U najnovijem broju uglednog svjetskog časopisa "The Economist" od 28. siječnja 2012. objavljen je zanimljiv članak o kolapsu pčelinjih zajednica pod naslovom Bee off:

Kolaps pčelinjih zajednica - moguće objašnjenje zbog čega ponekad nestaju pčelinje zajednice

Pčele su osjetljiva stvorenja. Ponekad roj jednostavno izdahne i nestane. Ova  pojava, poznata pod nazivom kolaps pčelinje zajednice, pogoršava  se od 2006. godine. Neki su pčelari zabrinuti da bi im ovaj poremećaj mogao onemogućiti posao, a također imati utjecaja na poljoprivredu - budući da mnogi usjevi kojima je potrebno oprašivanje ovise o pčelama. Kao mogući uzroci poremećaja spominju se klimatske promjene, uništavanje staništa, pesticidi i bolesti. Ipak,  do sada ništa nije dokazano. No, najnovija postavka što ju je Jeff Pettis iz Laboratorija za proučavanje pčela u Beltsvillu u Marylandu  predstavio u časopisu „Naturwiessenschaften",  ukazuje na mogućnost da je u nastanak poremećaja uključeno više čimbenika.

8. MEĐUNARODNI PČELARSKI SAJAM - NAJVEĆA PČELARSKA MANIFESTACIJA U EUROPI 4. I 5. VELJAČE NA BJELOVARSKOM SAJMU

8. Međunarodni pčelarski sajam na sajamskom prostoru Gudovac kod Bjelovara okupit će u subotu i nedjelju 4. i 5. veljače više od stotinu izlagača na 4.500 četvornih metara izložbenog prostora. Ti podaci govore da je riječ o najvećem okupljanju pčelara u Europi na kojem će se predstaviti pored pčelara iz Hrvatske i pčelari Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije, Austrije, Mađarske, Slovačke, čak iz Finske, a po prvi put iz Albanije. Organizatori najavljuju da će biti predstavljene sve vrste meda koje se proizvode u Hrvatskoj kao i svi drugi pčelinji proizvodi i proizvodi na bazi meda te pčelarska oprema i najnovije tehnologije.
Valja  naglasiti da se iz godine u godinu povećava ne samo obim Pčelarskog sajma po veličini izložbenog prostora i broju izlagača, nego i razni zanimljivi sadržaji privlače sve veći broj posjetitelja.  Uz već poznate tri sajamske cjeline, izložbenu, prodajnu i edukativnu, od prošle se godine pojavljuje jedna nova posebna sajamska cjelina. To su inovacije u pčelarstvu gdje se na posebnom prostoru predstavljaju novi proizvodi, oprema i tehnologija. Da Pčelarski sajam postane potpuna i zaokružena cjelina  pripremljen je i medni gastronomski kutak s natjecanjem u pripremi medenih kolača na kojem će posjetitelji moći degustirati razne vrste jela s medom.

Na poticaj prepiske s tajnicom Hrvatskog društva biljne zaštite, prof.dr.sc. Renatom Bažok, Uputili smo pismo kojim tražimo pomoć i od Ministarstva zaštite okoliša i prirode, odnosno ministrice dr.sc. Mirele Holy:

Poštovana gospođo Holy,

Molimo Vas za pomoć i podršku u našim nastojanjima da s hrvatskih polja, voćnjaka, maslinika i vrtova uklonimo izuzetno štetne i toksične neonikotinoide.
Upotreba tih insekticida predstavlja ozbiljan ekonomski problem za hrvatsko pčelarstvo a u prirodi se dešava izuzetno opasan ekološki akcident. Masovna upotreba tih insekticida izaziva tragičan i masovni pomor naših pčela i pomor oprašivača prisutan u cijeloj Hrvatskoj što dokazuje nalaz znanstvenika koji se kukcima i bavi: http://djh.hrt.hr/u-pelinjaku/354-u-pelinjaku/3982-u-pelinjaku-opraivanje, a kako to izgleda na našim pčelinjacima možete vidjeti ovdje: http://www.youtube.com/watch?v=8eN84h1Uy9c . Kako se s tim problemom nosi pčelarska javnost u Europi i svijetu možete vidjeti ovdje: http://www.bayer-kills-bees.com/

Upravo smo dobili dopis od prof.dr.sc. Renate Bažok, tajnice HDBZ, entomologistice, kao reakciju na sinoć upućenu molbu Ministarstvu poljoprivrede da njihov predstavnik na 56. Seminaru biljne zaštite, koji će se održati u Opatiji od 7. - 10. veljače 2012, u ime pokrovitelja skupa podsjeti prisutne o štetnostima upotrebe neonikotinoida zabranjenih za upotrebu u nekim zemljama EU (kopiju dopisa Ministarstvu poslali smo i organizatorima). I iz tog dopisa gospođe Bažok je sve razvidno i daje odgovor zašto smo mi hrvatski pčelari u potpunoj „gabuli".

Na taj opširan traktat kratko smo odgovorili i poslali relevantne materijale kojima potkrepljujemo tvrdnje da su neonikotinoidi jednako tako opasni za pčele i oprašivače u Hrvatskoj, kao što su to i u Sloveniji, Francuskoj, Njemačkoj...

Poštovani gospodine Rogulja,

Kao znanstvenica zaposlena na Agronomskom fakultetu, ali i kao član organizacijskog odbora 56. Seminara biljne zaštite i tajnica Hrvatskog društva biljne zaštite osjetila sam potrebu reagirati na Vaš e-mail.

Od 7. – 10. veljače 2012. godine u hotelima «4 Opatijska cvijeta», pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, u organizaciji Hrvatskog društva biljne zaštite i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održava se 56. Seminar biljne zaštite. Iz programa seminara (pogledati u vijestima ovdje ili na kraju teksta) jasno se vidi da pokrovitelji, organizatori, sponzori, predavači – svi skupa i dalje ignoriraju problematiku uginuća pčela zbog neonikotinoida i ne nalaze za shodno uvrstiti ovu prevažnu temu u sadržaj seminara.
Nećemo uspjeti spasiti oprašivače, pa ni naše pčele  u Hrvatskoj. Nećemo očuvati našu bioraznolikost sve dok oni koji drže da oružja koja ubijaju naše pčele i ostale oprašivače u Hrvatskoj, sveprisutniji neonikotinoidi, to rade sama od sebe, a ne stoga što su zapravo ubojice naših pčela oni koji tako bezdušno neonikotinoide i koriste.
Kako je pokrovitelj ovog skupa Ministarstvo poljoprivrede, pokušat ćemo odgovorne upozoriti na ovu anomaliju.
Nitko nema pravo, pa niti dio znanstvene zajednice okupljene u Hrvatskom društvu biljne zaštite i Agronomskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu, da koristi svoje pravo na znanstven pristup i korištenje svojih znanstvenih dosega na račun i na štetu neke druge djelatnosti