PROFILIRANJE HLAPLJIVIH FITOSUPSTANCIJA MEDA

1. Jerković

Kemijsko-tehnološki fakultet, N. Tesle 10/V, Split, Hrvatska

Od antičkih vremena med se nije koristio samo kao prirodni zaslađivač već i kao ljekovita tvar. U posljednjih nekoliko godina u medu su identificirane brojne supstancije, a među njima i neenzimski antioksidansi, kao i tvari s neperoksidnim antimikrobnim djelovanjem (1). Međutim, distribucija tih spojeva u različitim vrstama meda, kao i klasifikacija monoflornih vrsta meda ili različitih medljika su još uvijek otvorena pitanja. Fokus istraživanja UKF projekta 25/08 je usmjeren prema pronalasku isparljivih biomarkera (GC, GC-MS) za određivanje botaničkog porijekla meda uporabom ultrazvučne ekstrakcije s otapalom (USE) i izolacijom vršnih para mikroekstrakcijom na krutoj fazi (SPME). SPME metoda omogućava analizu najisparljivijih spojeva (eng!. headspace analysis). USE metoda s različitim organskim otapalima omogućava izolaciju srednje i manje isparljivih spojeva među kojima se mogu naći markeri botaničkog porijekla medova, ali i neenzimski antioksidansi kao i tvari s neperoksidnim antibakterijskim djelovanjem (pinocembrin, terpeni, benzilni alkohol, 3,5-dimetoksi-4-hidroksibenzojeva kiselina (siringična kiselina), metil-3,5-dimetoksi-4-hidroksibenzoat (metil-siringat), 3,4,5-trimetoksibenzojeva kiselina i dr.). Izdvojeni su rezultati distribucije odabranih hlapljivih fitosupstancija i/ili markera iz USE ekstrakata sljedećih nektarnih vrsta meda i medljike vrbe: Asphodelus microcarpus Salzm. et Viv. (metil-siringat), Salix spp. nektarni med (8-hidroksi-4,7-dimetilkumarin, pinocembrin, C₁₃-norizoprenoidi, 2-hidroksibenzojeva kiselina), Salix spp. medljika (benzojeva kiselina, feniloctena kiselina, 2-hidroksibenzojeva kiselina, 4-hidroksifeniloctena kiselina), Paliurus spina chris ti (4-hidroksi-3,5-dimetoksibenzaldehid, 4-hidroksibenzojeva kiselina), Castanea sativa L. (feniloctena kiselina, benzojeva kiselina) i AmorJa .fruticosa (2-feniletanol, metil-siringat). Izolirani USE ekstrakti imaju dobar potencijal hvatanja slobodnih radikala što je pokazano DPPH testom za USE ekstrakt A . .fruticosa meda.

1.P. C. Molan, Honey and Healing, International Bee Research Association, Cardiff 2001.

***

Dr. sc. Igor Jerković rođen je 06. svibnja 1975. godine u Splitu. Studirao je kemijsku tehnologiju na Kemijsko-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Splitu, te diplomirao 1998. godine. Iste je godine počeo raditi kao znanstveni novak (mlađi asistent) u Zavodu za organsku kemiju tog fakulteta. Nakon toga upisuje poslijediplomski znanstveni studij inženjerske kemije na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije, Sveučilišta u Zagrebu. Magisterij je obranio 2000. godine, te je izabran za asistenta. Doktorsku disertaciju izradio je pod vodstvom mentora doc. dr. sc. Josipa Mastelića, na Kemijsko-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Splitu i obranio 2004. godine. Iste je godine izabran u zvanje višeg asistenta, a u veljači 2006. god. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docent.

Sudjelovao je u realizaciji dva znanstvena projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (ranije Ministarstva znanosti i tehnologije). Do sada je objavio 20 znanstvenih radova u časopisima koji su registrirani u Current Contenstu, a još 2 rada iz ove skupine su mu prihvaćeni za objavljivanje. Sudjelovao je u radu 3 domaća i 4 međunarodna znanstvena skupa s posterskim priopćenjima. Kao gostujući znanstvenik boravio je 3 mjeseca (2005. god.) u Rimu, Republika Italija (Dipartimento di Chimica dell' Università di Roma "La Sapineza"). Uže područje njegovog znanstvenog interesa su eterična ulja, mono- i seskvi-terpenski spojevi, hlapljivi neterpenski spojevi: alifatski, fenilpropanski i dr.; te poluisparljive komponente biljnih voskova. Nadalje, bavi se izolacijom i pročišćavanjem prirodnih vodotopljivih glikozida isparljivih spojeva, te studijem njihove enzimske i kisele hidrolize s ciljem identifikacije vezanih aglikona. Također radi na sintezi tih glikozida (modificirana Koenigs Knorrova metoda, enzimska sinteza reverznom hidrolizom i transglikozilacijom, izravna sinteza iz nezaštićene glukoze uz Lewisovu kiselinu) i njihovoj karakterizaciji.

Osim znanstvene djelatnosti, aktivno sudjeluje i u nastavnom procesu, te je nositelj kolegija "Kemija i tehnologija aromatičnog bilja" na sveučilišnom studiju i dijela kolegija "Kemija II" na stručnom studiju. Pored toga, voditelj je vježbi iz 3 kolegija na sveučilišnom studiju.