Savez potrošača Slovenije (ZPS) je početkom ljeta na tržištu prikupio 13 uzoraka meda i dao ih na detaljnu analizu. Utvrdili su da su neki slovenski proizvođači prodavali domaći Slovenski med u kojem je bio pomiješan Argentinski i da pojedine deklaracije nisu odgovarale sadržaju teglica.
Vrijeme je da i u Hrvatskoj obnovimo akciju od prije par godina kada smo utvrdili da na našem tržištu postoji „med" bez peludnih zrnaca. Ministarstvo gospodarstva tada je raznim „manevrima" zataškalo slučaj. Uvjeren sam da im to danas više ne bi pošlo za rukom i da bi nedopuštene manipulacije medom i ostalim pčelinjim proizvodima bile primjereno sankcionirane. Osim toga niti Hrvatski pčelarski savez više nije u rukama tih istih mučkaroša pa bi i akcija mogla biti vođena pod vodstvom HPS-a.
Ovogodišnji Dani meda u Zagrebu održati će se od 11.-15. prosinca na Trgu kralja Tomislava i ovom prigodom u organizaciji Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo.
Svečano otvorenje biti će 10. prosinca u Društvenom domu na Kaptolu.
Program svečanog otvorenja: Uvodna riječ organizatora, Promocija knjige Pčelarski radovi po mjesecima autora Josipa Križa, Milanka Baraća i Ivana Tucakovića, dr.sc.Boris Duralija: Voćarstvo i uloga pčele u voćnjaku, mr.sc.Jasminka Papić: Ljepota i zdravlje iz košnice dr.sc.Ivan Kosalec: Kakvoća proizvoda od propolisa Podjela priznanja 7. međunarodnog ocjenjivanja meda Zzzagimed 2009.
Kako piše današnji Novi list u Istri je ove godine uništeno pedesetak gnijezda stršljena. Zavod za javno zdravstvo Istre uklanja njihova legla po cijeni od 500 do 1000 kn.
Potpuno je izvjesno da je stršljenima i osama za ovu sezonu odzvonilo - dolaze hladniji dani i njihova aktivnost će prestati pa tako i potreba za uklanjanjem njihovih gnijezda.
Kako su tople zime sve učestalije za očekivati je da će ove napasti svake godine biti sve više pa nije na odmet da se i mi pčelari na to pripremimo. A za to je potrebna edukacija i malo bolja organizacija po pčelarskim društvima.
Danas je Čebelarska zveza Slovenije održala konferenciju za tisak uoči 3. međunarodnog foruma o apiterapiji i apikvaliteti.. Čebelarska zveza očekuje, da će se znanstvenom dijelu foruma odazvati oko 600 stručnjaka iz cijeloga svijeta.
Zdravko Laktić rođen je 27. 4. 1935. godine u Zagrebu. Gimnaziju je završio u Osijeku a diplomirao je i magistrirao na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, te doktorirao na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu. Kao zamjenik generalnog direktora PIK Belja organizirao je kooperaciju proizvodnje meda u Baranji s 1000 pčelinjih zajednica. Bio je profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku na predmetu zoohigijena i veterinarstvo. Kao direktor Prehrambeno-tehnološkog instituta u Zagrebu došao je do novih saznanja vezanih za ocjenjivanje kvalitete pčelinjih proizvoda.
Za vrijeme domovinskog rata kao prognanik radio je na mjestu pomoćnika direktora Pčelarske centrale u Zagrebu. Bio je predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza, a potom i profesionalni tajnik. Na obilježavanju 50-godišnjice Hrvatskog pčelarskog saveza primio je Zahvalnicu za rad na razvoju pčelarstvu u Hrvatskoj. Bio je prvi predsjednik Grupacije za pčelarstvo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu te je za svoj rad dobio Srebrnu medalju HGK-a. Također je bio prvi predsjednik Udruge uzgajivača selekcioniranih matica pčela Hrvatske. Niz godina obavljao je funkciju predsjednika Izdavačkog savjeta Hrvatske pčele, a kasnije je bio član uredništva.
Objavio je niz stručnih i znanstvenih radova u zemlji i svijetu, te je aktivno sudjelovao na mnogim znanstvenim kongresima i savjetovanjima kod nas i vani. Zadnji njegov rad bila je knjiga Suvremeno pčelarstvo objavljena 2008. godine.
Vječna mu hvala za sva njegova dobra djela! Hrvatski pčelarski savez
Ažurirano Utorak, 29 Rujan 2009 16:23
Nemreš verovati!
Autor Damir Rogulja
Petak, 25 Rujan 2009 22:04
Naši prijatelji Slovenci na portalu Čebelarske zveze Slovenije digli su pravu dreku (vidi http://www.czs.si/novice_podrobno.php?sif_no=983 ) jer su se „Hudiči Hrvaški" usudili ustvrditi da je Kranjska pčela ista pasmina kao što je to i Kranjska čebela i da je to i hrvatska autohtona vrsta koja živi na ovim prostorima milenijima, daleko duže no što na istim prostorima obitavaju oba naša naroda. A što reći da je to autohtona vrsta i u Austriji, Mađarskoj, Srbiji... I nekako mi sve više ima smisla inzistiranje nekih naših stručnjaka da ovu našu pčelicu zovemo SIVKA, a uz malo truda možemo argumentirati i naziv ZAGREBAČKA SIVKA ili MAKSIMIRSKA SIVKA, a možda i najbolje SVETOŠIMUNSKA SIVKA.
Za očekivati je da niti smreka, jela i bor neće više moči biti hrvatske autohtone vrste jer su smreka, hoja i bor slovenske autohtone vrste. Ako bumo i dalje primali takvu dobrosusjedsku pažnju niti našu Goransku medljiku nećemo više moći slobodno prodavati jer takvu medljiku kranjske pčele jedino ispravno znaju prikupljati kod naših susjeda. Ne znaš da li bi se smijao ili plakao. Sve mi se nekako čini da bi neki od naših soseda bili najsretniji kada bi naša ekipa dežurajućih pčelara u narednoj pčelarskoj sezoni za uklanjanja pčela iz Zagreba po dozvolu morala ići u Ljubljanu. ---------------------------------------------------
Autohtona vrsta je autohtona vrsta i to je činjenica kojoj nije potrebna nikakva dozvola da bi bila autohtona. Apis melifera carnica, da ponovim, je autohtona u Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj, Mađarskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Makedoniji... i kao što rekoh tu je milenijima. Potpuna je slučajnost što je nakon više milenijskog mirnog života na ovim prostorima dobila ime po slovenskom gradu Kranju, i to jednostavno stoga što se je netko sjetio da ju detaljno znanstveno opiše na temelju uzoraka prikupljenih iz Kranjske krajine. Svojatanje i benevolentno dijeljenje „dozvola" za nešto što je izvorno austrijsko, hrvatsko, mađarsko, srpsko, bugarsko ... je u najmanju ruku neozbiljno.
Hrvatska je svojim zakonima odredila da se u Hrvatskoj jedino i isključivo uzgaja Apis melifera carnica kao izvorna hrvatska pasmina pčela. I tu pametnom nije ništa sporno u odnosu na bilo što i na bilo koga. dr ------------------------------------------------
Stršljeni i ose zaintrigirali su i elektronske medije. Neki dan sam za "Hrvatsku uživo" snimao prilog na ovu temu diljem Zagreba, a jutros sam gostovao u emisiji „Dobro jutro Hrvatska". Kako je razgovor obavljen u „praskozorje", u 7,20, vjerujem da ga mnogi nisu imali prilike vidjeti, a tema ih zanima. Prilog je "začinjen" izvrsnim video uratkom snimatelja Andreja Dimitrijevića koji je snimio, iz neposredne blizine, uklanjanje legla stršljena u Čućerju. Ovdje možete vidjeti "sirovi" materijal bez ikakvih montažerskih ili uredničkih intervencija, a koji je pratio razgovor u studiju:
Kako imam i niz dosta dobrih fotografija s raznih intervencija pripremit ću i predavanje na ovu temu za sve pčelarske udruge koje tijekom godine imaju organizirana predavanja, a ova tema ih zanima. Uvjeti su kao i za temu „Unapređenje prodaje pčelinjih proizvoda".
dr
Ažurirano Petak, 16 Listopad 2009 23:19
Izvještaji s Apimondije
Autor Damir Rogulja
Petak, 18 Rujan 2009 06:53
Savez pčelarskih organizacije Srbije organizirao je redovito izvještavanje o događanjima na ovogodišnjoj Apimondiji pa pogledajte na http://www.spos.info/main.php
Ažurirano Petak, 18 Rujan 2009 10:07
Stršljenima i osama odzvonilo - za ovu sezonu
Autor Damir Rogulja
Ponedjeljak, 14 Rujan 2009 21:43
Prije par dana bio sam u Stubičkim Toplicama srediti leglo Njemačke ose kolegi u vinogradu.
Pripremao se na berbu pa mu je osinjak predstavljao ozbiljnu smetnju. Savjetovao se s lokalnim seljacima i oni su mu preporučili da u rupu iz koje i u koju masovno ulijeću i izlijeću ose uspe litru dvije Drvocida i da će riješiti problem.
Kada mi je to rekao nisam u prvi tren shvatio šali li se ili nema pojma što bi si tim postupkom učinio. Naime Drvocid je insekticid izuzetno produženog djelovanja. I kada bi usuo pod čokot toliku količinu tog otrova imao bi slijedećih nekoliko godina i u grožđu, pa u vinu, pa u glavi i jetrima smrtonosnu dozu otrova. Ja sam mu predložio da ose potruje s malom količinom kućnog insekticida koji ima vrlo kratku karencu i koji se u cijelosti razgradi već nakon nekoliko sati.
No, da ne duljim, potrošio sam manje od polovice kartuše kućnog insekticida i sa štihaćom otkopao leglo i uništio ga. Ose su izgrizle rupu u zemlji od desetak litara (5.000 -6.000 jedinki) i stvarno su bile prava pogibelj za berače grožđa.
Danas sam pak na poziv službe 112 otišao u Kraljev Vrh (s druge strane Medvednice) radi legla stršljena unutar konstrukcije krovišta obiteljske kuće. Obzirom na predstojeće zahlađenje i poziciju legla predložio sam im pasivnu zaštitu s bocama u koje treba usipati malo piva i po koju žličicu šećera, a da će ionako za par dana njihova aktivnost prestati.
Zašto sam siguran da je stršljenima odzvonilo. Iz jednostavnog razloga - vrlo brzo će ostati bez hrane i tad su gotovi. Naime najavljeno je zahlađenje i tad se većina kukaca uvlači u skloništa i stršljeni više ne mogu do njih, a kako si ne rade nikakvu zalihu hrane izuzetno su osjetljivi na duži period bez hrane.
Napravio sam stotinjak kilometara da to kažem uznemirenim ljudima. I usput sam primijetio da njihov susjed prodaje „Domaći med" pa pretpostavljam da je pčelar te je i on mogao umiriti svoje susjede. Samo je pitanje koliko zapravo poznajemo ose i stršljene, neželjene goste naših pčelinjaka. Naime već me je nekoliko kolega pčelara zvalo za savjet ili za pomoć pri uništavanju legla ovih napasnika. Ove sam godine napravio dosta tematskih fotografija pa bi možda vrijedilo pripremiti i predavanje na ovu temu i ponuditi ga pčelarskim Udrugama?
Vrlo je važno znati da se Njemačka osa i Stršljen vrlo lako i bez većeg rizika mogu ukloniti malom količinom kućnog insekticida (recimo Raida). Oko njihovih legla, prije eliminacije, ne treba čačkati i provjeravati koliko ih je, jer ako su tu bilo kakvim čačkanjem za tili čas će „stražari" dignuti uzbunu i onda „drži gače". Treba im prići polako i smireno i pri dolasku k leglu zamagljivati ih insekticidom u spreju. Tako će se onesposobiti čuvari i neće imati tko dignuti uzbunu, a tad ćete moći ukloniti leglo bez ikakvog problema.
dr
Ažurirano Ponedjeljak, 23 Studeni 2009 17:54
Više ne treba analiza meda?
Autor Damir Rogulja
Utorak, 08 Rujan 2009 08:33
Na inicijativu HPS-a Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja dalo je mišljenje da u skladu s važećim pravilnicima pčelari NE TREBAJU PRISKRBITI ANALIZU MEDA PRIJE NJEGOVOG STAVLJANJA NA TRŽIŠTE!!!
No, nadležno Ministarstvo i dalje ostavlja otvorena vrata nelegalnom haraču kojekakvih kontrolora i „kontrolora" te svekolikih inspektora i „inspektora" jer već u slijedećem pasusu navode da svaki pčelar mora osigurati dokaz da njegov med udovoljava propisima o hrani.
Navodeći samo opće odredbe iz članka 19. Zakona o hrani, a ne navodeći i odredbe iz bilo kojeg pratećeg dokumenta rade mutež i ostavljaju mjesta za razne smutljivce i nedobronamjernike. Osoba koja je podvalila ministru Čobankoviću ovaj dokument na potpis samo opterećuje Hrvatsko pčelarstvo, svojom nekompetentnošću, nepotrebnim dubiozama.
Ako ne postoje dodatni dokumenti (Pravilnici, Odluke, Rješenja i sl.) koje je nadležno Ministarstvo eventualno trebalo donijeti onda je navođenje općih odredbi Zakona potpuno nepotrebno. Za promet pčelinjim proizvodima, pčelara neposrednih proizvođača, stoga je važan samo prvi dio ovog Očitovanja bez ikakvog MEĐUTIM, jer među tim (između citiranog Zakona i citiranog Pravilnika) ne postoji NIŠTA što bi utjecalo na prvi dio Očitovanja, odnosno da NE MORAMO PRISKRBITI NIKAKVU ANALIZU MEDA PRIJE NJEGOVOG STAVLJANJA NA TRŽIŠTE.
Uvjeren sam da je jedini dokaz koji je potreban za legalnu prodaju meda, a u skladu s Europskim stečevinama, Potvrda o registraciji objekta i Iskaznica OPG-a.
Sve ostalo što zanima Državu (kroz njene inspektore i kontrolore) Država mora, o svom trošku provjeriti.
Na nama je da poštujemo Dobru pčelarsku praksu, da u med ne stavljamo ništa što nije navedeno na našoj etiketi, a isto tako da iz njega ne uklanjamo ništa što bi mu eventualno moglo promijeniti prirodan sastav (peludna zrnca na pr.).
Naravno, da će naši Pčelarski dobrotvori nakon ovoga čupati kosu i da će se, ko pijani plota, hvatati za drugi dio Očitovanja nadležnog Ministarstva. Ali sve dok to Nadležno ministarstvo izrijekom ne navede koji je to Dokaz i što on mora sadržavati KONKRETNO za MED dotad su potvrde o našoj registraciji dovoljne. Sve ostalo je omogučavanje manipulacija i izigravanja Europskih stečevina, a u korist prehrambene mafije - pardon, štel sam reći naših Pčelarskih dobrotvora. dr
Novosti
