Lijepa i topla jesen se produžila. Livada daje još po nešto peludi, a bršljan je u punom cvatu. Med ovog potonjeg pčelice spremaju u zaperke ili njime popunjavaju prazna mjesta u plodištu. Ako nismo sve zaperke ranije poskidali, a hoćemo imati ekskluzivni bršljanov med mogu se svi prikupljeni zaperci smuljati i kroz sito procijediti i dobiti „muljani med". Ovaj med ima sasvim izuzetan okus, a iako je bršljan otrovan, ne izaziva nikakve popratne simptome ili posljedice.

Krajnji je rok i za zadnji jesenski pregled košnica. Treba imati u vidu da su jake zajednice koje obuhvaćaju 7-8 ulica pčela, a da su slabe one koje imaju 4 i manje ulica. Ovdje valja istači da i slabija društva s mladom maticom (ovogodišnji rojevi) mogu vrlo uspješno dočekati proljeće i buđenjem prirode vrlo brzo nadjačati i najjača jesenska društva. Ovo je posebno karakteristično za Apis meliferu carnicu. Oslabljena društva sa starom maticom treba spojiti s jačim društvima jer postoji realna opasnost da već početkom zime stradaju. "Islužena" matica redovito tijekom zime strada i  tada su zajednice, kretanjem vegetacije,  trutuše od kojih ionako nema nikakve koristi, osim što su, tijekom zime, očuvale vosak u košnici od moljca..

U svakoj zajednici treba biti od 10-15 kg meda zimskih zaliha. No unatoč i većim zalihama zna se desiti da pčele ne prežive stoga što nisu pravilno te zalihe rasporedile, a desi se da kod jačih zima med koji su postavile prema krajevima košnica ostane nedohvatljiv klupku pa pčele umru od gladi unatoč obilju meda u košnici. Pojedini pčelari taj problem rješavaju stavljanjem medno-šećerne pogače neposredno iznad klupka, a po potrebi pogaču dodaju i zimi kada to vremenski uvjeti dopuste. Osim meda u košnici treba biti i 2-3 okvira peludi i to po mogućnosti poklopljene perge (fermentirane peludi). Višak nepoklopljene peludi bilo bi dobro ukloniti jer se lako uplesnjivi i tada je izvor brojnih problema u košnici.

Početkom listopada leglo je znatno smanjeno, jer je matica uglavnom prestala nesti. Vrijeme je da košnice pripremimo za zimu. Kao prvo potrebno je osigurati pčele od kondenzata vlage unutar same košnice. To se najbolje postiže umetanjem novinskog papira poviše hranilice ali tako da ostavimo određenu cirkulaciju zraka kroz košnicu.. Također treba suziti leto na svega par cm širine i to najbolje trakama spužve. Oni pčelari koji nemaju metalne lege svakako bi morali postaviti češljeve protiv ulaska rovki u košnicu. Dobro je zaštititi i košnice i to najbolje nekom od folija za sekundarne krovove (recimo Tyvek) jer su paropropusne, a ujedno ne propuštaju oborinsku vlagu prema košnicama.

U ovom razdoblju intenzivira se društveni rad u udrugama, pa je svakako poželjno prisustvovati aktivnostima koje organiziraju agilniji članovi pčelarske zajednice.