U Hrvatskoj već imamo službeno priznata tri ekotipa pčele sivke (apis mellifere carnice) i pozivati se na kubitalni indeks kao dokaz da nema razlike između pojedinog ekotipa je blago rečeno neozbiljno. Još je neozbiljnije tvrditi da samo kubitalni indeks određuje pasminske osobine sive pčele. (pogledajte Pasminska svojstva i karakteristike pasmine sive pčele)

I ako su po svim tim karakteristikama ova tri ekotipa indentična pravo je pitanje što ih razlikuje?

- Pa, ponašanje!

U gorskoj Hrvatskoj se ponašaju na jedan način, u mediteranskoj Hrvatskoj na drugi način, a u panonskoj Hrvatskoj na treći način.

I to je znanstveno utvrđena činjenica.

No osim različitih ekotipova, postoji i genotip ove pčele koji se još više razlikuje od ove naše tri ljepotice, a zajednički im je isti kubitalni indeks, radi se o makedonskom genotipu apis mellifere carnice.

Dakle osim fizičkih karakteristika i morfometrijskih parametara po kojima prepoznajemo jednu vrstu i pojedine genotipove iste vrste, postoji i obrazac ponašanja koji je unutar iste vrste toliko različit da može karakterizirati posebnost  jednog ekotipa ili genotipa unatoč identičnim drugim karakteristikama i parametrima.

Zagrebačka pčela se sigurno drukčije ponaša nego li sve ostale apis meliffere carnice.

I što je to razlikuje od drugih?

Jednostavno preživljava bez ikakvih lijekova, pažnje, prevješavanja, prihrane ili bilo kakve druge čovjekove intervencije.

Praviti se blesav pa tvrditi da svaki pčelac može preživjeti u našim košnicama tri godine bez ikakve čovjekove intervencije je izvan svake pameti. Tu floskulu se može ozbiljnim glasom i stavom uvaliti nekome krajnje neinformiranom slušatelju. Ali svaki pčelar zna da svoje pčelice mora svake godine višekratno tretirati protiv varoe, a od nedavno i protiv noseme cerane, jer ako to ne učini ostat će već slijedećeg proljeća bez SVIH svojih pčela.

Mogu još prihvatiti prijateljsku zafrkanciju tipa „kako tvoje apis tuđmanike?", no nikako ne mogu prihvatiti ocjenu da zagrebačke pčele preživljavaju jer ih u gradu Zagrebu napada jedna potpuno benigna varoa, za razliku od one opake varoe destruktor koja ih napada u našim košnicama.

Ne vidjeti pri zdravim očima, ne čuti pri zdravim ušima i ne razmisliti o čvrstim argumentima dovodi u pitanje zdravlje u pameti.

Za ponadati se je da će se ovom temom temeljitije pozabaviti naš Pčelarski institut nakon što zaživi, a do tada će zagrebačka pčela našim p....jalcima i jalnušima i dalje biti izvor velike inspiracije.