Insekti koji u prirodi sakupljaju polen i nektar kao što su medonosne pčele, divlje pčele, bumbari, ose, razne bube, leptiri, osolike muhe i sl. imaju ključnu ulogu u ekosustavu. Svojim „radom" oni povećavaju prinos usjeva (npr. voća, uljane repice, suncokreta idr.) ali i „divljeg cvijeća". U svojoj potrazi za hranom oprašuju brojne biljke osiguravajući kvalitetne plodove i sjemenje. Većina biljaka cvjetnica (80%) ovise od oprašivanja insekata. Pčela medarica je u tom društvu najistaknutiji član, koji je pomalo i izuzetak jer istovremeno prikuplja cvjetni prah, nektar i smolu s vršnih pupoljaka, uglavnom, drvenastog bilja.

U Njemačkoj je u 2003 stradalo oko 30% pčelinjih zajednica, a u mnogim područjima nije te zime preživjelo 50 - 80% pčela. Sveukupni  gubici bili su više od 300.000 pčelinjih zajednica. Iscrpljivanje izvora hrane za pčele - nektara i peludi biljaka bio je jedan od ključnih razloga za ove gubitke. Posebno dramatičan nedostatak hrane se redovito pojavljuje u ljeto, od sredine lipnja do listopada. U to doba oranični korovi jedva osiguravaju preživljavanje zajednica. Uzrok tomu je i gospodarenje travnjacima koje je postalo značajno intenzivnije. Košnja se obavlja ranije i češće, obično prije cvatnje, što je za pčele i ostale oprašivače postalo pogubno. Velika pokrivenost modernim tehnikama košnje iscrpljuje zalihe hrane prikupljene u proljeće i dovodi do kolapsa pčelinje zajednice u roku nekoliko dana.

U posljednjih nekoliko desetljeća ova poražavajuća slika nestajanja oprašivača uvelike  se pogoršala i to ne samo u Njemačkoj nego i u cijeloj Evropi. Osim toga, medonosne pčele imaju sve više problema s bolestima i parazitima, a divlje pčele imaju i sve manje i manje prirodnih gnjezdilišta. A svi oprašivači su izloženi i povećanju onečišćenja prirode pesticidima.

Kao što smo i mi u Zagrebu primijetili i u Evropi imaju  paradoksalnu situaciju da medonosne pčele i njezini divlji srodnici u urbanim područjima i gradovima puno bolje i uspješnije preživljavaju nego li u našem tzv. prirodnom krajoliku.

Prema Svjetskoj organizaciji za hranu (FAO) oko 35% svjetske proizvodnje hrane ovisi o oprašivačima. Znanstvene studije pokazuju povećanje prinosa između 50% (silaže) i 90% (voća) oprašivanjem pčela. U voćarstvu su glavna poboljšanja nastala djelovanjem oprašivača u kvaliteti kao što su veličina, odnos šećera-kiseline i roka trajanja.

Uvažavajući ulogu koji ovi kukci imaju u proizvodnji hrane i bioraznolikosti krajobraza, i problemima koji ih sve više ugrožavaju, u zemljama EU su pokrenuli bee-friendly programe sijanja i njege medonosne pčelinje paše na poljoprivrednom zemljištu (u pojasevima između većih površina monokulture ili u pojasevima unutar monokulture), komunalnim područjima, područjima uz ceste te u komercijalnim i privatnim vrtovima.
Istovremeno su pokrenuli i brojne akcije upoznavanja javnosti s ovim programima i značaju očuvanja SVIH oprašivača kroz održivi razvoj biološke raznolikosti korištenjem primjerenih mješavina sjemenja biljaka u održavanju i stvaranju staništa za korisne životinje i biljke.

Odjeci tih nastojanja polako dopiru i do Hrvatske. Na žalost na tom polju u nas su jedino pomalo aktivni pčelari. Tako su u okolici Slavonskog Broda organizirali 5 ha na kojem prostoru žele posijati medonosnu livadu. A i sve više kolega razmišlja o sijanju nekih biljaka koje bi u ljetnom razdoblju pomogle pčelama da se uspješnije pripreme za zimu. Tu je na prvom mjestu facelija, ali mješavina livadskog divljeg cvijeća nema premca kad je u pitanju kvaliteta pčelinje paše.

Mješavina za sjetvu medonosnih livada u Hrvatskoj može se dobiti u tvrtci Pro-eco d.o.o. u Novom Marofu (kontakt 091/408 5060). Radi se o mješavini sjemena tvrtke Wolf koja je po sastavu jedno i višegodišnje sjeme. Tlo se prije sjetve priprema frezanjem, a nakon sjetve potrebno je sjeme povaljati u tlo. Sije se tijekom travnja ili na jesen. A ako nas nakon sjetve zadesi suša posijanu površinu potrebno je zalijevati.
Cijena za 10 kg iznosi 603,43 kn u maloprodaji, a za 0,5 kg 33,33 kn u maloprodaji.  Potrošnja je od 40-50 kg po ha (10 000 m2).
Za prihranu ovih livada Pro-eco ima i organska gnojiva BioIlsa 777 NPK te Fertil Supernova 12,5 N.