoj literaturi koji listom govore o pogubnom utjecaju neonikotinoida na oprašivače.

Brojni svjetski najugledniji znanstveni časopisi ovih dana intenzivno pišu o katastrofalnim učincima neonikotinoida na pčele, bumbare i ostale oprašivače (najnoviji tekst pogledajte u Discover magazinu). Svi ti tekstovi vode k razrješenju CCD-a, odnosno kolapsa pčelinjih zajednica. Naime masovni pomori pčela pojavili su se paralelno s pojavom neonikotinoida na tržištu u svijetu pa i u Hrvatskoj, pa znanstvenici sve učestalije za CCD okrivljuju upotrebu neonikotinoida u biljnoj proizvodnji.

U nama susjednoj zemlji Sloveniji tom problemu su prišli vrlo ozbiljno. Ustrojili su monitoring utjecaja neonikotinoida na pčele i utvrdili da su upravo ti insekticidi isključivi krivci za prošlogodišnji pomor pčela u Pomurju i zabranili njihovu upotrebu.

Istovremeno s registriranim pomorom 2.600 zajednica u okolici Zagreba nadležna tijela u Hrvatskoj se loptaju nadležnošću i NE ČINE APSOLUTNO NIŠTA. Ministarstvo poljoprivrede prebacuje nadležnost na Ministarstvo okoliša i prirode jer smo izrazili sumnju da se radi o trovanjima pčela, a Ministarstvo Okoliša i prirode nadležnost za trovanje pčela prebacuje na Ministarstvo poljoprivrede jer oni izdaju dozvole za promet tih otrova.

Približavanjem termina sjetve kukuruza stiže nam sve više izuzetno uznemirujućih vijesti o drastičnoj eroziji okoliša uzrokovanoj upotrebom neonikotinoida u zaštiti bilja.

Danas The Economist demistificira kolaps pčelinjih zajednica (CCD) i adresira katastrofalne gubitke pčela u cijelom svijetu upravo na neonikotinoide uvedene u upotrebu 1990 godine. Opširnije pogledajte ovdje.

Danas je i ugledni znanstveni web magazin Sciencexpress objavio zabrinjavajući tekst o istraživanju vrlo niskih koncentracija neonikotinoida koji uništavaju pčele (pogledati ovdje). Isti magazin je jučer objavio i tekst o uništavanju istim pesticidima populacije bumbara u svijetu (vidjeti ovdje), a u istom broju su objavljeni i rezultati istraživanja thiamethoxama (sistemskog neonikotinoida) na visoku smrtnost pčela medarica. Tim eksperimentima je utvrđena zajednička karakteristika pogubnog djelovanja neonikotinoida na pčele u cijelom svijetu (pogledati ovdje).

No za nas je u ovom trenutku najznačajnije stručno savjetovanje „Upliv fitofarmaceutskih sredstava na pčele" koje je jučer u Murskoj Soboti organizirala Čebelarska zveza Slovenije.

Na temelju članka 30. Zakona o sredstvima za zaštitu bilja („Narodne novine" br. 70/05), ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja  objavio je 16. veljače, 2011. godine POPIS AKTIVNIH TVARI DOPUŠTENIH ZA UPORABU U SREDSTVIMA ZA ZAŠTITU BILJA U REPUBLICI HRVATSKOJ koji je usklađen sa službenim popisom aktivnih tvari dopuštenih u Europskoj uniji, a izvadak koji se odnosi na te otrove možete vidjeti ovdje.

Jedan od uvjeta za Registraciju (dozvolu) upotrebe navedenih neonikotinoida je:

„- da je započet program sustavnog praćenja ostataka u okolišu (monitoring) kako bi se provjerila stvarna izloženost pčela medarica klotianidinu (123), tiametoksamu (142) i imidaklopridu (222) u područjima koje pčele intenzivno koriste za ispašu ili koje koriste pčelari, prema potrebi."