Iz Europe nam je upravo stigao vrlo zanimljiv prijedlog:

Damire , imate genijalca za predsjednika  ( gledaj izjavu dolje) . Bem ti miša  kako da se toga nismo sjetili mi u Francujskoj, Njemačkoj ili Sloveniji !!!   
Kranjeca za predsjednika Apimondije !!!

A zapravo su me kolege upozorile na članak objavljen na tportalu pod naslovom „Pčelari traže zabranu pesticida, a Ministarstvo dokaze“:
http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/171695/Pcelari-traze-zabranu-pesticida-a-Ministarstvo-dokaze.html

U članku se korektno prenosi konfuzna situacija s neonikotinonidima u Hrvatskoj. No, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza ponovno je bio nespreman i opet se „proslavio“ s još jednim biserom: „Imamo katastar pčelinjaka i možemo kontrolirati na kojem području se primjenjuju neonikotinoidi. Ako se nastavi negativan utjecaj na pčele, pčelari više neće seliti u ta područja i ratari će imati manje prinose“

Bože, gdje taj čovjek živi?

Prošlog proljeća nazvalo me više kolega iz Istre i iz Dalmacije opisujući svoje gubitke pčela simptomima kakove smo i mi na više lokacije primijetili na kontinentu. Mi smo na našim pčelinjacima posumnjali na sjetvu kukuruza i tretirano sjeme koje je pri tom korišteno.
Ali što, do vraga, je sakramentalo pčele u Istri i na Kornatima, u cvatnji bagrema i kadulje?
I to nam je zadalo još jednu dodatnu glavobolju.
No, rješenje te misterije pronašli smo također u korištenju neonikotinoida.
I sad će se mnogi „dobronamjernici“, s podsmjehom, dohvatiti te konstatacije uz komentar – pa ajde možda netko i sije kuruzu u Istri, ali na Kornatima?
A odgovor smo pronašli u članku:

Neonikotinoidi - Agonisti nikotinskih acetilkolinskih receptora

Kojeg su napisali Broznić Dalibor * i Milin Čedomila

Zavod za kemiju i biokemiju, Medicinski fakultet, Braće Branchetta 20, Sveučilište u Rijeci, 51000 Rijeka, Hrvatska, Tel./fax: ++385 51 651 135, e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

Sažetak

„Neonikotinoidi spadaju u jednu od najnovijih skupina insekticida. Pojava otpornosti populacije štetnika na organofosfate i metilkarbamate, inhibitore acetilkolinesteraze, dovela je do njihove slabije učinkovitosti i uvjetovala da ih neonikotinoidi istisnu iz uporabe. Na osnovu strukture neonikotinoidni insekticidi su slični nikotinu, a djeluju na nikotinsku podskupinu acetilkolinskih receptora (nAChR). Imidakloprid[1-(6-kloro- 3-piridilmetil)-N-nitroimidazolidin-2-ilidenamin] je najvažniji neonikotinoid, a odlikuje se niskom postojanosti u tlu, visokom insekticidnom aktivnošću i niskom toksičnosti u sisavaca. U Hrvatskoj se imidakloprid često koristi u maslinicima Istre i Kvarnerskih otoka kao efikasno sredstvo u zaštiti nasada maslina protiv različitih nametnika.
Neurofiziološke studije su potvrdile da je imidakloprid agonist postsinaptičkih nAChR insekata, pri čemu izaziva najprije stimulaciju postsinaptičkih membrana, a nakon toga paralizu prijenosa živčanih impulsa. Pretpostavlja se da djeluje kao acetilkolin podraživanjem specifičnih živčanih stanica. Njegovim dugotrajnim djelovanjem u insekata prekida se prijenos živčanih impulsa, a nastali poremećaji unutar živčanog sustava u većini slučajeva izazivaju smrt. Imidakloprid je selektivni insekticid s izraženijom toksičanosti prema insektima u odnosu na sisavce zbog jačeg vezivanja na nAChR insekata. Selektivnost ovisi o glavnim strukturnim razlikama u građi vezujućih strana neuronskih nAChR i o ionizaciji dušika u pirolidinskom prstenu.
Važnu ulogu pri prijelazu imidakloprida u centralni živčani sustav kao i njegovo vezivanje za nAChR ima hidrofobnost. Ionizacijom se snizuje stupanj hidrofobnosti i ograničava prijelaz imidakloprida što rezultira nižu insekticidnu aktivnost.
Imidakloprid slabo ionizira u neutralnom mediju te lako prolazi kroz lipofilnu barijeru insekta. U ovom radu sumirana su dosadašnja saznanja o kemiji i toksikologiji imidakloprida, te uspoređivan način djelovanja imidakloprida sa ostalim insekticidima.“

I kad se tome doda izjava našeg poznatog entomologa mr.Franje Perovića, iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, u tv-reportaži koju možete pogledati ovdje, da se u zadnje tri četiri godine u Hrvatskoj DRASTIČNO smanjio broj leptira, bumbara, pčela osmia i drugih oprašivača, onda svatko, tko glavu koristi za išta drugo osim za potporu šeširu, može zaključiti da je vrag odnio šalu. I ne samo to istovremeno sa smanjivanjem populacije kukaca, primijećeno je da masovno stradavaju i ptice – dakle toplokrvna bića. I samo je pitanje vremena kad će na isti način početi krepavati i ljudi!!!
Ali šaljivđije tipa Kranjeca i nekih značajnika iz naše akademske zajednice i nadležnog ministarstva sad bi se igralo s katastrom i prevođenjem svih pčelara na kotače da mogu sa svojim pčelama voziti slalom smrti kroz neonikotinoidna (čitaj minska) polja diljem Hrvatske.
No na žalost više nema šale!
I ovo je šansa da Hrvatska javnost pritisne Ministarstvo poljoprivrede RH, znanstvene i stručne institucije i asocijacije i da im ne damo mira sve dok se upotreba te prokletinje od neonikotinoida ne zabrani.
I zato ponovno molim sve vas koji pratite našu stranicu preuzmite naš dopis Ministarstvu poljoprivrede RH (ovdje), zamijenite naše podatke svojima i uputite ga Ministarstvu kao svoj Zahtjev za zabranu upotrebe neonikotinoida u Hrvatskoj.
Svoj zahtjev uputite elektronskom poštom na: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript , Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript i Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript