Što bismo učinili ako nekoga od naših susjeda upikne pčela, te da nakon toga dođe do alergijske reakcije. Većina nas zna da kalcij pomaže, isto tako i sinopen, ali ako dođe do stvarne i burne reakcije? Pa, najbolje hitno k liječniku. No, što ako smo recimo negdje u zabiti u posjeti kolegi selećem pčelaru?

Nazvao sam Kliniku za kožne i spolne bolesti Kliničkog bolničkog centra i od dr. med Suzane Ljubojević bio upućen na njen članak "Alergijske reakcije na ubode insekata" objavljen u jednom od brojeva Medixa. Pa pročitajte, možda će vam koristiti.


KLINIČKA SLIKA (ili kako prepoznati alergijsku reakciju)
Reakcije na ubode mogu biti lokalne i sistemske. U lokalne ubrajamo intenzivnu bol, crvenilo koje se javlja neposredno nakon uboda, otok, u kompliciranijim slučajevima pojavljivanje mjehura i sekundarnih infekcija. Sistemske reakcije pojavljuju se brzo, 10-tak minuta nakon uboda, a dijele se na blage (crvenilo, svrbež, urtikarija, rinitis,I mučnina), umjerene (astma, angiodem, bol u trbuhu, promuklost, otežano disanje, svrbež, rinokonjuktivitis) i teške (poteškoće s disanjem - edem larinksa ili astma, hipotenzija, cijanoza, gubitak svijesti).

SAVJETI
Važno je dati upute bolesnicima o izbjegavanju kontakta s insektima. Savjetovati ih da ne nose odjeću žarkih i pastelnih boja jer one privlače insekte, kao i da ne nanose na kožu mirisne parfeme, sapune, kreme za sunčanje i druga mirisna kozmetička sredstva. Treba naglasiti da je žalac nužno odmah odstraniti, najlakše noktom kažiprsta ili oštrim predmetom, aplicirati hladne obloge na mjestu uboda. Pri boravku u prirodi izbjegavati blizinu cvijeća ili voća koje je zbog prezrelosti palo na pod. Kod bolesnika koji su imali anafilaktičnu reakciju kao i kod koji su na imunoterapiji, svakako savjetovati da sa sobom uvijek nose samomedikaciju (antihistaminik, adrenalin za subkutanu primjenu - EpiPen)..

ZAKLJUČAK
Ubodi insekata su uzrok najvećeg broja smrtnosti od životinjskog otrova i stoga je važna dobra dijagnoza (kožni test i vrijednost IgE protutijela), zaštita izloženih dijelova te što prije početi provođenje hiposenzibilizacije. Treba naglasiti da je bolesnicima u rizičnoj skupini (atopičari, te "rizična" zvanja) potrebno opetovano naglašavati da uze sebe uvijek imaju "antišok terapiju" (naročito subkutani adrenalin te peroralne antihistaminike, korikosteroide i teofiline). Isto tako je važna zaštitna odjeća i katranski gelovi za izložene dijelove, tijela, koji se koriste tijekom boravka u prirodi.

Ovo su samo, za pčelare, najinteresantniji izvadci iz opširnijeg članka koji uz dr Ljubojević supotpisuje i prof.dr.sci. Jasna Lipozenčić. Moram priznati da mi je cijeli članak polurazumljiv radi niza riječi kojima jedva ili uopće ne naslućujem značenje kao recimo: angiodem, rinokonjuktivitis, larinks, hipotenzija, cijanoza, anafilaktična reakcija, antihistaminik, subkutana primjena, IgE protutijela, atopičar, subkutani andrenalin, peroralni antihistaminik, koeikosteroid, teofilin ...
S člankom sam se uputio u prvu i najbližu ljekarnicu i magistri ponudio članak da mi na temelju njega da potrebne medikamente za "antišok terapiju". No, po njenom kolutanju očima naslutio sam da je i njoj potreban rječnik stranih riječi ili joj je ljekarnica bila slabo opremljena?
Za antihistaminike mi je preporučila, Dimidril, CaC 500 (kalcij s C vitaminom), Sinopen, Letizen, Dihalar, Claritine, Flonidan, Telfast ... Za EpiPen mi je rekla da su ge jednom imali, ali da ga radi kratkog roka trajanja i visoke cijene više ne naručuju, a za Katranske gelove ne zna zapravo gdje da ih smjesti i da to zapravo ne drže!
Kako Sinopena imami doma i na pčelinjaku, odlučio sam se za Ca-C 500 Sandoz i Dimidril tablete, pa da vidimo što ova sredstva nude (iz uputa o primjeni):
KADA KORISTIMO Ca-500 SANDOZ ŠUMEĆE TABLETE?
Šumeće tablete s kalcijem i vitaminom C preporučujemo:
· kao dodatak pri liječenju prehlade i gripe,
· u razdoblju rekonvalescencije,
· nakon preloma i operacija,
· tijekom velikih psihičkih i fizičkih opterećenja,
· kad postoji povećana potreba za kalcijem i vitaminom C u razdoblju rasta, trudnoće i nakon poroda.,

TERAPUIJSKE INDIKACIJE DIMIDRIL tablete (ili kada ih koristiti)
Antihistaminik - nekomplicirane alergijske kožne reakcije (urtikarija), angiodem, alergijske reakcije na sastojke krvi i plazme, alergijski konjuktivitis uzrokovan hranom, dermatografizam, te kao dodatni lijek nakon prebrođene akutne anafilaktične ili anafilaktoidne reakcije.
Antitustik (za suzbijanje neproduktivnog kašlja.
POSEBNA UPOZORENJA (za nas srednjih i starijih godišta)
Zbog antikolinergičnih učinaka difenhidramin valja s oprezom primjenjivati u bolesnika s opstrukcijom vrata mokračnog mjehura, sa simptomatskom hipertrofijom prostate, te u bolesnika s predispozicijom za retenciju mokraće, a zbog antikolinergičnih midijatričnih učinaka i u bolesnika s povišenim intraokularnim tlakom. Također ga s oprezom valja primjenjivati u bolesnika s astmom, stenozirajućim peptičkim ulkusom, te s piloloroduodenalnom opstrukcijom.
Stariji bolesnici mogu biti osjetljivi na antikolinergične učinke Dimidrila.
Primjena se Dimidrila u djece mlađe od 2 godine ne preporučuje.
Zbog sedativnog učinka Dimidril može smanjiti psihofizičke sposobnosti pa bolesnike koji upravljaju vozilima ili strojevima na to valja upozoriti.
...

Nakon konzultacije i s doktoricom Hrvojkom Kostelac iz Belupa zaključak bi mogao biti: Kod blažih alergijskih reakcija pomaže i Kalcij i navedeni lijekovi koji se izdaju na recept, a i BELODIN (koji je bezreceptni lijek), no osnovno je da kod snažno izražene alergisjke reakcije, gdje se pojavljuje pad tlaka, šok i gubitak svijesti ništa ne može zamijeniti adrenalin kojeg, na žalost, može dati samo liječnik. No i tu postoje izuzeci - ljudi koji su na imunoterapiji ili su već bili liječeni od izuzetno burne alergijske reakcije trebali bi imati pri sebi adrenalin (kao što je EpiPen) kako bi se u slučaju uboda pčele mogli sami tretirati. Isto tako ako bismo proveli edukaciju pčelara u suradnji s nadležnim tijelima, svakako da bi mogli dobiti odobrenje za primjenu tog lijeka u kriznim situacijama. Naime pojedini "laici" u posebnim situacijama mogu, i dužni su, pružiti prvu i medicinsku pomoć. Recimo svi vozači dužni su pružiti prvu pomoć unesrećenom na cesti. Prvi oficir ili kapetan broda dužan je pružiti medicinsku pomoć članovima svoje posade i td. i td.
Stoga je logično da i pčelari nešto više od ostalih građana znaju o posljedicama pčelinjeg uboda te metodama i lijekovima za ublažavanje ili liječenje alergijske reakcije.

Pripremio: Damir Rogulja