Piše: Vlatko Milanović, predsjednik Komisije za tehnička unapređenja u pčelarstvu Udruge pčelara „Pčelinjak“ i direktor zagrebačke tvrtke Fustis.
Tvrtka Fustis d.o.o. bavi se izdavaštvom, ima vlastitu tiskaru i laboratorij za kreaciju, ispitivanje i provedbu vlastitih inovativnih rješenja. Organizirali su i ogledni pčelinjak na obroncima Zagrebačke gore.

MRAVLJA KISELINA - tretman metodom Fustis

Metanska, formična ili poznatija kao mravlja kiselina, dobila je ime po crvenim mravima iz kojih je prvi put i izolirana. Bezbojna je tekućina, oštrog mirisa. Njena formula je HCOOH. Zajedno s oksalnom i mliječnom spada u grupu organskih kiselina (stvaraju ih organizmi biljaka i životinja).

Prema stručnim izvorima, varooza (bolest koju uzrokuje krpelj varoa) registrirana je u današnjoj Indoneziji 1904, u ovom dijelu Europe pojavila se u Dimitrovgradu (Crna Gora) 1976 /1977, a od pojave varooze u Dalmaciji (1978) mravlja kiselina se upotrebljavala kao alternativno sredstvo u suzbijanju brzoširećeg nametnika. Danas je svjetski afirmirana kao prihvatljiv preparat u organskom pčelarenju. U Europskoj zajednici mravlja kiselina je (uz timol) jedino kemijsko sredstvo dozvoljeno u ekološkom pčelarenju.

Od prve prezentacije inovativnog rješenja Profesionalne higijenske pojilice za pčele tvrtke Fustis u UP „Pčelinjak“ 6. svibnja ove godine mnogi smo ju do sada stavili u „promet“. Pčele ju izvrsno prihvaćaju i bez ikakvog šećerenja ili što je još gore soljenja. Čini se da im upravo betonska podloga iz koje uzimaju vodu najviše odgovara. Od kako su postavljene ove pojilice (dvije) na mom pčelinjaku pčele su prestale pohoditi bazen udaljen od košnica oko 80 m.

Postolje ove pojilice izliveno je od visokokvalitetnog finog cementnog morta visoke završne čvrstoće i težine 6 kg. Upravo ta težina stabilizira pojilicu tako da i kad u njoj ima malo vode vjetar ju neće prevrnuti. Završno je obrađena vodenim staklom, natrijevim silikatom, koje je u kemijskoj reakciji s betonom stvorilo vodonepropusni sloj tako da postolje ne „slini“, odnosno ne navlači vlagu iz valova (kanalića) postavljenog uokolo pojilice. Od atmosferilija i zagađenja iz zraka vodu u valovu (kanaliću) štiti pleksiglas ploča koja je laserom precizno izrezana da vodotijesno prianja uz betonsku podlogu. Sama pojilica mora biti postavljena na horizontalnu podlogu i to ne po prilici već uz pomoć libele (vaservage). Rezervoar ima zapreminu od oko 19 l, a za zamjenu se mogu nabaviti i rezervni – to su standardne boce za automate za vodu. Ovdje treba obratiti pozornost na potrebu narezivanja oduška na grliću boce (to je u kompletu kojeg Fustis isporučuje već učinjeno) bez kojeg bi funkcioniranje pojilice bilo upitno. Ova pojilica nema metalnih dijelova pa je pogodna i za ekološko pčelarenje.

Piše: Siniša Lisjak

Naš kolega, Jozo Bejić član Udruge pčelara Vrbovec napravio je podnice na kojima je izveo tehničke inovacije koje svakako zaslužuju pažnju. Svoje proizvode izlagao je na pčelarskom sajmu u Gudovcu. Ovom prilikom šalje slike svojih inovacija zbog velikog interesa pčelara a za detalje možete nazvati na mob: 098/319-850, mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

Podnica ima unutarnji sakupljač kojeg možete jednostavno aktivirati dok je pelud zaštićena od onečišćenja a mreža omogućuje ventilaciju.

Naš član Dražen Jerman cijelu prošlu godinu je „snimao" razne seleće platforme, a posebice platformu našeg kolege Josipa Prusca. I uspio je zgotoviti svoju seleću platformu za 30 LR-a.

Platforma je jučer ujutro pocinčana i spremna je za Izložbu inovacija u Gudovcu gdje mu je prostor odobren. platformu će voziti s jednoosovinskom prikolicom, radi kategorije, kojoj je osovina ojačana i nosivosti je oko 1800 kg.

Cijeli sistem je izrađen visoko profesionalno i mogao bi biti zvijezda izložbe u Gudovcu.

Za interni transport nastavaka, posebice kod vrcanja dovijamo se na razne načine. Oni koji imaju relativno ravnu radnu površinu i dovoljno čvrstu koriste razne tipove rudli (na dva kotača), a mi koji imamo pčelinjake na hupserima i neravnom terenu koristimo tačke ili nekakva druga slična pomagala s jednim kotačem.

Kolega Tonko Varenina nabasao je na jedne interesantne tačke kojima ribiči na Jankomirskom jezeru prenose svoju opremu.

Štos je u tome da je to kombinacija tački i jednokotačkih rudli. Tako da ovo pomagalo ima dva para ručki , a jedan par služi i kao noge kada se pomagalo koristi kao tačka.