Trakavica u elitnom kvartu poviše Kvatrića se nastavlja. Gospođi A, o kojoj sam već pisao, pčele su formirale svoj dom iznad njene spavaće sobe u stropu. Suprug je alergičan i pozvali su tvrtku za dezinsekciju da ih oslobode pčela, ali vidi vraga - susjeda B koja stanuje s druge strane kuće ispod stana gospođe A tome se oštro usprotivila. Derala se na djelatnike Dezinsekcije da će pozvati policiju i Vojsku (valjda spasa) i da ona ne dozvoljava nikakvo trovanje pčela i ljudi su se povukli neobavljena posla.

Klasičan primjer lupanje tuđim po trnju. Naime susjeda B nema nikakav dodir s pčelama, a gospođi A one ugrožavaju život (za neupućene: pčelinji otrov je za pojedine ljude smrtno opasan - upravo je OBM objavio da je danas u Srbiji jedan mladić umro od uboda pčele).

Nezamislivo je da kvaziljubitelji prirode i životinja štite životinje po cijenu ljudskih života, naravno tuđih!!! Upravo zbog takovih mustri imamo i Pravilnik o pčelarskom dežurstvu. Doduše nisam siguran da bi ga u Gradskom uredu i pronašli, ali mi smo im ga predali i po njemu već treću sezonu djelujemo u suradnji sa službom 112.

Suprug gospođe A, nakon ispada susjede B, me je vrlo zabrinuto nazvao i zamolio savjet što da radi - ovaj put sam ga uputio na veterinarsku inspekciju u nadi da će oni dati obvezujući nalog za uklanjanje pčela. E, u tom slučaju izvršenje ovog naloga kontrolirala bi policija.

A morat ću zatražiti fotografiju susjede B da napravim naljepnice za pekmez da straše djecu kako ga ne bi krala.

Žurni problem s pčelama u Babuničevoj 35 je danas 3. lipnja 09. najvećim dijelom okončan. Na uviđaj je izašlo dvoje inspektora Ministarstva poljoprivrede i utvrdili su da je potrebno žurno ukloniti pčele trovanjem.

Da bismo do ovoga došli trebalo je pet-šest dana ali sada konačno imamo primjer (presedan) te je za povjerovati da u sličnoj situaciji više neće trebati toliko vremena da bi se problem riješio.

Svima koji su sudjelovali zahvaljujem na trudu, a posebno inspektorima Ministarstva poljoprivrede i Gradskom uredu za poljoprivredu i šumarstvo koji je napravio klimu kako bi se ovaj problem uspješno riješio.

Motiviran jučerašnjim prilično neugodnim iskustvom pri intervenciji, na poziv službe 112, u jednoj obiteljskoj zgradi poviše Kvaternikovog trga, bio sam jutros u Gradskom uredu i o tome izvijestio načelnika g. Emila Tuka.

Naime, vlasnica je animirala službu 112, vatrogasce, policiju, medije ... tražeći da je netko u ovom gradu oslobodi navale pčela.

Ja sam kod nje bio i prije tri godine iz istog razloga. Njena kuća ima međukatnu konstrukciju od drvenih greda koje su s donje i gornje strane okovane daskama, a u sredini su šuplji prostori po čitavoj širini objekta. Na svakom kraju tih šupljina su mali (do 1,5 cm) otvori za ventilaciju greda. To je upravo idealno mjesto za dom pčelama.

Gospođi sam savjetovao da angažira neku od tvrtki koja se bavi dezinsekcijom, a da potom zatvori rupe metalnom mrežom. No ona i dalje smatra da to netko drugi mora napraviti za nju.

Dakle, mi zbrinjavamo rojeve i uklanjamo ona društva do kojih možemo doći bez drastičnih zahvata na objektima. U koliko se vlasnik objekta želi riješiti pčela koje su se uselile u prostor u kojem i on živi to mora učiniti o svom trošku. Može raskopati dio stropa (kao što smo to učinili prošle godine u Zavodu za autizam) ili pozvati ovlaštenu tvrtku za dezinsekciju.

S g. Tukom sam se dogovorio da kontaktiram tvrtku Ad libitum d.o.o., Nine Vavre 7, Zagreb, tel 3816 758 i GSM 098/47 09 47 i 098/ 57 77 59. Kontaktirao sam ih i oni su voljni da probleme dezinsekcije, koje mi nismo u mogućnosti riješiti, oni rješavaju.

Svakako ćemo s njima biti još u vezi, a na kraju sezone, na temelju ovogodišnjeg iskustva, možemo složiti i Protokol o zajedničkoj suradnji, kojeg bismo također deponirali u Gradskom uredu.

Nadam se da svi kolege vode evidenciju intervencija - i to svih bez obzira da li je kolega pčelar roj pokupio ili je to bio samo izlazak na teren i utvrđivanje da su pčele odlepršale ili su se već uselile u neku šupljinu. Naime detaljna evidencija staništa pčela u gradu Zagrebu biti će nam od velikog značaju u narednom razdoblju kada se oformi Pčelarski institut.

Inače ove godine pčela ima još više nego li prethodnih godina. Kratkom aketom utvrdio sam da je Križ imao 19 intervencija, Jarni 17, Rustan 5, Derniković 6, a s mojih 21 to je 68 intervencija u prvom dijelu sezone.

Na slici je intervencija na Vukovarskoj aveniji ispred Raiffeisenbanke od 22.05. - sudjelovali Ivan, Joža i Damir.

Nakon par kišnih dana ovogodišnji zagrebački rojevi jedva dočekaše i krenuše. Danas sam imao dvije intervencije. Za prvu sam dobio poziv od službe 112 i računao sam na Jožu ali on je u Zagorju, pa sam se uputio u Kućerinu ulicu. Informaciju su bile zbunjujuće. Em su pčele posvuda, em ulaze u lokal, em se ne može proći ulicom i tako... Otišao sam bez opreme da vidim o kakvoj se gužvi radi, kad ono rojić sjeo u cvjetni lonac s oleanderom na terasi kafića. Već me je dočekao susjed pčelar i dogovorili smo se kada se pčele potpuno smire da će ih on pokupiti. No, pola sata nakon toga, netom što sam se vratio doma, zove me kolega da se klapa digla i otprhnula u susjednu ulicu i uvukla se uz neki dimnjak. Hvala Bogu bit će rojeva na ovom dijelu Trešnjevke i slijedeće godine.

Popodne sam dobio usplahireni poziv iz Velike Mlake. Gospođa me zvala direktno, veli da me pronašla na internetu. Slična priča - pčele okupirale pola naselja. Ne može se ući u kuću, a niti se može proći ulicom - opća opasnost. Ovaj put sam uzeo opremu i pokupio sa smreke rojić od oko 75 dkg. Smjestio sam ga na ranč, a kako se je već počeo hvatati sumrak prvi ovogodišnji roj bučno su proslavile i moje šumske sove kojima sam ove godine izgradio i hotel s 5 zvjezdica.

Damir

Pravilnik o zbrinjavanju rojeva u urbanim sredinama (prijedlog)

Zašto se osniva pčelarsko dežurstvo?

Pčelarsko dežurstvo se osniva radi uklanjanja prvenstveno rojeva pčela s područja grada Zagreba.

Pčelari su uglavnom osposobljeni da love vlastite rojeve, a standardiziranjem postupka i opreme omogućilo bi se efikasno uklanjanje rojeva koji su zalutali u gradsku sredinu.

Osim rojeva pčela pčelari bi uklanjali gnijezda stršljena i osa i to uglavnom njemačke ose koja živi pretežito u tlu.

Sudionici

U suradnji s drugim službama (služba 112, policija, vatrogasci, komunalne službe, deratizacija i sl) pčelari bi uklanjali pčele, stršljene i ose iz grada a građani bi imali servis na kojeg bi se mogli osloniti u slučaju kada im ovi kukci predstavljaju opasnost po sigurnost i zdravlje.

- Služba 112 prima pozive građana i koordinira intervenciju dežurnog pčelara

- Komunalna služba izlazi s autoljestvama na poziv službe 112, a temeljem procjene dežurnog pčelara

- Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo snosi troškove dizalice temeljem izvještaja Komunalne službe (koji sadrži ime pčelara, datum i lokaciju intervencije)

- Pčelarske udruge (pčelari) regrutiraju pčelare voljne da sudjeluju u akciji, te ih osposobljavaju putem radionica, seminara i tribina.

- Deratizacija - u slučaju da je pčelar locirao gnijezdo stršljena ili pčelinju zajednicu koja si je organizirala život na nepristupačnom mjestu njeno uništavanje provodi ovlaštena služba (društvo) za deratizaciju.

- Veterinarska inspekcija (ili uprava), Sanitarna inspekcija (ili uprava), Gradski (ili Državni) zavod za javno zdravstvo sudjelovali bi u izradi programa edukacije DEŽURNIH PČELARA.