Pletare su pravi simbol pčelarstva i sve više se vraćaju u naše pčelinjake. Postavljaju se na police, u niše ili negdje pod krov, obično na lesonitne ploče. No lesonit je nestabilan materijal, a i pčele ga nerijetko izgrizu. Puno bolji materijal je tanka „sendvič" plastična ploča. Bumbar (Bumbarov put 1, Sv. Nedjelja, Novaki, tel 01/3323-412 ili 01/3323-377 i e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript ) prodaje plastične ploče kojima se inače razdvajaju staklenke na paletama. U raznim su bojama, a od jedne takve ploče, koju ćete platiti 15,00 kn, mogu se dobiti četiri podloške za pletare ili četiri ladice za antivaroa podnicu.

Glodavci su jedan od znatnih neprijatelja u pčelinjaku. Doduše ne toliko u vegetaciji koliko zimi, no sad je vrijeme da poduzmemo radnje kojima ćemo smanjiti njihov broj oko pčelinjaka, oko skladišnog prostora i oko vrcaonice. Glodavci osim što znaju napraviti znatnu štetu u košnici naprave i pravi rusvaj u koliko dođu u kontakt s našom pčelarskom opremom i dijelovima košnice. Naime, u koliko se drveni dijelovi košnice navuku njihovim mirisom pčelama će takvi dijelovi (prvenstveno okviri i nastavci) biti izuzetno odbojni, a u njima neće biti moguće formirati nova društva. Glodavci su opasni i stoga što prenose brojne zoonoze (bolesti zajedničke u ljudi i životinja) i svakako ih treba maknuti što dalje od prostora u kojima se priprema ili se radi s hranom.

Kada bismo trebali odgovoriti na pitanje koje je porijeklo vode, bez koje NEMA života, sigurno da ne bismo rekli da mu je podrijetlo u vodiku, doduše uz nešto manji dodatak oksida. No bez ikakvog daljnjeg filozofiranja o transformaciji i kemiji, fizici i fizikalnim procesima možemo ustvrditi da vode ima posvuda, u nama i oko nas, u cijelom svemiru.

No kada govorimo o porijeklu pčelinjih proizvoda onda nas većina na prvu loptu pomisli na njihovo biljno porijeklo. Što je potpuno netočno, za nas pčelare neprihvatljivo i u krajnjoj konsekvenci štetno.

Od svih pčelinjih proizvoda jedino bi se, EVENTUALNO, moglo prihvatiti da je cvjetni prah, kojeg skupljaju pčelari na ulazima pčela u košnice, biljnog podrijetla. No i tu treba biti oprezan jer pčela skupljajući cvjetni prah svako zrno dotakne svojim jezikom, predaje mu nešto svoje sline i tako gradi grudicu koju smo mi potom, prije njenog unosa u košnicu, pokupili. No zrno koje uđe u košnicu VIŠE NIJE BILJNOG PORIJEKLA. Krilati farmaceuti u košnici TRANSFORMIRAJU pelud u nešto sasvim drugo - u PERGU. I to je sad ISKLJUČIVO proizvod košnice i porijeklo mu je ISKLJUČIVO košnica. Spektogram cvjetnog praha i spektogram perge pokazuje da se radi o dva potpuno različita materijala.

Isto tako spektogram nektara i spektogram meda pokazuje da se također radi o dva potpuno različita materijala. Pretvorba (transformacija) nektara u med nastupa pod utjecajem izlučevina pčele te „farmaceutskom" tehnikom i tehnologijom pčelinje zajednice. I kao gotov proizvod pčelinje košnice med je neponovljiv materijal u svemirskim razmjerima.

Ovi topli zimski dani idealna su prilika da se na brzinu napravi pregled zaliha hrane i po potrebi dodaju šećerne pogače. Zahvate protiv varoe smo već obavili, a onaj ko to još nije napravio već je malo u zakašnjenju. Naime kombinacija varoe i dužeg vrlo hladnog vremena kad su temperature i danju ispod ništice mogu uzrokovati uginuće pčelinje zajednice i pored naizgled dovoljne količine hrane. Pčele koje su varoe iscrpile slabo su pokretne i kad im ponestane hrane unutar samog klupka postoji opasnost da se kod dužeg hladnog periode ne pomaknu za hranom i jednostavno umru od gladi. No, to se može ponekad desiti pčelama i bez utjecaja varoe ako su si tako rasporedile hranu da su ju iznad klupka brzo pojele, a nakon toga je nastupio period vrlo hladnog vremena a klupko je ostalo bez direktnog doticaja s hranom i eto ti vraga, opet pomor od gladi.

Ma koliko god da je vruće, a iz ove perspektive i nezamisliv zimski novogodišnji ugođaj, nama pčelarima kreće nova pčelarska godina.

Mnoge aktivnosti i radovi koje ćemo obavljati u ovo vrijeme na pčelinjacima zasigurno će imati svog odraza, kako pozitivnog tako i negativnog, u slijedećoj sezoni medenja.

Ovo je vrijeme kada je neophodno provjeriti stanje s varoom u košnicama i pristupiti njenom suzbijanju (beevitalom, apiguardom ili nekim drugim biološki prihvatljivim sredstvom). Nikako ne smijemo zaboraviti na činjenicu da je nozema cerana postala ozbiljna prijetnja u većini naših pčelinjaka. Nju ćemo uspješno držati pod kontrolom redovitom upotrebom Nozevita (Apivita, Varaždin). Moje pčele su se preporodile otkad ih kod svakog otvaranja poprskam suspenzijom ovog preparata (na oko ½ l vode stavim 3 jušne žlice šećera i bočicu Nozevita). Posebno treba paziti da pčele imaju dovoljnu količinu higijenski ispravne vode. Ovo je vrijeme kad je iz prirode slab unos, te je potrebno prekontrolirati stanje s hranom te po potrebi dodati šećernog sirupa. To može biti i redovito poticajno prihranjivanje (svakih dva tri dana staviti u hranilicu min 2 dcl sirupa 1:1) jer će snaga i broj zimskih pčela znatno ovisiti o količini i dotoku hrane upravo u ovom razdoblju. Ovo je vrijeme kad trebamo odlučiti što ćemo sa eventualnim slabićima i riješiti dilemu da li ih spojiti s jačim zajednicama (preko novinskog papira) ili ih rasformirati. Naravno ovo je vrijeme kada počinjemo pripremati i uzorke za veliko svjetsko ocjenjivanje meda i mednih pića koje će se održati ove jeseni u Semiču, a u sastavu velikog pčelarskog skupa Apimedica & Apiquality.