Neki dan sam posjetio dr.Ivana Koseleca u Zavodu za mikrobiologiju Farmaceutsko bio-kemijskog fakulteta s nekoliko pitanja o propolisu, a dobio sam toliko odgovora „da boli glava". Godinama radim s propolisom ( http://www.pcelinjak.hr/index.php/Propolis/index.html ) i u stalnoj sam potrazi za novom literaturom i novim saznanjima, ali nakon susreta s dr Kosalecom shvatio sam da o propolisu znam nešto manje od ništa, a da je ta tvar nešto nevjerojatno i neponovljivo na kugli zemaljskoj.

Tim u kojem radi dr.Kosalec ispitivao je dva različita propolisa - potpuno različita po kemijskom sastavu, jedan iz Hrvatske, a drugi iz Brazila. I utvrdili su da ako se otopina radi, od ta dva kemijski različita sirova propolisa, s istim otapalima, u istim uvjetima i u istom vremenskom intervalu da će učinak otopine na viruse, bakterije gljivice i dr. biti gotovo identičan. Iz toga se vrlo lako dade zaključiti da je ključan faktor učinkovitosti propolisa PČELA. Dakle ona od različitog materijala izrađuje tvar koja joj treba za dezinfekciju košnice, krpanja i učvršćivanja. I bez obzira koju i kakvu smolu će pronaći u prirodi ona će je oplemeniti i pretvoriti u pravu čaroliju koja će uništavati brojne viruse (od HIVA do ptičje gripe), bakterije (napr. Staphylococcus aureus i Escherichia coli) te razne opake gljivice (Candida albicans). Dalje što se iz ovoga dade zaključiti je da je smola vršnih pupova biljaka samo medij (kao kamena prašina u brojnim tabletama), a da aktivnu tvar stvara pčela sama.

Do vrlo zanimljive spoznaje tim je došao otapajući isti uzorak različitim otapalima, istim otapalima različite koncentracije i istim otapalima u različitom vremenu otapanja. Utvrdili su da je svaka od tih otopina imala potpuno drugačiji sastav, a time i djelovanje na viruse, bakterije i gljivice.

Također su utvrdili da pojedina otapala znatno više tope alergene sastavnice iz sirovog propolisa, što se posebno odnosi na alkohol. Recimo apotekarski alkohol (75%-tni) znatno manje topi alergene od komercijalnog (96%-tnog).

Također su utvrdili da u određenim uvjetima i određena otapala otope upravo one sastavnice koje nevjerojatno efikasno ubijaju viruse - od HIVA do uzročnika ptičje gripe. Ovaj posljednji rad je objavljen prije nekoliko godina i za njega dr Kosalec veli da mu je žao što ga nije patentirao jer bi sigurno taj pripravak već bio u komercijalnoj proizvodnji.

Iz ovog razgovora sam vrlo jasno došao do zaključka da su današnji pravilnici i kontrola kvalitete propolisa katastrofalno nedostatni. Traži se samo količina suhe tvari u jedinici otopine što APSOLUTNO NE ZNAČI NIŠTA. Nitko ne provjerava što je u toj suhoj tvari, koliko ona sadrži alergenih sastavnica i kakve je učinkovitosti na bakterije, viruse i gljivice, a radi koje učinkovitosti se propolis i kupuje.

Pčelari tope propolis u alkoholu i pri tome valja voditi računa da je 75% alkohol ono otapalo koje će dati kvalitetniju tinkturu od 96%-tnog. Svakako bi bilo korisno da dođemo do informacije koja su to otapala i s kojim postupkom možemo dobiti ciljane otopine (tinkture) recimo pretežito za viruse, pa usmjerene protiv bakterija ili gljivica. A do tada, važno je znati da naši znanstvenici intenzivno rade na ovom polju i da će kad-tad i do nas doći njihovi radovi koje ćemo moći efikasno primijeniti u našem radu.

Damir Rogulja

I nekoliko riječi o dr. Ivanu Kosalecu uz dva sažetka radova ekipe u kojoj djeluje:

Dr. sc. Ivan Kosalec, mag. pharm., docent je u Zavodu za mikrobiologiju Farmaceutsko bio-kemijskog fakulteta. Sudjeluje u nastavi iz predmeta "Mikrobiologija s parazitologijom", "Primjenjena mikrobiologija" te je voditelj kolegija "Osnove epidemiologije s mikrobiološkom dijagnostikom" (prije nazvanim "Odabrana poglavlja kliničke mikrobiologije"). Aktivni je istraživač na znanstvenom projektu što ga financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH čiji je voditelj prof. dr. sc. S. Pepeljnjak. Polje njegovog znanstevnog interesa je istraživanje toksinogenosti Aspergillus i Candida vrsta kao i antimikrobnog učinka tvari biljnog i sintetskog porijekla. Surađuje s više ustanova, Instituta i fakultetskim Zavodima. Dobitnik je dvije međunarodne stipendije (Europskog udruženja mikrobioloških društava - FEMS i Društva za opću mikrobiologiju - SGM). Docent Ivan Kosalec član je promatračkog tima u Europskoj agenciji za lijekove (http://www.emea.europa.eu/ ) te ujedno je i član Interdisciplinarne sekcije za kontrolu rezistencije na antibiotike ( http://iskra.bfm.hr/hrv/Default.aspx ) pri Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi RH. Ivan Kosalec član je izvršnog odbora Hrvatskog mikrobiološkog društva. Pod njegovim vodstvom realizirano je nekoliko studentskih radova uspješno nagrađenih Rektorovom nagradom i trenutačno vodi tri doktoranda. Ivan Kosalec je i pomoćni urednik u znanstvenom časopisu Arhiv za higijenu rada i toksikologiju ( http://hrcak.srce.hr/index.php?show=casopis&id_casopis=7 ). Tajnik je Planinarsko orijentacijskog kluba "Sljeme" i u slobodno vrijeme hoda Velebitom (http://www.pp-velebit.hr/ ).

Kvantitativna analiza flavonoida u sirovom propolisu sjeverne Hrvatske

Sažetak

IVAN KOSALEC, MARINA BAKMAZ, SANDA VLADIMIR-KNEŽEVIĆ i STJEPAN PEPELJNJAK

Udio flavonoida u 20 uzoraka propolisa sakupljenih iz košnica s 10 različitih lokaliteta kontinentalne Hrvatske određen je spektrofotometrijskim postupcima. Flavoni i flavonoli prezentirani su kao ekvivalenti kvercetina i određeni uporabom aluminijevog klorida, a flavanoni su prezentirani kao ekvivalent naringenina i određeni uporabom 2,4- initrofenilhidrazina. Količina flavona i flavonola je vrlo slična u većini ispitivanih uzoraka i kreće se između 2,0 i 2,3%, osim jednog uzorka s koncentracijom od 1,3% i jednog uzoraka u kojem flavone i flavonole nije bilo moguće otkriti. Količina flavanona u uzorcima propolisa je vrlo varijabilna. 55% uzoraka sadrži flavanone izme|u 15 i 24%, a 45% uzoraka sadrži flavanone u koncentraciji izme|u 4 i 14%. Ukupan udio flavonoida u uzorcima sirovog propolisa kreće se između 5 i 26%. U većini uzoraka (75%) dokazan je udio ukupnih flavonoida između 15 i 26%. Visoke razlike u koncentraciji flavanona utjecat će na biološku aktivnost preparata s propolisom.

Ključne riječi: propolis, flavonoidi, flavoni, flavonoli, flavanoni

Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu, Zagreb

Gradska ljekarna Zagreb, Rakov Potok, Zagreb

Analiza flavonoida i antimikrobna aktivnost komercijalno dostupnih proizvoda od propolisa

IVAN KOSALEC
STJEPAN PEPELJNJAK
MARINA BAKMAZ
SANDA VLADIMIR-KNEŽEVIĆ
Puni tekst (Engleski) Str. 423 - 430 (pdf, 62.79 KB) downloads: 422
Sažetak
Etanolne iscprine propolisa najčešće su korišteni proizvodi od propolisa na tržištu za liječenje manjih vrijedova u usnoj šupljini, angine, mlječca i kožnih infekcija. Zbog toga što je propolis još uvijek neoficijelna droga u ljekarništvu, ispitali smo sadržaj flavonoida u deset komercijalno dostupnih etanolnih iscrpina propolisa na hrvatskom tržištu koristeći dvije komplementarne spektrofotometrijske metode. Antimikrobna aktivnost
uspoređena je primjenom difuzionog testa na šest bakterijskih vrsta - Bacillus subtilis NCTC 8236, Staphylococcus aureus ATCC 25923, Streptococcus pyogens ATCC 12204, Enterococcus faecalis ATCC 29212, Escherichia coli ATCC 10536, Pseudomonas aeruginosa ATCC
27853 i jednu kvascima sličnu gljivičnu vrstu - Candida albicans ATCC 10231. Rezultati sadržaja flavonoida pokazuju da je sadržaj flavona i flavonola u proizvodima ujednačen (od 0,14 do 0,41%), međutim sadržaj flavanona jako varira između 0,43 i 18,78%. Ukupni
sadržaj flavonoida prikazan kao zbroj dviju komplementarnih metoda u proizvodima od propolisa je između 0,78 i 18,92%, a većina proizvoda sadrže flavonoide ispod 9%. Svi proizvodi sa sadržajem ukupnih flavonoida višim od 1% pokazuju antimikrobnu aktivnost protiv četiri gram-pozitivne bakterijske vrste, na vrstu Pseudomonas aeruginosa i kvascima sličnu gljivičnu vrstu Candida albicans. Ukupni sadržaj flavonoida prikazan kao zbroj dviju spektrofotometrijskih metoda koristan je podatak za procjenu sadržaja flavonoida u proizvodima od propolisa. Naši rezultati ukazuju na potrebu analize kakvoće proizvoda od propolisa.