Za sutra, 5. siječnja, u emisiji Dobro jutro Hrvatska bio je najavljen razgovor o znanstvenim spoznajama pri saniranju kroničnih rana medom. Najavljena tema prebačena je u tjedan između 23. i 27. siječnja kada će o ovoj temi govoriti dr.sc. Sandra Marinović Kulišić iz KBC Zagreb.
Klinička ispitivanja saniranja kroničnih rana medom provedena su na Sveučilišnom medicinskom centru Ljubljana, Kirurška klinika, Odjel za kirurške infekcije, u periodu od 01.02.2008. do 30.10.2009. Ispitivanja su provedena na 30 pacijenata starosti od 35 do 85 godina, a polovica su bili dijabetičari. U Hrvatskoj je rađena postmarkentinška studija na KBC Zagreb, Klinika za kožne i spolne bolesti od 01.10.2010. do 01.12.2011., a studijom su obuhvaćena 32 pacijenta.

Kao uvod u razgovor prilažemo članak dr.sc. Sandre Marinović Kulišić iz Klinike za kožne i spolne bolesti, KBC Zagreb:

Sažetak: Obloge za rane su integralni sastavni dio skrbi za pacijente s ranama različite etiologije.
Osnovna uloga suportivnih ovoja je osigurati optimalne fizikalno-kemijske uvjete za cijeljenje rana.
Njihova uloga postaje sve zahtjevnija: sprječavanje razvoja infekcije, kontrola eksudata, smanjenje bolnosti atraumatskim prevojem i cost benefit u odnosu na klasično liječenje. Korištenje meda kao lijeka predstavlja najčešći i najpoznatiji način njegove upotrebe širom svijeta. Uza sve hranjive i ljekovite osobine, čistom medu u izvornom obliku se sve više prepisuje sposobnost zacjeljenja rana, antimikrobna i antioksidativna djelovanja. Primarna alginatna obloga s medom Vivamel sadrži sterilan i kontroliran medicinski kestenov med koji se pokazao vrlo uspješnim u liječenju rana različite etiologije.

Ključne riječi: rana, obloge za ranu, med

ZAŠTITA OPNOKRILACA - Prijedlog
Mr.sc. Franjo Perović, Zagreb 15.03.2009.

Pčela medarica Apis mellifera LINNAEUS, 1758

Pripada redu opnokrilaca (Hymenoptera), podredu utegnutozačanih (Apocrita) i grupi žalčara (Aculeata). U daljem sistematskom slijedu nalazi se unutar natporodice cvjetara (Apoidea), porodice pčela (Apidae) i potporodice pravih pčela (Apinae). Već samo ime natporodice nam govori da su to kukci vezani uz najveći broj cvjetnica radi ishrane nektarom ili cvjetnim prahom (polenom, peludom), te su kao takvi najznačajniji oprašivači. Iz roda Apis LINNAEUS, 1758 u Europi dolazi samo vrsta Apis mellifera s više rasa od kojih je za naše uvjete najvažnija Apis mellifera carnica POLLM.

dr.sc.Dragan Bubalo

PELUD

Pelud je zaista jedan od jedinstvenih bioloških proizvoda prirode. To nam dokazuje najinteresantnija harmonija između biljnog i životinjskog carstva, zvana, pčela. S jedne strane, bilje proizvodnjom peluda osigurava život pčelama, dok s druge strane, pčele skupljajući nektar pridonose preživljavanju biljnog svijeta kroz proces oprašivanja (slika1).

Slika 1. Harmonija između biljnog i životinjskog carstva

Pelud nije pčelinji proizvod kojeg pčele sintetiziraju u svom tijelu već je to vrlo sitni, odvojivi i prijenosni biljni organ s muškim genetskim naslijeđem. Nastaje u peludnicama (anterama) prašnika i sastoji se od živog sadržaja i vanjskog omotača. Vanjski je omotač građen od dva glavna sloja (slika 2), vanjskog (eksina) i unutarnjeg (intina).

U našoj udruzi UP „Pčelinjak" u potrazi smo za kvalitetnim i raznovrsnim sadnicama bagrema. Proučavajući literaturu na zadanu temu kolega Vlatko Milanović je naletio na jedan članak iz Šumarskog lista iz 1988 godine pod naslovom BAGREMOVA ŠUMA KAO ISPAŠA ZA PČELE. Članak su napisali prof. Đuro Rauš, mr. Joso Vukelić i ing. Željko Španjol svi sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu.

Za sadnju medonosnih bagremovih šuma autori preporuručuju medonosne i takozvane dvonamjenske vrste bagremova. U Mađarskoj postoji pet vrsta oplemenjenih bagrema za pčelarske primjene: »Rozsazsin - AC«, (ružičasti AC tip), »Debreceni-2« (debrecinsfci br. 2), »Halvanyrozsaszim« (svjetloružičasti), »Debreceni 3-4« (debrecinski br. 3-4) i »Matyusi 1-3« (maćuški br. 1-3), zatim postoji pet dvonamjenskih oplemenjenih vrsta i za šumarske i za pčelarske potrebe: »Zalai« iz županije Zala), »Kiskunsagi« (iz ravnice Kiskungsag), »Csaszartoltesi« (iz predjela Ssaszartoltes), »Egylevelu« (jednolisni) i »Vati - 46 (iz mjesta Vat. br. 46), Halmagy, 1975).

Piše: Vlado Auguštin, svetovalec specialist za tehnologijo čebelarjenja ČZS

Pandorina kutija je ponovno otvorena

Kemikalije, što je skupno ime za kemijske tvari, elemente, spojeve i smjese, predstavljaju jedno od najkontraverznijih segmenata ljudskog života i njegova okoliša. U proteklih stotinjak godina su brzi razvoj kemijske industrije i široka dostupnost raznim kemikalijama čovječanstvu donijeli brojne prednosti i u mnogim pogledima omogućili napredak drugih područja i grana gospodarstva, posredno i cijele suvremene civilizacije.

Kemikalije, danas u suvremenom svijetu, potrebne su nam više negoli ikad prije, no o njima znademo vrlo malo. Na žalost, za veliku većinu svih danas korištenih sredstava nemamo dovoljno informacija o njihovom učinku na živa bića. Brojne bolesti, kao što su alergije, astma, pojedine vrsta raka i reproduktivne smetnje i anomalije, u Europi rađa ozbiljnu sumnju da tome doprinose otrovne kemikalije, među kojima u najvećoj mjeri ubrajamo fitofarmaceutska sredstva odnosno pesticide kako ih imenujemo po naški.

Čovjek u svom razvoju stalno teži novom i boljem. Pri tom gubi iz vida svoj okoliš kojeg nepotrebno uništava. Znanstvena istraživanja u Americi i Europi u proteklih tridesetak godina su pokazala da su upravo pčele najbolji prirodni indikatori zagađenja raslinja i vode. Istraživanja su potvrdila da se i u pčelinjim proizvodima pojavljuju ostaci pesticida i drugih otrovnih tvari koji se pretežito koriste u poljoprivredi. Učinci tih otrova se odražavaju na pčelinje zajednice tako da su pčele osjetljivije na razne bolesti, slabije se razvijaju, prikupe znatno manje meda i cvjetnog praha. Više je primjera tzv. kolapsa pčelinje zajednice za koju smo optuživali invaziju varoe ili pomanjkanje cvjetnog praha, a u stvarnosti se radilo o otrovanju pčela pesticidima.
U zadnje vrijeme pčelama najveću opasnost predstavljaju insekticidi iz razreda neonikotinoida. To su najnovije generacije pesticida, a za pčelinje zajednice su izuzetno otrovni. Spadaju među sistematske insekticide, što znači da korijenje raslinja upija tu tvar koja se potom biljnim sokom prenese po cijeloj biljci i tako ostvari potpunu zaštitu protiv štetnika tijekom cijele vegetacije (Placke and Weber 1993).

Krajem prošlog mjeseca u beogradskom tjedniku VREME Ivan Umeljić objavio je zanimljiv članak o afričkim pčelama koje su na „juriš" osvojile obje Amerike:

„Širenje afričke rase pčela u Americi je nesumnjivo jedan od najčudnijih bioloških fenomena našeg vremena. Za samo pola veka, koliko je proteklo od njihovog introdukovanja u Brazil, afričke pčele izvele su jednu od najspektakularnijh bioloških invazija zaposedajući munjevitom brzinom ogromna prostranstva Južne i Severne Amerike. Svuda gde se pojavila, afrička populacija je istisla odomaćene i neuporedivo brojnije evropske pčele (takođe introdukovane u Južnu Ameriku, ali u 18. veku), što je proizvelo katastrofalne posledice po pčelarstvo, poljoprivredu i bezbednost ljudi."

Cijeli članak možete pročitati ovdje.

Lars Čitka

Objavljeno u časopisu PČELARSKI ŽURNAL br. 2, (januar – mart 2009)

Eksperimentalni psiholozi koji rade sa ljudima imaju jednu suštinsku prednost u odnosu na naučnike koji proučavaju ponašanje životinja. Razlog tome je što čovek može da pruži verbalni prikaz svog iskustva. Na primer, on može reći: „Ova dva svetlosna zraka različitih boja izgledaju podjednako svetlo” ili „Izgleda da se ovaj objekat nalazi na većoj udaljenosti od onog drugog”. Ovakvi direktni izveštaji olakšavaju proučavanje načina na koji se informacije dobijene sa čulne periferije, odnosno čulnih organa koji se nalaze u direktnom kontaktu sa okruženjem, procesuiraju u mozgu.

Perceptivni svet životinja i ljudi često se veoma razlikuje. Mnoge životinje poseduju čulne sposobnosti koje nama ljudima nedostaju; na primer, insekti mogu videti ultravioletnu i polarizovanu svetlost, ali kako oni stvarno opažaju svet oko sebe, na osnovu informacija iz senzorne periferije, najčešće nismo u mogućnosti da shvatimo. Zbog toga što životinje ne mogu da opišu svoje čulne utiske, naš pristup njima najčešće je baziran na indirektnim psihofizičkim testovima, gde ponašanje životinja u osnovi zavisi od metoda motivacije i treniranja. Neke životinje, međutim, opisuju svet oko sebe, doduše ne na način koji bismo mi mogli neposredno da razumemo. Možda najbolji primer te vrste predstavljaju medonosne pčele (roda Apis) koje pomoću simboličkog jezika međusobno komuniciraju o bogatim izvorima hrane. Osluškujući ovu komunikaciju naučnici su nedavno stekli jedinstven uvid u perceptivni svet insekata.

Insekti koji u prirodi sakupljaju polen i nektar kao što su medonosne pčele, divlje pčele, bumbari, ose, razne bube, leptiri, osolike muhe i sl. imaju ključnu ulogu u ekosustavu. Svojim „radom" oni povećavaju prinos usjeva (npr. voća, uljane repice, suncokreta idr.) ali i „divljeg cvijeća". U svojoj potrazi za hranom oprašuju brojne biljke osiguravajući kvalitetne plodove i sjemenje. Većina biljaka cvjetnica (80%) ovise od oprašivanja insekata. Pčela medarica je u tom društvu najistaknutiji član, koji je pomalo i izuzetak jer istovremeno prikuplja cvjetni prah, nektar i smolu s vršnih pupoljaka, uglavnom, drvenastog bilja.

U Njemačkoj je u 2003 stradalo oko 30% pčelinjih zajednica, a u mnogim područjima nije te zime preživjelo 50 - 80% pčela. Sveukupni  gubici bili su više od 300.000 pčelinjih zajednica. Iscrpljivanje izvora hrane za pčele - nektara i peludi biljaka bio je jedan od ključnih razloga za ove gubitke. Posebno dramatičan nedostatak hrane se redovito pojavljuje u ljeto, od sredine lipnja do listopada. U to doba oranični korovi jedva osiguravaju preživljavanje zajednica. Uzrok tomu je i gospodarenje travnjacima koje je postalo značajno intenzivnije. Košnja se obavlja ranije i češće, obično prije cvatnje, što je za pčele i ostale oprašivače postalo pogubno. Velika pokrivenost modernim tehnikama košnje iscrpljuje zalihe hrane prikupljene u proljeće i dovodi do kolapsa pčelinje zajednice u roku nekoliko dana.

Redakcija SPOS-ovog Pčelara poslala nam je desetak primjeraka časopisa na ogled. Oni koji ga još nisu imali prilike prelistavati mogu ga na našim sastancima petkom pregledati, a mogu se na njega i pretplatiti.

UP „Pčelinjak"  okuplja zainteresirane za pretplatu. Jedinstvenom narudžbom većeg broja primjeraka osiguravamo i pogodovnu cijenu od 25 eura za 12 brojeva (pojedinačan pretplata je 29 eura). UP „Pčelinjak" sam snosi iznos financijske transakcije (pojedinačno ona iznosi min 40,00 kn), a primjerci će se moći podići u Udruzi. Svim zainteresiranima primjerke ćemo slati na kućnu adresu u koliko se plate troškovi slanja u iznosu od 50 kn za godišnju pretplatu. Prijaviti se možete na našu e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript . Pošaljite ime i prezime, adresu, poštanski broj i mjesto, te e-mail adresu za kontakt, te navedite da li ćete primjerke podizati u Udruzi ili ćemo vam ih slati poštom.

Po primitku prijave obavijestit ćemo vas da možete uplatiti iznos prema vašoj prijavi (s troškovima slanja ili bez) na naš žiro račun.

Pčelar se tiska u nakladi od 10.000 primjeraka. Formata je 16 x 23 cm, tiskan je u boji na sjajnom kunstdruck papiru. U njemu pišu brojni pčelari praktičari i znanstvenici, a redovito se objavljuju i najnovije spoznaje o tehnologiji pčelarenja, zaštiti pčela, kvaliteti proizvoda, te brojne zanimljivosti iz cijeloga svijeta. I osim što je najtiražniji pčelarski časopis ovog dijela Evrope, nesumnjivo je i najutjecajnije pčelarsko štivo koje se danas može naći na našem tržištu.

Poznati, priznati i izuzetno plodan pčelarski autor Veroljub Umeljić imat će svoj štand u Gudovcu. Tu će se moći nabaviti njegove ENCIKLOPEDIJA PČELARSTVA i PČELARSTVO - OD POČETNIKA DO PROFESIONALCA te kupiti časopis PČELARSKI ŽURNAL, a moći će se na njega i pretplatiti.

Enciklopedija pčelarstva ima 512 stranica, obrađuje 2.160 pojmova (od toga 156 ličnosti), ima 910 ilustracija (fotografija i crteža u boji te crno-bijelih), sadrži i 36 tabela i dijagrama. Knjiga sadrži osnove znanja iz svjetskog pčelarstva i tema koje su u vezi s pčelarstvom.

Pčelarstvo- od početnika do profesionalca knjiga je od 800 stranica s 1.400 fotografija u boji, 60 tehničkih crteža i 20 tabela. Naslovi koji se u knjizi obrađuju su: kako, kada i s koliko košnica početi pčelarenje; tehnike čelarenja s košnicama DB, LR, Farar, AŽ, pološka, kongresovka i dr.; način izrade, fotografije, tehnički crteži i specifikacija materijala za sve navedene košnice i prateću opremu; metode uzgoja matica (jenterov, Nicotov, Milerov, Dulitlov, Alejev); život pčelinjeg društva u prirodnom staništu; pčelarska oprema; bolesti i neprijatelji pčela ...

Časopis Pčelarski žurnal izlazi četiri puta godišnje (siječanj, travanj, srpanj i listopad) u vlastitoj nakladi Veroljuba Umeljića i njegovog sina i obrađuje teme:

Dobra pčelarska praksa • Vrhunska nauka izložena na popularan i prijemčiv način • Autorski tekstovi najpoznatijih svjetskih i domaćih naučnika i pčelara praktičara • Apiterapija • Medonosno bilje • Precizne upute za izradu košnica, alata i pčelarske opreme • Izvještaji i reportaže sa najvažnijih događaja u svijetu • Nagradna igra • Prelijepe fotografije o životu pčela • Vrhunski dizajn i kvaliteta tiska