Med većini namirnica daje poseban okus i pojačava aromu stoga je prava šteta svakodnevno ga ne koristiti u vlastitoj kuhinji. Svakom dobrom kuharu recept je samo ideja da razvije i vlastitu kreativnost. Stoga je UP „Pčelinjak", uz pomoć šefa kuhinje zadarskog hotela „Villa Nico", Artura Vaška pripremio prospekt s 18 ideja za vaše nove kulinarske poduhvate. Obrađena su četiri godišnja doba u kuhinji te recepti s medom za vegetarijance.

Letak/brošura ima 20 stranica, formata je 10 x 29 cm, a otisnut je na finom kunstdruck sjajnom papiru. Svaki član UP „Pčelinjak" dobit će po 50 primjeraka besplatno. Kako je na poleđini letka predviđen i prostor za unos osobnih podataka pčelara svakom članu ćemo otisnuti i adekvatan broj naljepnica s osobnim podacima kako bi ovaj letak/brošuru mogao koristiti kao vlastiti promidžbeni materijal.

Nakon brojnih akcija informiranja javnosti o utjecaju pčelinjih proizvoda na ljudsko zdravlje odlučili smo vratiti med u kuhinje naših sugrađana i ovo je prvi korak na tom dugom putu.

Povijesni tragovi:

Još u kameno doba čovjek je "lovio" pčele po šupljinama drveća, udubinama u stijenama ili na sličnim mjestima na kojima su pčele obitavale. U pećini Cueva de la Arana kod Valencije u Španjolskoj pronađen je najstariji spiljski crtež koji prikazuje čovjeka kako uzima med. Utvrđeno je da je nastao 7.000 ili 8.000 godina prije Krista.

Povjesničari smatraju da su se prvi počeci uzgoja pčela razvili na Dalekom istoku, dok se o organiziranom, pravom pčelarstvu može govoriti već od oko 2.400. godine prije Krista, na području starog Egipta.

U starom Egiptu med je bio vrlo skupocjen i cijenjen i to ne samo kao vrijedna namirnica i sredstvo za zaslađivanje svih vrsta jela, već se koristio u zdravstvene i religijske svrhe.

Grci su ušli u povijest kao prvi koji su se pčelama i pčelarstvom bavili i teoretski, pa je tako filozof Aristotel autor prve stručne knjige o uzgoju pčela.

Veliki rimski pjesnik M. T. Varon, rođen u 82. godini prije Krista, u svojoj knjizi „O seoskom gospodarstvu" daje podjednaku važnost uzgoju pčela kao i uzgoju žitarica i životinja. Med je, s obzirom na to da šećer još nije bio poznat, bio hrana od primarne važnosti i nalazio se u gotovo svakom obroku rimsko-italske kuhinje, raznolike po sastoj­cima i s često krajnje različitim ukusima. Jedan od najvećih rimskih pjesnika Virgilije (rođen 70. g . p. Krista), kojemu je Varonovo djelo bilo izvor za pjesničku građu, u svom umjetnički najdotjeranijem djelu Georgike jednu knjigu posvećuje pčelarstvu, dok u preostale tri obrađuje poljodjelstvo, voćarstvo i stočarstvo.

U srednjem vijeku pčele su se morale uzgajati na svakom posjedu, a seljaci su danak feudalcima, kralju i crkvi plaćali medom, voskom i pićem od meda - medovinom, posebno omiljenom u to doba.

Na žalost, pojavom šećera med je kao vrhunski začin, pojačivač okusa i poboljšivač kvalitete jela potpuno nestao iz kuhinja diljem svijeta.