Tehnologija Školica Organizacija odnosa s javnošću
| Organizacija odnosa s javnošću |
 |
 |
 |
| Autor Damir Rogulja |
| Subota, 07 Ožujak 2009 19:54 |
|
Radionice Hrvatskog pčelarskog saveza
- PČELARSKA DRUŠTVA U KOMUNIKACIJI S MEDIJIMA
Mnoga naša društva organiziraju natjecanja, pčelarske izložbe, grupne prodaje meda i sl. Sve to s ciljem daljnje popularizacije potrošnje meda i ostalih pčelinjih proizvoda. Da bismo bili još uspješniji pokušat ću opisati potrebne radnje koje bismo trebali obaviti da takve akcije (event) budu još uspješnije. Ovaj tekst bi mogao biti priprema za neke buduće radionice gdje bismo sa zainteresiranim kolegama proradili temu na simulaciji ili stvarnoj pripremi i organizaciji jednoga pčelarskog eventa. Postavili bismo plan i program događaja, a na radionici bismo proradili intenzivne komunikacije s medijima uoči same akcije, za vrijeme realizacije i nakon nje. Pokušali bismo izraditi i cjelogodišnju strategiju komuniciranja s medijima jednoga pčelarskog društva. Obuhvaćala bi sudjelovanje članova udruge u tematskim emisijama ili napisima u medijima koji njeguju prirodnjačke, ekološke ili ruralne teme u sredini u kojoj pčelarska udruga djeluje.
Da bismo u tome bili uspješni prije svega moramo
U sredini u kojoj djelujemo sigurno postoje radio postaje koje se slušaju, novine koje se čitaju i televizijski program koji se gleda. To vrijedi jednako za male kao i za velike sredine. Za početak potrebno je izraditi listu medija s adresom, telefonima, e-mailom i sl. U nju unosimo imena autora i urednika koji se bave prirodnjačkim, ekološkim ili ruralnim temama. To su ljudi s kojima je moguće surađivati. Unosimo i teme pojedinih novinara. Iz toga ćemo vidjeti koje teme preferiraju. U prvom kontaktu to zna biti jako važno jer je lako povezati sve prirodnjačke i ekološke teme s pčelarstvom. U izradi adresara sudjeluju svi članovi društva, a podaci se prikupljaju na jednom mjestu (kao datoteka), uglavnom na kompjuteru nekog od članova društva.
Paralelno s izradom adresara medija i novinara
Uz nesumnjivu ljubav koja nas veže uz pčelarstvo za svaki medijski nastup vrijedi se i pripremiti. To vrijedi i za preliminarni kontakt s predstavnicima bilo kojeg medija. Potrebno je definirati temu ili teme koje bismo željeli plasirati u javnost. Naravno, da postoji razlika između tiskanih i elektronskih medija o čemu ćemo u nastavku reći nešto više. No, osnovno je da imamo jasnu predodžbu što od pojedinog medija očekujemo te da to isto tako jasno prenesemo svojem sugovorniku u mediju. To vrijedi i pri ugovaranju serije javljanja (napisa) ili kada se radi samo o izvještaju s našeg natjecanja ili neke druge društvene aktivnosti. Ovo je ujedno i vrijeme kada udruga treba izabrati svog glasnogovornika i ekipu (za informiranje) koja će surađivati na aktivnostima odnosa s javnošću.
Pri izboru ekipe treba znati da se nitko od nas nije rodio s nekom tajnom sposobnošću da "osvaja" medije. Radi se o vještini koja se, uz malo komunikacijskog talenta, stječe učenjem i radom i zato je potrebno
Medijski prostor osvaja se vrlo lako skandalom i nekom kriminalnom radnjom. "Dobrice" i benigne teme tu su daleko manje uspješne. Prostor u medijima može se i kupiti oglasom ili sponzoriranim reportažama i prilozima. Ali za besplatni prostor čovjek se mora svojski uložiti. Mora smisliti kvalitetne teme i sadržaje, a u solidnu pripremu valja uložiti puno vlastitog rada i vlastitog vremena. Mora biti svjestan da ništa ne dolazi na pladnju. I, naravno, treba biti spreman na osporavanje i omalovažavanje svog medijskog istupa od pojedinaca iz vlastite sredine. U našim redovima, kao i drugdje, uvijek ima generala poslije bitke i to ne treba previše uzimati k srcu.
A da bismo bili uspješni u medijskoj prezentaciji od velike je
Dobro je arhiv složiti po temama, po autorima, po zanimljivim citatima i mislima pojedinih društvenih autoriteta kao što je, na primjer, često citirana misao A. Einsteina da će svijet nestati u roku četiri godine od nestanka pčela. No, nije dobro pretjerano koristiti tuđe misli. One mogu biti samo vodilja vlastite priče, a dobro sređen arhiv, bez obzira na veličinu, može biti od velike pomoći u medijskoj komunikaciji. Čitatelja valja navesti da tekstove pročita ili sasluša. U medijskom nastupu treba težiti jasnoći i konciznosti iznošenja tema. Tehnologija pčelarenja, pčelinje bolesti ili drugi problemi koje nas znaju zadesiti na pčelinjaku svakom će pčelaru biti izuzetno važni, ali šira javnost za to nema sluha. Ali ako se potrudimo pa iz obilja literature izdvojimo bisere o zdravstvenim vrijednostima pčelinjih proizvoda, ako uspijemo "složiti priču" o medu koji, kod redovite upotrebe, naš organizam pretvara u savršeno podmazan "stroj" onda imamo šansu privuči pažnju, a krajnja konzekvenca povećana je potrošnja meda.
Vrlo je važno zapamtiti kako se med uzima, a još važnije je prenijeti slušateljima, gledateljima i čitateljima
Vrlo često se čuje - "pa mi doma koristimo med". I onda se kroz razgovor ispostavi da teglica koja je kupljena prije više mjeseci još stoji na polici, nenačeta. Od takvog korištenja meda nema koristi. Slično bi bilo, recimo, da se uz automobil kupi kanta od 5 litara motornog ulja i da se ta kanta vozi godinama u prtljažniku s obrazloženjem "pa koristim ulje". Pitanje je da li bi nakon 5-6 godina ne mijenjanja ulja automobil uopće bio u voznom stanju, a i ulje u kanti bi za to vrijeme izgubilo dio svojih svojstava. Takvu usporedbu bi mnogi shvatili. Na nama je da ih uvjerimo i da će njihov organizam daleko uspješnije funkcionirati, ukoliko će ga svakodnevno "podmazivati" s 2-3 žlice meda. Izraziti je naglasak na SVAKODNEVNO. Razloga ima na stotine - zubi i zubno meso će biti zdraviji, probava i stolica redovita, metabolizam uspješniji, najveći organ - koža elastičnija i zdravija, otpornost na viruse, bakterije, karcinom, alergije se pojačava... Tijelo će biti zdravije, a duh vitalniji.
Sredstvo kojim ćemo posebno skrenuti pažnju na svoj rad i teme koje bismo željeli iznijeti u javnost je
Postoji cijeli niz sitnih koraka koji će na kraju dovesti do uspješne realizacije takvog projekta. Za primjer sam uzeo ovogodišnje 5. međunarodno ocjenjivanje kvalitete meda Zzzagimed. Sastavni dio plana aktivnosti je i ekipa koja će događaj realizirati. U konkretnom slučaju to su bili Odbori natjecanja (4) i Tehnička komisija koja je vodila samo natjecanje.
OKVIRNI HODOGRAM ZAGIMEDA 2007.
ŠTO TREBA NAPRAVITI ZA ZAGIMED 2009.
Naravno, ne moraju se svi planirani koraci i ispuniti. Također ima i koraka koji se moraju napraviti a nisu bili predviđeni planom aktivnosti projekta. No, bez plana čovjek je stalno u strci s vremenom. Također dolazi će do nepotrebnih tenzija u ekipi, a krajnji rezultat, unatoč svim uloženim naporima, može biti traljav.
Sastavni dio svakog eventa je i komunikacija s medijima. U svakom obraćanju medijima valja pripremiti dobru
Postoji 5 nezaobilaznih komunikacijskih elemenata. Nije važno kojim redom ali ako bilo koji od njih izostane informacija će biti nejasna. Dakle, TKO, ŠTO, KADA, GDJE i ZAŠTO, uz poneki KAKO, su pitanja koja se moraju iščitati iz svake press informacije. Osim toga, takva informacija mora biti tečna i razumljiva i stoga je dobro da je prije slanja pročitate na glas. Ako vam nešto ne zvuči dobro, mijenjate. Možete biti sigurni da, ako vama vlastiti tekst ili tekst suradnika, ne zvuči dobro to će ljudima kojima se obraćate zvučati katastrofalno.
I tu smo došli do
U pravilu su svi postupci koji vode izgradnji ciljane percepcije o nekomu ili nečemu u sredstvima masovnog komuniciranja - PR ili odnosi s javnošću. Nš spisak tema mogao bi biti slijedeći:
Kad se jednom uspostavi suradnja s nekim od medija onda to izgleda savršeno jednostavno. No da bi do suradnje i povjerenja urednika došlo potrebno je dosta minulog rada i upornosti. Kolege pčelare s manjim iskustvom u kontaktima s medijima to nikako ne treba preplašiti, jednostavno treba krenuti s vlastitim odnosima s javnošću i polako graditi povjerenje svog medijskog okruženja. Sa stručnom javnošću kontaktiramo putem naših priloga prije svega u HRVATSKOJ PČELI, ali i publikacijama drugih udruga ili državnih Zavoda namijenjenih stručnoj javnosti.
Komunikacija koja nije usmena predaja, što bi se reklo s usta na uho, je masovna komunikacija, a da bismo bili s ulazne strane kreatora informacija trebamo znati
Od spiljskog pračovjeka do danas postoji potreba za prenošenjem informacija neizravnim kontaktom. Od špiljskih crteža, glinenih pločica, papirusnih svitaka, Gutenbergove tiskare, radio lampi, integriranih pločica do čipa i današnje svemirske tehnologije i interneta postojale su dvije strane - oni koji kreiraju i inicijalno stvaraju informaciju i oni kojima je ta informacija namijenjena. Između njih stoji stalno mijenjajuća se i sve sofisticiranija tehnologija prijenosa informacija. I kao kreatori, a i kao korisnici toj mijeni prisiljeni smo se permanentno prilagođavati.
Web kao novi medij zahtijeva i određena znanja o
Informacije za web portale pripremamo kao i sve ostale press obavijesti. Dobro je kod kreiranja vlastite društvene stranice odvojiti dio društvenih vijesti od dijela Foruma (brbljaonice). Pri pripremanju tekstova za internetske stranice valja paziti na odmjerenost i sadržajnost svojih priloga, točnost podataka i istinitost informacija. Nije dobro biti zagađivač web prostora, svakom loncu poklopac. Na Forumu podatke koje iznosimo trebamo provjeriti, a ako nismo sigurni u izneseno, a silno želimo sudjelovati, svoju nesigurnost trebamo na neki način istaći - recimo s „čini mi se ..." ili „nisam siguran ali ..."
Želimo li povećati domaću potrošnju meda moramo prihvatiti
Svaki pčelar bi mogao utjecati na promjenu u upotrebi pčelinjih proizvoda, a poglavito meda, ukoliko se stalno obrazuje i upamti sve bitne karakteristike proizvoda te kako i u kojim slučajevima se ih koristi. Usmena predaja snažan je medij poznat od davnina i dostupan svakom od nas. Djelotvoran svugdje i u svakoj prilici. U osobnom kontaktu naglašavamo da je med životni podmazivač našeg organizma i da ga je neophodno potrebno uzimati svaki dan, da je propolis lijek 21. stoljeća, a ostali pčelinji proizvodi, bilo sami ili u sastavu prirodnih pripravaka, izuzetna snaga koja zdravom čuva zdravlje, a bolesnom vraća nadu.
U svim svojim individualnim kontaktima s medijima moramo se truditi iznositi argumente koji vode k povećanju potrošnje pčelinjih proizvoda.
kao što su prodaja, cijene, korištenje proizvoda, regulativa, kvaliteta i standardi u proizvodnji, bolesti i akcidenti potrebno je koordinirati s ostalim članovima udruge, županijskom asocijacijom ili na nivou HPS-a ako se radi o općim interesima svih hrvatskih pčelara. Svako takvo priopćenje mora imati istaknuto u naslovu da je to PRIOPĆENJE, PRESS INFORMACIJA ili OBJAVA ZA MEDIJE. Uz osnovnu informaciju koju smo napisali i šaljemo je medijima potrebno je navesti ime odgovorne osobe i osobe za kontakt sa svim potrebnim podacima.
Vrlo važno je redovito pripremati informacije o svom radu za
Kao i za medije i za ovaj segment je potrebno izraditi detaljan adresar ili još bolje dnevnik u kojem bi se bilježila zapažanja sa sastanaka u područnim uredima poljoprivrede i šumarstva, veterinarskim, sanitarnim, zdravstvenim, stočarskim uredima ili centrima te udrugama seljaka, stočara, gljivara, planinara i ostalih udruga građana. Iz takvih bilješki o aktivnostima drugih mogu se naći ideje i za vlastite aktivnosti.
Poznato je da vedro lice i osmijeh otvoraju mnoga vrata, a
Našim nastojanjima može pridonijeti i mali poklon iz asortimana naših pčelinjih proizvoda. Tu, prije svega, mislim na teglicu meda od pola kile. Ona mora biti propisno opremljena metalnim poklopcem, adekvatnom naljepnicom iz koje se vidi o kakvom se medu radi. Dobro je unaprijed pripremiti i priču o tom medu. Pri tom nije dobro tvrditi da je vaš med najbolji na svijetu, ali je svakako preporučljivo napomenuti da je med to bolji što je kraći put od košnice do krajnjeg potrošača. Isto tako je vrijedno istaknuti da je svaki med kojeg su napravile pčele u košnici od nektara koje su prikupile u prirodi izuzetna čarolija koja će redovitim korištenjem sačuvati vitalnost organizma u duboku starost, a mladost učiniti ljepšom.
Damir Rogulja |
| Ažurirano Petak, 04 Rujan 2009 21:31 |