Stručno povjerenstvo Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu (Dr.sc. Nada Vahčić, red.prof., Dr.sc. Jasna Bošnir, nasl.doc. i Dr.sc. Mara Banović, izv.prof.)  početkom prošle godine (2009.) prihvatilo je temu znanstvenog magistarskog rada Daria Lasića, dipl.ing. pod nazivom „Karakterizacija hrvatskog meda na osnovu udjela makro i mikro elemenata"

Usvojivši predloženu temu komisija je dala svoju prosudbu o predloženom radu:

U Republici Hrvatskoj prodaje je se više vrsta domaćih monoflornih i poliflornih vrsta meda koji trebaju udovoljavati važećim pravilnicima kojima su propisani temeljni zahtjevi za kakvoću, a među kojima je svakako i botaničko porijeklo meda.

Osim na senzorske karakteristike, deklarirana vrsta meda značajno utječe i na cijenu gotovog proizvoda, te je i zbog ekonomskih prava potrošača potrebno ustvrditi botaničko podrijetlo meda.

U tu svrhu koriste se najviše melisopalinološke metode (peludne analize np. d.r.), koje osim potrebnog iskustva zahtijevaju i dosta vremena za determinaciju pojedinih vrsta peludi.

Neke od alternativnih kemijskih metoda poput utvrđivanja mineralnog sastava pokazale su se jednostavnim, pouzdanim i ekonomski isplativima.

Svakako da mineralni sastav ovisi o botaničkom podrijetlu prisutnog nektara ili sokova medonosnih biljaka, ali ovisi i o prihrani umjetnim izvorima šećera, poput šećernih sirupa ili pogača koji značajno mogu utjecati na anorganski sastav meda.

Neke od češćih tehnika koje su primjenjivane za karakterizaciju anorganskog sastava meda i koje su opisane u znanstvenim radovima svakako su tehnike atomske apsorpcijske spektometrije (F-AAS, HGA-AAS). Međutim, tehnike poput ICP-OES te ICP-MS omogućuju detekciju i kvantifikaciju elemenata u tragovima te teških metala sa većom osjetljivosti, linearnosti i ponovljivosti rezultata.

Stoga je pristupnik, kao cilj svog rada, odredio utvrditi mineralni sastav elemenata u tragovima (Co, Cu, Fe, Mn, Cr, Al), zatim makroelemenata (Na, K, Mg) te nekih teških metala i potencijalnih kontaminanata (Pb, Cd, Zn, Ni) u četiri vrste deklariranih sorti meda: kesten, bagrem, lipa i cvjetni. Na osnovu mineralnog sastava pokušat će se potvrditi deklarirano botaničko podrijetlo meda pomoću cluster statističke metode i usporediti rezultate sa ostalim radovima na ovu temu.

Dostupni literaturni podaci govore da postoje neka slična istraživanja u svjetskim razmjerima, ali istraživanje takve vrste u Republici Hrvatskoj još nisu provedena. Razlog tome je nedostatna oprema koja bi bila u mogućnosti detektirati i kvantificirati tragove navedenih elemenata.

Mišljenja smo da je tema znanstvenog magistarskog rada pristupnika Daria Lasića dipl.ing. doprinos u uvođenju novih tehnika u svrhu identifikacije i kvantifikacije makro i mikro elemenata u medu, a koje će se koristi za utvrđivanje autentičnosti i botaničkog podrijetla meda. Istraživanjem će se dobiti vrlo vrijedni podaci o povezanosti između vrste meda i kvalitativnog i kvantitativnog sastava analiziranih makro i mikro elemenata.

Korištena tehnika trebala bi poslužiti kao osnova za pokretanje njihove primjene u rutinskim analizama, te kao dobra nadopuna ili zamjena za dosadašnju peludnu analizu.

O autoru ovog znanstvenog magistarskog rada:

Dario Lasić, dipl.ing. rođen je 11.12.1973. godine u Zagrebu gdje pohađa osnovnu i srednju kemijsko-geološku školu. Godine 1992. upisuje Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu smjer nutricionizam na kojem i diplomira 2000. godine.

Od 2001. godine zaposlen je u Zavodu za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar" u Odjelu za analize hrane i predmeta opće uporabe, gdje je od 2007. godine imenovan za voditelja Laboratorija za zdravstveni ispravnost i kvalitetu hrane.

Tijekom svog rada dodatno se obrazuje iz područja sigurnosti hrane u SAD-u - program Food safety policy, kao i u području kvalitete laboratorija prema HRN EN ISO/IEC 17025.

Od 2007. godine imenovan je za asistenta-suradnika na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu, iz predmeta Kemijska analiza namirnica.

Ovaj rad na našim prostorima predstavlja stvarnu novost i mogao bi zamijeniti ili dopuniti peludnu analizu koja je u nas, za sada, jedini postupak utvrđivanja biološkog podrijetla meda.

Rad je u završnoj fazi, a prije desetak dana smo intenzivno tražili uzorke meda lipe i kestena iz 2009. godine. Tu su se iskazali kolege Josip Derniković i Josip Črgar doniravši svoj med od kestena, te Zdravka Dolenac s medom od lipe. Ova tema bila je i jedna od misli vodilja pri pokretanju Zagimeda pa ing. Lasiću držimo palčeva da svojim radom poluči željene rezultate.