Upravo smo dobili dopis od prof.dr.sc. Renate Bažok, tajnice HDBZ, entomologistice, kao reakciju na sinoć upućenu molbu Ministarstvu poljoprivrede da njihov predstavnik na 56. Seminaru biljne zaštite, koji će se održati u Opatiji od 7. - 10. veljače 2012, u ime pokrovitelja skupa podsjeti prisutne o štetnostima upotrebe neonikotinoida zabranjenih za upotrebu u nekim zemljama EU (kopiju dopisa Ministarstvu poslali smo i organizatorima). I iz tog dopisa gospođe Bažok je sve razvidno i daje odgovor zašto smo mi hrvatski pčelari u potpunoj „gabuli".

Na taj opširan traktat kratko smo odgovorili i poslali relevantne materijale kojima potkrepljujemo tvrdnje da su neonikotinoidi jednako tako opasni za pčele i oprašivače u Hrvatskoj, kao što su to i u Sloveniji, Francuskoj, Njemačkoj...

Poštovani gospodine Rogulja,

Kao znanstvenica zaposlena na Agronomskom fakultetu, ali i kao član organizacijskog odbora 56. Seminara biljne zaštite i tajnica Hrvatskog društva biljne zaštite osjetila sam potrebu reagirati na Vaš e-mail.
Vaš napadački stav prema neonikotinoidima koji iznosite u e-mailu uz ocjene koje su katastrofične možda jesu Vaše pravo kao pojedinca, no o njihovoj utemeljenosti bi se trebalo raspravljati. Vaše teške optužbe upućene znanstvenicima i stručnjacima koje „tužite" Ministarstvu poljoprivrede pokazuju Vaše nerazumijevanje problematike fitomedicine. Naime, Vi tužite znanstvenike i stručnjake nadležnom Ministarstvu koje izdaje dozvole za promet svim sredstvima za zaštitu bilja u RH, pa tako i neonikotinoidima.
Oni su kao skupina insekticida predstavljeni s pet djelatnih tvari dozvoljeni na hrvatskom tržištu, a dozvolu za uporabu svakog od proizvoda im je dalo Ministarstvo poljoprivrede. Da bi dobili dozvolu morali su predočiti potrebnu dokumentaciju (najčešće istu koja je predočena i u drugim zemljama EU) o rezultatima istraživanja koja su provele neovisne znanstvene certificirane institucije. Ta istraživanja uključivala su i učinak na pčele. Ocjenu za svaku djelatnu tvar su dali kvalificirani stručnjaci koje je za taj posao educiralo i imenovalo Ministarstvo poljoprivrede, a to nisu znanstvenici s fakulteta.
Također, vrlo je ozbiljno poljoprivredne proizvođače optuživati za nemarnu i nesavjesnu primjenu ovih insekticida. U nastojanju da proizvedu dostatne količine hrane za sve nas i osiguraju prihod za sebe i svoje obitelji, primjenjujući ove insekticide oni postupaju u skladu sa zakonom, sve dok se ta primjena obavlja sukladno propisanim uputstvima za upotrebu.
Budući se radi o proizvodima koji su legalno prisutni na našem tržištu ovakav napadački pristup morao bi se temeljiti na jako temeljitoj i utemeljenoj ocjeni- ili bolje rečeno mora biti dovoljno argumentiran, jer u suprotnom posljedice mogu biti ozbiljne za što se mora preuzeti odgovornost.
Kao ozbiljni ljudi koji se bave znanošću mi ne smijemo podleći takvom pristupu iz više razloga:
Znanstveni pristup određenom problemu, pa tako i ovom o kojem ste govorili može se temeljiti se na dvije osnove: na rezultatima vlastitih istraživanja iz ovog područja i/ili  na kritičkom osvrtu na znanstvene radove koji su na tu temu objavljeni u svjetskoj znanstvenoj literaturi za što postoje vrlo strogi kriteriji. Bez toga znanstvenik ne može, niti smije zauzeti stav. S obzirom da vjerojatno niste upoznati s tim kako funkcionira sustav znanstveno istraživačkog rada ne samo u RH nego i šire pokušat ću Vam malo objasniti:

a)      Istraživanja na bilo koju temu (pa tako i ovu) moguće je realizirati samo ako je znanstveniku odobren projekt kojim se pokrivaju troškovi istraživanja što ovdje nije slučaj;
b)      Istraživanja sličnog tipa nisu do sada provođena u RH jer zahtijevaju sofisticiranu opremu koju mi nemamo, a nemamo ni stručnjaka (barem ne na fakultetu) koji bi se bavili određivanjem rezidua SZB u pčelama;
c)      Da bi znanstvenici pristupili ovakvom istraživanju moraju imati potrebnu opremu, iskustvo iz tog područja i izvor financiranja. Oni nisu svemogući i ne mogu (naročito u našim uvjetima) „pokriti" baš svaku temu jer kada bi bilo tako netko bi nam s pravom mogao predbaciti površnost;
d)     Istraživačke teme odobrilo je Ministarstvo znanosti 2007. i 2008. godine i od tada do danas nije bilo novih natječaja na koje bi netko mogao aplicirati s bilo kakvom projektnom idejom. Da je bilo, možda (kažem možda, jer ne znam tko u RH ima kapaciteta provesti ovakvo istraživanje) bi netko prijavio takvu temu.
e)      Mi se za sada bavimo znanstvenim temama koje su nam odobrene i to u vrlo skućenim uvjetima (mislim prvenstveno na financije ali i na opremu) i uz puno drugih obaveza koje odrađujemo;
f)       Kritički osvrt na određeni problem predstavljao bi svojevrsnu studiju i morao bi uključiti sve što je objavljeno u znanstvenim radovima na tu temu i one koji pokazuju dobru i lošu stranu ovih insekticida. Radi se o višemjesečnom poslu koji se u slučaju zainteresiranosti može napraviti, no on se mora jako dobro isplanirati i za njega se mora pronaći vremena;
g)      Nažalost kao znanstvenici nismo uvijek u mogućnosti ispuniti sve svoje znanstvene interese jer nismo „Supermeni" koji se danas bave jednom problematikom, a sutra kompetentno zaključuju o drugoj. Svako naše istraživanje pomno je pripremano i planirano. Smatramo da to nije razlog da se netko na nas obrušava na ovakav način jer je područje kojim se bavimo jako široko i nismo uvijek u mogućnosti pokriti sve interesantne teme. No uvijek smo vrlo otvoreni za raspravu i argumentirane sugestije.

Ako ste kao udruga pčelara zapazili problem i svjedočili negativnom djelovanju nekih neonikotinoida na pčele, ili ste pak upozoreni od kolega iz susjednih zemalja na taj problem,  logičan slijed trebao je biti da ste se obratili nadležnom Ministarstvu i zatražili ponovnu ocjenu pojedinih proizvoda. Vjerojatno bi za tako nešto morali podastrijeti određene argumente - rezultate istraživanja, eventualne popise zemalja i odluke o zabrani ako one postoje i slično. Kako bi Ministarstvo reagiralo, ne znam, ali to bi bio normalan slijed. Druga mogućnost je možda bila reagirati kod Ministarstva zaštite okoliša. Ovakvi protesti institucijama koje izdaju dozvolu za uporabu ovih proizvoda o apeliranju na nas kao znanstvenike i stručnjake, te katastrofične prijetnje o krivci za uništenje bioraznolikosti i sl. neće dovesti do rješavanja problema.
Hrvatsko društvo biljne zaštite koje je organizator 56. Seminara biljne zaštite okuplja stručnjake koji se bave čitavim područjem fitomedicine. O mnogim temama na našim seminarima se raspravlja u kompetentnom ozračju. Vrlo rado na našim skupovima predstavljamo rezultate istraživanja koja su provedena u prethodnom razdoblju ili uvrstimo neke postojeće i nadolazeće probleme u zaštiti bilja a teme odabiremo sukladno interesu struke. Naravno da nije moguće sve uvrstiti, a još je teže odabrati teme okruglih stolova koje bi bile  interesantne što je moguće širem krugu sudionika skupa. Treba napomenuti kako Seminar u Opatiji nije znanstveni skup kako vi navodite već stručni namijenjen struci i proizvođačima.

Inicijativa za uvrštavanje ovog problema ipak je trebala krenuti od pčelara a ovako se događa u potpuno neprimjerenom obliku Vašeg prosvjeda. Da ste kao udruga pčelara pokrenuli inicijativu i sugerirali uvrštavanje ove teme na skup sigurna sam da bi prijedlog bio prihvaćen. No Vi ste odabrali napad i tvrdnje da mi  „koristimo svoje pravo na znanstveni pristup i korištenje svojih znanstvenih dosega na račun i na štetu neke druge djelatnosti ili, kao što je to u ovom slučaju, na štetu cjelokupne bioraznolikosti naše zemlje" što su jako teške riječi jer kao nastavnici nastojimo educirati odgovorne i stručne buduće poljoprivredne proizvođače a kao znanstvenici nastojimo svojim znanstvenim radom pridonijeti unaprjeđenju hrvatskog sela i poljoprivrede (bez obzira o kojem dijelu poljoprivrede se radi).
Čudi me da ste ovo pismo uputili na moju adresu kao tajnice društva a izostavili ste isto poslati predsjednici društva koja je ujedno i predsjednica organizacijskog odbora Seminara. Stoga sam smatrala primjerenim isto proslijediti prof.dr.s. Jasminki Igrc Bačić zajedno s odgovorom na Vaše teške optužbe.

Srdačan pozdrav
prof.dr.sc. Renata Bažok, tajnica HDBZ
entomologist
Department for Agricultural Zoology
Faculty of Agriculture Zagreb
University of Zagreb
tel. 0038512393969
fax 0038512393970
mobile 0038598262878


Poštovana gospođo Bažok,

hvale vrijedan je angažman kojeg ste uložili da biste me uvjerili u Vaš stav, no Vi niste u pravu. A legitimni stav moj i moje Udruge je da Vas i Vaše istomišljenike onemogućimo u daljnjem subverzivnom djelovanju.
Susjedna zemlja, članica EU, je utvrdila prisustvo neonikotinoida, nalazom svojih nadležnih inspekcijskih službi,  u tlu, bilju i uginulim pčelama na području masovnog pomora pčela u Sloveniji i temeljem tog nalaza zabranila upotrebu neonikotinoida u Sloveniji. To što Hrvatska trenutno nema protokol postupanja kod masovnog pomora pčela, nema niti adresu (instituciju, organizaciju ili sl.) koja bi poduzimala hitne mjere kod masovnih pomora pčela ne znači da to u dogledno vrijeme nećemo i imati. I za to se u novoimenovanom Savjetu Ministarstva poljoprivrede zalažemo.
No tragedija nije samo u masovnim pomorima naših pčela, pomor oprašivača prisutan je u cijeloj Hrvatskoj što dokazuje nalaz znanstvenika koji se kukcima i bavi: http://djh.hrt.hr/u-pelinjaku/354-u-pelinjaku/3982-u-pelinjaku-opraivanje, a kako to izgleda na našim pčelinjacima možete vidjeti ovdje: http://www.youtube.com/watch?v=8eN84h1Uy9c
Kao znanstvenici vjerujem da Vam je poznato da gotovo jedna trećina svekolike hrane na kugli zemaljskoj neposredno ovisi o oprašivaćima, također oprašivači su sudbonosna karika u ekološkom lancu i ukoliko ih nepromišljenim aktivnostima koje zagovarate uništimo našu Zemlju ćemo pretvoriti u potpunu pustinju, a tad i proizvodnja hrane za koju se Vi zalažete više neće biti moguća.
Ovo je gotovo borba na život i smrt, s time da se mi zalažemo za život.
Bilo bi vrlo humano da promislite i upitate se za što se Vi zapravo zalažete.

Lijep pozdrav,
Damir Rogulja, predsjednik UP "Pčelinjak"

Dragi gospodine Rogulja,

To imam li ja pravo ili nemam stvar je stava i razumijevanja problema. Naravno da prema Vašem stavu nemam pravo (nisam se niti nadala da ću Vas uvjeriti u suprotno niti mi je to bila namjera) jer ste se vi u startu postavili da Vas ne zanimaju tuđa razmišljanja i stavovi (baš tipično za ovaj naš dobro poznati mentalitet).
Možda Vam nije jasno za što se zalažem jer niste shvatili poruku onoga što sam napisala. Nisam pisala da nemate pravo glede negativnog djelovanja nego glede pristupa. Da ste htjeli vidjeti i pročitati onda biste u mojoj poruci pročitali da upotrebu neonikotinoida smatram legalnom jer to tako dozvoljava naš zakon što je činjenica, a ne moja izmišljotina.
Zakonodavcu me tužite za to umjesto da na istog zakonodavca apelirate (argumentirano i potkrijepljeno znanstvenim dokazima kojih se može naći) da svoju odluku o dozvoli za promet preispita. Na to sam Vas htjela upozoriti u sasvim dobronamjernom e-mailu no očito nisam shvaćena.
Ne koriste poljoprivrednici nešto zato što im znanost tako savjetuje (kamo sreće da je tome tako, svima bi nam bilo lakše) nego zato što im je to netko stavio na raspolaganje, a to nisam ja niti moje kolege znanstvenici. Problem dakle  nisu znanstvenici nego dozvola za uporabu i to je ono na što sam Vas u svom odgovoru htjela upozoriti no Vi „vozite u svom kolosjeku" i tražite krivca pa su Vam znanstvenici najlakša meta.

Srdačno
prof.dr.sc. Renata Bažok


Poštovana gospođo Bažok,

dio znanstvene javnosti, u koju i Vi spadate, je po mom kriv u toliko što u istraživanjima zaštite bilja niste uzeli u obzir nedvosmislena upozorenja koja dolaze iz dijela neovisne svjetske znanosti o štetnosti neonikotinoida na pčele i ostale oprašivače. Bilo je za očekivati da će ti radovi, koji su Vama i Vašim kolegama nesumnjivo dostupni, potaknuti vas da upozorite zakonodavca na potencijalne opasnosti koje predstavlja primjena neonikotinoida na oprašivače i posljedično na naše bioraznolikosti, te da o tim spoznajama upoznate zakonodavca. Kako to niste učinili Vi to sad činimo mi. Imamo dovoljno argumenata, a povezali smo se s kolegama u inozemstvu koji nam po potrebi mogu osigurati i dodatne dokumente i dokaze.
S problemom pomora pčela u Hrvatskoj susrećem se već pet, šest godina. I na samom početku sam u Institutu za voćarstvo dobio, doduše Off the records, mišljenje da je glavni razlog pomora upravo u primjeni neonikotinoida. U okolici Zagreba već se godinama bilježe ozbiljni pomori pčela. Čak je i policija izlazila na uviđaje i nitko nije utvrdio ništa.
Mi kao dio hrvatskog civilnog društva nemamo obvezu poštivati znanstveni protokol i čekati daljnjih desetak godina da se u Hrvatskoj pronađu novci, osposobi kadar, napišu projekti, objave natječaji, obave ispitivanja, testiranja, analize ove i one... Mi kao društvo, koje ima namjeru biti uređeno, više jednostavno za to nemamo vremena.
Svjesni smo da se radi o ogromnom biznisu kojeg se nitko, od proizvodnje do primjene, jednostavno ne želi odreći. Proizvođači tih otrova pustili su nekoliko vrlo uspješnih spinova oko kojih se proteklih nekoliko godina stručna i znanstvena javnost jednostavno izgubila. Jedan je CCD (kolaps pčelinjih zajednica), drugi je neadekvatna tehnologija pčelara pa šlampava upotreba tretiranog sjemena kod seljaka i td.
A problem je vrlo jednostavan - samo treba uzorkovati tlo, mrtve pčele kod masovnih pomora i obližnje bilje i ciljano provjeriti na neonikotinoide. To su napravili prošle godine u Sloveniji i kao što se vidjeli iz službenih materijala njihove vlade nesumnjivo su utvrdili krivca i maknuli ga s tržišta.
Vi vrlo dobo znadete da u ovom trenutku u Hrvatskoj jednostavno nema novaca, nema planova, nema kadrova, nema organa niti organizacije koja bi akcidentne situacije u pčelarstvu bila u stanju detektirati, analizirati i bilo što poduzeti na bilo kakvom saniranju nastale štete. I upravo zato što dio te Vaše znanstvene javnosti to vrlo dobro zna možete se i tako fon oben i ponašati prema nama običnim smrtnicima.
A Vaše mišljenje me i te kako zanima, a to što iznosite upravo potvrđuje da ne sagledavate problem pažnjom dostojnom znanstvenika. I Vašu poruku sam vrlo dobro shvatio i glasi NE TALASAJ.
U cijelosti sam svjestan da je upotreba neonikotinoida u Hrvatskoj dozvoljena. Isto tako sam svjestan da je netko u Ministarstvu poljoprivrede za tu upotrebu izdao dozvolu. No isto tako sam svjestan utjecaja kojeg imaju svjetski farmaceutski divovi, ujedno i veliki proizvođači pesticida, na izgradnju "dobre volje" i "stručnog razumijevanja" prema primjeni pesticida. I upravo stoga smo pismo ministru Jakovini uputili u formi otvorenog pisma tražeći pomoć i potporu hrvatske javnosti i hrvatskih medija. I ono na što me Vi upućujete upravo je onaj kolosijek kojim se svaka ekološki svjesna inicijativa umrtvljuje.
Ne tražimo neprijatelje, niti si ih želimo priskrbiti, ali svjesni smo ozbiljnosti situacije i opasnosti koje nam prijete od primjene neonikotinoida i u koliko nam želite pomoći dobro ste došli, a ako mislite da smo akciju pokrenuli samo kako bismo napakostili Vama i vašem znanstvenom krugu, vašim obiteljima i prijateljima onda ste stvarno u debeloj zabludi. Naša akcija nije uperena protiv nikoga, naša nastojanja su ZA, za očuvanje naše pčele i naših oprašivača za očuvanje naše bioraznolikosti i u krajnjem slučaju i za Vas, Vašu obitelj i ljude koji Vas okružuju.

Damir Rogulja, predsjednik UP "Pčelinjak"

PS:
Poštovana gospođo Bažok,

upravo su mi se javili kolege iz Europe koji prate našu prepisku i poslali su Vam lijepe pozdrave i molbu da pogledate slijedeći link: http://www.bayer-kills-bees.com/

Lijepim pozdravima se i ja pridružujem,
Damir Rogulja