Prva nacionalna konferencija o strategiji vrednovanja kakvoće meda održat će se u Opatiji u hotelu „Opatija" u ovaj petak, 8. travnja. Predavanja počinju u 9:15 uvodnim obraćanjem organizatora. Dražen Lušić će u 14:20 predstaviti „Recentne spoznaje o kakvoći meda kadulje", a Zlatko Puškadija će od 15:00 govoriti o „Promjenama u sezonskoj strukturi medova kontinentalne Hrvatske kao posljedica klimatskih promjena". Sažetke njihovih predavanja možete pročitati u nastavku.

Tehničke informacije o Konferenciji, prijava sudionika, informacije vezane uz eventualni hotelski smještaj sudionika možete potražiti na internetskoj stranici  Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije OVDJE.

Recentne spoznaje o kakvoći meda kadulje

Dražen Lušić

Katedra za zdravstvenu ekologiju, Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci
Krešimirova 52a, HR-51000, Rijeka
Tel: ++385 51 334 530 ·  Fax: ++385 51 213 948
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

SAŽETAK

Primorska kadulja (Salvia officinalis L.)

Obzirom na potražnju i cijenu koju postiže med primorske kadulje (Salvia officinalis L.) jedan je od najcjenjenijih hrvatskih medova. Obzirom da se biljna zajednica kadulje ubraja u skupinu niskog, grmolikog primorskog bilja čije zajednice uspijevaju u najvećem broju na istočnoj obali Jadrana (Ricciardelli D'Albore G i Galarini R 2000), med kadulje jedan je od najkarakterističnijih prehrambenih proizvoda jadranskog otočkog i priobalnog pojasa Republike Hrvatske. Primorska kadulja ubraja se u skupinu cirkumediteranskih biljnih vrsta, odnosno biljnih vrsta koje se mogu naći širom mediteranskog bazena. No s obzirom na važnost u pčelarstvu i njezin medonosni potencijal, značajna je samo za istočnu obalu Jadrana, uglavnom hrvatsku obalu (Šugar I i sur. 1983).

Zakonska podloga i analitičko postupanje

U procjeni kakvoće i podrijetla meda kadulje, u Hrvatskoj su do nedavno vrijedile odredbe Pravilnika o kvaliteti meda i drugih pčelinjih proizvoda (Narodne novine 20/2000) prema kojima je određivanje botaničkog podrijetla meda kadulje rađeno isključivo i jedino na bazi peludne analize meda pri čemu je za med kadulje bila propisana apsolutna minimalna vrijednost udjela peludnih zrnaca u netopljivom sedimentu od 20%. Obzirom na neodrživost takvih zakonskih odredbi, u svijetlu usaglašavanja hrvatskog zakonodavstva sa zakonodavstvom Europske Unije, ali i sve glasnije reakcije proizvođača i stručnih krugova, usvajanjem Pravilnika o medu (Narodne novine 93/2009)(Anonymous 2009) i Pravilnika o kakvoći uniflornog meda (Narodne novine 122/2009) iznova su redefinirani regulatorni akti za vrednovanje kakvoće meda općenito ali i meda kadulje kao jednog od najprepoznatljivijih hrvatskih „brendova". Novom regulativom određeno je da se uniflorni med kadulje (Salvia officinalis L.) može označiti kao takav ukoliko je udio peludnih zrnaca u netopljivom sedimentu najmanje 15%, iznimno 10% ukoliko su prisutna karakteristična senzorska svojstva za tu vrstu meda. Zakonodavac nije naveo koja su to karakteristična svojstva pa je procjena udovoljavanja karakterističnim svojstvima ovog meda (ali i ostalih vrsta meda) ostavljena za odlučivanje samom proizvođaču, ali i laboratorijskom osoblju koje provodi analitičke postupke u cilju službene potvrde udovoljavanja uvjetima pravilnika. Činjenica je, a to se posebno odnosi na djelatnike (ovlaštenih) analitičkih institucija, da je vrlo često prisutno potpuno nepoznavanje ove materije obzirom da isti najčešće ne posjeduju ni osnovnu edukaciju u području senzorske analize meda. Istine radi treba naglasiti da postupanje u skladu sa „bivšom" regulativom nije bilo „motivirajuće" za usavršavanje u senzorskoj procjeni kakvoće meda već se uglavnom baziralo na utvrđivanju striktnih fizikalno-kemijskih analitičkih parametara po sistemu „ima-nema" odnosno „je-nije". Kako tome doskočiti, odnosno kako pravilno pristupiti ovom problemu? Univerzalni pristup rješavanju takvih problema jest svakako edukacija i to edukacija na svim razinama proizvođačkoj, analitičkoj ali i potrošačkoj. Iako u nekim zemljama Europske Unije postaje službeno razrađeni moduli i postupci za svaku od navedenih razina u Republici Hrvatskoj je to tek na početku. Stoga je jedan od glavnih ciljeva ovog članka, sudionicima „Prve nacionalne konferencije o strategiji vrednovanja kakvoće meda" dostaviti kvalitetne informacije vezano za karakteristična svojstva o jednom od najvažnijih hrvatskih medova. On, zbog svoje traženosti i relativno visoke cijene, svakako zaslužuje da mu se posveti posebna pažnja.

Promjene u sezonskoj strukturi medova kontinentalne Hrvatske kao posljedica klimatskih promjena

Zlatko Puškadija

Katedra za pčelarstvo, zoologiju i zaštitu prirode

Zavod za lovstvo, ribarstvo i pčelarstvo

Poljoprivredni fakultet u Osijeku

SAŽETAK

Kontinentalna Hrvatska, smještena između triju velikih rijeka, Save, Drave i Dunava, izuzetno je pogodno područje za pčelarenje i proizvodnju meda i drugih pčelinjih proizvoda. Zbog izuzetno povoljnih prilika umjerene kontinentalne klime, relativno ujednačenog rasporeda padalina tijekom cijele godine, od brdske do ravničarske konfiguracije terena, od šumskih preko poljoprivrednih do močvarnih staništa, kontinentalna Hrvatska može se pohvaliti raznolikim i brojnim medonosnim vrstama bilja. Medonosno bilje u uvjetima kontinentalne klime osigurava medonosnu pašu tijekom sedam do osam mjeseci u sezoni, od veljače i ožujka  do rujna i listopada. U proljeće su pčelama značajne proljetnice, vrbe, lješnjak, voćke kao značajan izvor peluda i nektara važnog za brzi razvoj pčelinjih zajednica. Slijede paše uljane repice, bagrema, bagremca, lipe, kestena, suncokreta, ljetne livade i zlatošibe, a sezona nerijetko završi i nekom tihom jesenskom pašom (slika 1.). Ukoliko vrijeme posluži pčelari su mogli iskoristiti tri, a nerijetko i do pet paša u godini proizvodeći po košnici pedesetak i više kg meda (selidbom košnica nerijetko i do 80 i više kilograma). Međutim, danas se više ne možemo pohvaliti ovakvim uvjetima za pčelarenje. Neravnomjeran raspored oborina tijekom godine, česti kasni mrazevi, toplotni udari i dr. imaju veliki utjecaj na medonosno bilje i njegovu sposobnost izlučivanja nektara i produkciju peludi. Klimatske promjene uzrokuju česte klimatološke ekstremne prilike poput dugotrajnih i čestih suša, poplava, oluja i tuče, češćih i sve dužih toplotnih udara. U takvim prilikama svaka se poljoprivredna proizvodnja odvija otežano pa tako i proizvodnja meda i drugih pčelinjih proizvoda.