Želimo li uistinu dobro kupcima svojih proizvoda i želimo li uistinu biti pošteni proizvođači pčelinjih proizvoda s naših gospodarstava o svojim proizvodima moramo stalno učiti i permanentno popunjavati svoje spoznaje o njima.

Ništa ne smeta ako zakonodavac o njima nema pojma, još manje nas treba obeshrabriti ako oni koji mu oko definiranja zakonodavne problematike "pomažu", a navodno su iz naših redova, imaju pojma još manje. Mi koji želimo poštene i fer odnose u pčelarstvu, koji bez fige u džepu želimo da naš proizvod bude "..izvrstan i prepoznatljiv biološki proizvod u rukama sretnog potrošača...", moramo se truditi iz petnih žila da besmislena zakonodavna rješenja promijenimo u skladu sa znanstvenim spoznajama.

Uz besmisleno inzistiranje Hrvatske carine, na tome da je propolis tinktura jako alkoholno piče, su i besmislice o propolisu koje su se provukle u PRAVILNIKU O KAKVOĆI MEDA I DRUGIH PČELINJIH PROIZVODA.

U tom pravilniku propolisu su posvećena dva članka. U Članku 15. stoji „Propolis jest pčelinji proizvod koji sadrži smolaste tvari koje pčele skupljaju s pupoljaka drvenastih biljaka.", a u Članku 16.

„Propolis koji se stavlja na tržište mora udovoljavati ovim uvjetima:

1. mora sadržavati najmanje 35% tvari koje se ekstrahiraju alkoholom,

2. ne smije sadržavati katran ni spojeve slične katranu odnosno katranske smole,

3. ne smije sadržavati više od 5% mehaničkih nečistoća ni dijelova pčela,

4. ne smije sadržavati više od 30% voska."

I gdje su tu dubioze?

Dakle člankom 15. se daje notorna činjenica (za koju držimo da "ne drži vodu") umjesto razrade Klasičnog određenja sastava propolisa kao ljekarničke droge (konkretno u Hrvatskoj propolis tipa topole) koji prema dr Ivanu Kosalecu sa zagrebačkog Farmaceutskog fakulteta izgleda ovako:

Ovo je važno istaknuti stoga što se propolis na tržištu pojavljuje samostalno u prahu i tinkturi, te kao sastavni dio brojnih pripravaka.

Osim toga izuzetno je važno akceptirati spoznaju farmaceuta (izvor dr.Ivan Kosalec - Dani meda 2009.) da je:

• Propolis je u ljekarništvu vrlo neuobičajena droga
  • Sastav mu nije isti na biljci i u košnici
  • Uloga pčele odnosno enzima submadibularnih žlijezda je ključna u promjeni njegovog sastava
  • Iako biljnog podrijetla, vrlo je stabilna droga (upravo zbog promjene njenog sastava utjecajem pčelinje „sline" nap.D.R.)

• Sastav propolisa, doduše (nap. D.R.), ovisi o biljnim vrstama u okolici košnice

• Pčele instinktivno sakupljaju smole s pupoljaka, kore i sl. sa ciljem zaštite košnice (mehanički)

• Zaštitinička uloga propolisa u košnici se odražava i na biološke učinke mjerene u uvjetima in vitro, a iako različitog sastava, različiti KEMO-TIPOVI propolisa imaju vrlo sličan učinak i patanje je zašto?

U čemu je bit?

Naši farmaceuti su utvrdili da propolisi različitog kemijskog sastava, recimo hrvatski i brazilski, imaju gotovo identično djelovanje. Spektrometrom su dokazali da su po sastavu brazilski i hrvatski propolis potpuno različiti, a da im je in vitro djelovanje na Bacillus subtilis, Staphylococcus aureus, Streptococcus pyogenes, Enterococcus faecalis, Escherichia coli, Pseudomonas aeruginosa i Candidu albicans gotovo jednako. To govori da je za učinkovitost propolisa ključan moment kad se sastav smole pupoljaka drveća (i drugih smola iz prirode) mijenja u PROPOLIS upravo učinkom enzima iz „sline" submadibularnih žlijezda pčele.

Zašto je ta spoznaja važna pri definiranju propolisa kod stavljanja na tržište?

Naime člankom 16. Pravilnika traže se potpuno krivi parametri vrijednosti propolisa. Količina suhe tvari ne predstavlja apsolutno nikakvu garanciju da je proizvod učinkovit, a kupuje ga se isključivo radi njegove učinkovitosti. No da se ta učinkovitost može utvrditi vidljivo je iz slijedeće tabele učinkovitosti pojedinih propolis tinktura s hrvatskog tržišta:

Tehološkom obradom smole propolisa (droge - kako kaže dr.Kosalec) bilo da se radi o maceraciji (topljenju) u etilnom alkoholu ili usitnjavanjem u prah, mogu se u cijelosti ukloniti sve mehaničke nečistoće i vosak, te su odredbe o dozvoljenom „onečiščenju" zapravo nepotrebne, odnosno onečiščenja nesmije niti biti.

Naime kod maceracije (topljenja) tinktura se prije konfekcioniranja u flašice propusti kroz papirnati filtar i time su uklonjene sve mehaničke nečistoće. Kod izrade pudera od propolisa izlaganjem smole temperaturama ispod -18°C, mljevenjem tako smrznute smole i prosijavanjem kroz inoks sito uklanjaju se nečistoće, a s njima i vosak.

No to je sve gotovo nevažno. To je stvar primjerene tehnologije koju svaki pčelar može usvojiti. Ono bitno kod propolisa je njegova snaga „ubijanja" bakterija, virusa, gljivica, spora i slične „napasti", kao i njegova regenerativna svojstva na ljudski organizam. I kako su to mjerljive veličine to bi trebalo stajati u pravilniku i to bi se trebalo pratiti. Ovako Hrvatski PRAVILNIK O KAKVOĆI MEDA I DRUGIH PČELINJIH PROIZVODA o propolisu ne govori ništa niti daje osnovu za bilo kakvu kontrolu kakvoće propolisa koji se stavlja na tržište.

I umjesto zaključka!

Od momenta kada sam stavio na stranicu ovu informaciju do danas, 9. veljače u 12,23 sati, pogledalo ju je oko 1000 posjetitelja, a stranica u ova 24 sata bilježi i oko 55.000 hitova (klikova).

Namjerno sam ostavio malo vremena do završetka članka kako bih intelektualnoj eliti „HPS-a" dao malo „fore" da razmisle i da se o problemu Propolisa odrede. A kako su to učinili najbolje je pogledati OVDJE (službeni forum „Hrvatskog pčelarskog saveza"). Za bolje razumijevanje intelektualnog habitusa čelništva takvog „HPS"-a valja napomenuti (onima koji to još ne znaju) da je Martink - Martin Kranjec, predsjednik „HPS"-a, a Medonja Josip Križ član Nadzornog odbora tog „HPS"-a.

No da se vratimo odredbama o propolisu u hrvatskom PRAVILNIKU O KAKVOĆI MEDA I DRUGIH PČELINJIH PROIZVODA, kojeg je prema istupima čelništva „HPS-a" kreirao upravo taj „HPS".

Članak 15. Pravilnika tumači da je propolis smolasta tvar koju su pčele prikupile u prirodi s pupoljaka drvenastih biljaka što jednostavno NIJE TOČNO!

I onda što je propolis?

Propolis je proizvod pčela koje prirodne smole i balzame, transformirane pod utjecajem enzima izlučevina njihovih submadibularnih žlijezda, miješaju s voskom, eteričnim uljima, peludi te ostalim organskim tvarima i mineralima. To je smisao, a da li se propolis može i spretnije opisati pokazati će vrijeme.

No još veća besmislica izvire iz narednog članka (16.) kojim se određuje da propolis koji se stavlja na tržište (tinktura i nativni) mora imati najmanje 35% tvari koje se ekstrahiraju alkoholom, te da osim što ne smije sadržavati katran smije imati do 5% nečistoće i do 30% voska.

To je ordinarna bedastoća, jer slijedom toga, bez ikakvih drugih kriterija, naš propolis može po takvom Pravilniku biti sastavljen od 30% voska i 5% kojekakve prljavštine (osim katrana).

Kakvoća etanolnih otopina propolisa proizlazi, najvećim dijelom, iz količine flavonoida koji se utvrđuju mjerenjem, a iskazuju postotcima.

Pa prema tome želimo li uistinu dobro kupcima svojih proizvoda i želimo li uistinu biti pošteni proizvođači pčelinjih proizvoda s naših gospodarstava trebamo upeti sve snage da se u određivanje kvalitete, koju mora zadovoljavati propolis na hrvatskom tržištu, stavi odredba da Etanolna otopina propolisa mora sadržavati određeni postotak flavonoida s naglaskom na onima koji su aktivniji u uništavanju bakterija, virusa, gljivica i sl.

No, priča o propolisu tu tek počinje, jer ima još cijeli niz parametara koji su mjerljivi i koji se mogu razumljivo iskazivati. A o tome bi nam puno više mogli reći naši ugledni farmaceuti, farmakolozi, botaničari, agronomi i drugi naši znanstvenici kada bismo imali pčelarsku zajednicu koja bi okupljala većinu hrvatskih pčelara i koja bi njegovala pamet, a iskazivala razumijevanje.

Damir Rogulja, predsjednik UP "Pčelinjak"