Do kraja kolovoza, po pravilu trebalo je napraviti sve važnije poslove vezano za uzimljavane i uspješno zimovanje pčelinjih društava. Ukoliko neki od poslova nije obavljen u kolovozu, a trebalo ga je obaviti, onda se to bez odlaganja mora učiniti u rujnu, mada to ne može uvijek proći bez posljedica.
Pčele predosjećaju da se bliži zima, pa se i njihovo ponašanje u skladu s tim mijenja, počinju propolisom zatvarati sve pukotine na košnici te lijepe poklopnu dasku po rubovima zidova košnica. Leglo se u košnici osjetno smanjuje a pčele prazan prostor oko legla popunjavaju medom formirajući mednu kapu.
Pčelar je bio dužan da do kraja kolovoza osigura pčelama dovoljno hrane za prezimljavanje i proljetni razvoj kako bi dodatnu hranu uspješno preradile starije pčele a sačuvale se mlađe. Krajnje je vrijeme i za davanje pčelama Nozevita protiv Noseme Apis.
Ali ako iz nekoga razloga hrana za zimu nije osigurana to se obavezno mora uraditi sada, s tim da se ne prekorači  15 rujan. Kasnije prihranjivanje predstavlja veliki rizik, jer često zbog ranijeg zahlađenja pčele nisu u stanju da dodatnu hranu prerade pa ona ukiseli ili se kristalizira što izaziva veliki pomor pčela. U koliko je u kolovozu naročito u njegovoj drugoj polovici, bilo obilnih kiša onda se u rujnu u našim uvjetima može pojaviti blaga paša: bijela djetelina, konjski bosiljak, vrijesak u nekim predjelima i td. Koja može znatno oplemeniti hranu koju pčelar daje pčelama za osiguranje zimskih zaliha. Ako su na vrijeme iz košnice uklonjeni neispravni i oštećeni okviri i stavljen potreban broj ispravnih, kvalitetnih okvira oko legla onda treba pčelama ostaviti da same urede svije gnijezdo i raspored hrane a ne da to radi pčelar jer njegova intervencija u tome donijet će samo štetu.
Nadražajno stimulativno prihranjivanje može se nastaviti i u rujnu kako matica ne bi prekinula sa leženjem. Pregled društava obavljati smo ujutro i u veće da se ne bi izazvala grabež na pčelinjaku, do kojeg u rujnu lako dolazi zbog male ili nikakve paše. Najezda osa i stršljenova još uvijek je velika i vrlo agresivna zato borbu sa njima treba nastaviti. Leta na košnicama treba zaštititi od miševa koji ulaze u ne zaštićene košnice i pčelama nanose velike štete: grizu vosak, ruše saće, prave gnijezdo u košnici i stalno uznemiravaju pčele pogotovo kada budu formirale zimsko klupko.
Važan posao koji treba napraviti u ovom mjesecu je i zaštita medišnog saća  i ostalog saća koje nije u funkciji preko zime. Sva medišta treba poskidati sa košnica, a kako je saće van košnice podložno napadu moljca, moraju se poduzeti mjere za njegovu zaštitu. Medišta u kojim se okvirima može naći još pomalo meda treba podbaciti ispod plodišta kako bi pčele štitile saće od moljca i prenoseći ostatke meda u plodište stimuliralo maticu na leženje. Ispod Dadanblatovih i Fararovih košnica modu se podmetniti po dva polumedišta, a ispod LR-a po jedno. Ostala medišta treba odnijeti u prostoriju ili na samom pčelinjaku postaviti podnicu na koje dolazi po jedno polumedište bez saća a onda se medišta redaju jedno na drugo i na kraju stavlja poklopna daska i poklopac. Sve rupe i sastave kod medišta treba dobro zatvoriti a zatim pristupiti sumporiranju ili zaštititi nekim drugim sredstvom (Protocera). Sumporiranje treba napraviti dva puta u razmaku od 15 dana jer sumpor ubija leptire i larve moljca ali ne i jaja, zato se i ponavlja. Ako za duže vrijeme temperature ne padnu ispod 10°C pčelar mora povremeno vršiti kontrolu i ako utvrdi da je saće ponovo napadnuto, postupak se ponavlja. Neki pčelari prakticiraju da u ovom mjesecu slaba društva spajaju sa jakim kako u zimu ne bi ulazile slaba društva čije je prezimljavanje upitno. Spajanje se vrši samo ako je pčelar siguran da su mu sva društva zdrava. Ima pčelara koji prilikom uzimljavanja slaba društva koja imaju mladu i kvalitetnu maticu stave preko nekog jakog pčelinjeg društva kako bi koristeći toplinu jakog društva bolje prezimilo, obadva ova načina imaju svoje opravdanje jer ih je praksa potvrdila. Ovdje valja napomenui da Kranjska pčela ima sposobnost zimskog prezimljavanja i u vrlo maloj zajednici - naravno ako je zajednica zdrava. To može biti recimo nakon napada Noseme cerane koja znatno oslabi zajednicu. No, ako smo ju tretirali Nozevitom spasili smo ju i ona će iako znatno oslabljena, a uz dovoljno hrane, uspješno dočekati proljeće i vrlo brzo nadoknaditi manjak pčela.