HPS - Nepropisanim postupcima do statusa paradržavnog tijela!!!
Autor Kristijan Jusic   
Ponedjeljak, 06 Studeni 2017 23:02

hpsVeć nekoliko godina UP Pčelinjak upućuje na činjenicu kako je nažalost Hrvatski Pčelarski Savez nepropisanim načinom stekao položaj paradržavnog tijela po pitanju vođenje Evidencije pčelara i pčelinjaka u Republici Hrvatskoj, gospodarenja pčelinjih paša, izdavanjem potvrda o pčelarskim vozilima, nametanjem samog sebe i svoje povjerenike u Pravilnik o držanju pčela i katastra pčelinje paše, i time je kršio cijeli niz odredbi, umjesto da se poput drugih pčelarskih saveza diljem Europske Unije, posvetio promicanjem pčele i pčelarstva, razvijanjem pčelarske struke u svrhu ravnopravnosti prema drugim članicama i aktivno zalagao na podizanju svijesti o važnosti pčele te razvijanju i održavanju pčelinjih paša.   

Po tom pitanju, naš kolega Kristijan Dubravac donosi opsežnu pravnu analizu trenutnog stanja i nepobitne dokaze o nepropisano stečenim ovlastima današnjeg Hrvastkog Pčelarskog Saveza.

Obrađen nakaradni pravilnik te predstavljen u Ministarstvu poljoprivrede koji je isključivo koristio HPS u.

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE
SLUŽBA ZA STOČARSTVO

Poštovani, 
obračam Vam se kao službi pri Ministarstvu poljoprivrede nadležnoj za pčelarstvo, kako bi preispitali zakonitost, ustavnost i svrsishodnost nekih propisa koji se tiču pčelarstva.

A)
Usklađenost Pravilnika o držanju pčela i katastru pčelinje paše (NN broj 18/2008, 29/2013, 42/2013 i 65/2014, dalje u tekstu: Pravilnik) sa Zakonom o stočarstvu (NN broj 70/97, 36/98, 151/03, 132/06, 14/14, 30/15), Ustavom RH (NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14), Zakonom o zaštiti osobnih podataka (NN 103/03, 118/06, 41/08, 130/11, 106/12), Zakonom o udrugama (NN 88/01. i 11/02.) i Zakonom o udrugama (NN 74/14 i 70/17)
.
I- Odredba članka 3. st. 2. Pravilnika u suprotnosti je sa člankom 3. Ustava RH o "jednakosti" "vladavini prava" i člankom 50. stavak 2. Ustava RH.
Članak 3. stavci 2., 3., 4. i 5. Pravilnika glase:
"(2) Nije dopušteno postaviti pčelinjak na udaljenosti manjoj od 500 metara od proizvođačkih i prerađivačkih pogona i turističkih objekata tijekom turističke sezone.

(3) Nije dopušteno postaviti pčelinjak na udaljenosti manjoj od 100 metara zračne linije od autoceste, željezničke pruge i aerodroma. Izletna strana pri smještaju pčelinjaka ne smije biti okrenuta prema autocesti, željezničkoj pruzi i aerodromu.
(4) Stacionarni pčelinjak mora biti međusobno udaljen najmanje 500 metara zračne linije od stacionarnog pčelinjaka koji broji više od 30 pčelinjih zajednica. U slučaju da stacionarni pčelinjak broji do 30 pčelinjih zajednica dopuštena udaljenost između dva stacionarna pčelinjaka je 200 metara zračne linije. Stacionarni pčelinjak ne smije biti postavljen na način da ometa koridor letenja pčelinjih zajednica drugog stacionarnog pčelinjaka

(5) Udaljenost između najbližeg pčelinjaka i registrirane oplodne stanice ne smije biti manja od 2000 metara zračne linije."

Članak 50. st 2. Ustava RH glasi:
"Poduzetnička se sloboda i vlasnička prava mogu iznimno ograničiti zakonom..."

Iz citiranih odredbi razvidno je da je pravilnikom, a ne zakonom ograničena poduzetnička sloboda pravnih i fizičkih osoba koje se bave pčelarstvom kao gospodarskom djelatnosti, što je suprotno odredbi članka 50. st. 2. Ustava. Naime, to ograničenje izvršeno je pravilnikom koji je donio ministar, iako se poduzetnička sloboda može iznimno ograničiti zakonom i pod uvjetima određenim člankom 50. st. 2. Ustava RH, pa je time odredba članka 3. st. 2., 4., 5. Pravilnika u suprotnosti sa odredbom članka 50. st. 2. Ustava RH. Poduzetnička sloboda je ograničena na način što osobama koje se bave pčelarstvom ograničava postavljanje pčelinjaka, a prinos meda pčelinje zajednici ovisi prvenstveno o lokaciji.

Člankom 3. stavak 2. stavlja se u nejednak (ograničavajući) položaj pravne i fizičke osobe koje se bave pčelarstvom u odnosu na osobe koje imaju proizvođačke i prerađivačke pogone i turističke objekte, što je u suprotnosti sa člankom 3. Ustava RH o "jednakosti".

Odredba članka 3. st. 4. je uz sve navedeno i nejasna. Naime nije jasno koji od dva stacionarna pčelinjaka ima pravo biti postavljen i na temelju kojih kriterija. Stoga je odredba ovog članka i u suprotnosti sa člankom 3. st. 2. Ustava RH o "vladavini prava"

Da citirane odredbe Pravilnika nemaju svrhu zaštitu sigurnosti prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi vidi se iz toga što se u ostalim stavcima članka 3. Pravilnika propisuju udaljenosti od puta, susjeda i drugog u razmaku od 20, 30 ili 50 metara. Kako je moguće da su pčele opasnije za turiste nego za osobe koji nisu turisti? Treba li isticati da je pčelarstvo proizvođačka grana, koja može biti i prerađivačka i turistička?

Odredbe članka 3. st. 6.-12. valjalo bi preispitati s obzirom na svrhovitost i usklađenost sa strukom.

II- Odredba članka 4. Pravilnika u suprotnosti je sa odredbom članka 33. st. 2. Zakona o stočarstvu i u suprotnosti sa odredbom članka 3. Ustava RH o "vladavini prava" i odredbom 48. st. 1. Ustava RH kojom se jamči pravo vlasništva .

Članka 33. stavak 2. Zakona o stočarstvu glasi:
"(2) Način premještanja pčela, položaj pčelinjaka u odnosu na zemljište, javni put, ljude i životinje, način zaštite, postupak sa odbjeglim rojem i druge postupke s pčelama propisuje ministar".

Članak 4. Pravilnika glasi:
"Pčelinja paša u Republici Hrvatskoj daje se na gospodarenje pčelinjim udrugama preko Hrvatskog pčelarskog saveza (u daljem tekstu: HPS)".

Navedena odredba članka 4. Pravilnika u nesuglasju je sa odredbom članka 33. st. 2. Zakona o stočarstvu, kojom ministru nije dano ovlaštenje da daje bilo što na gospodarenje, pa tako mu nije dano ovlaštenja da ni "pčelinje paše" daje bilo kome na gospodarenje.

Način gospodarenja nekretninama, a time i zemljištem u isključivoj je ovlasti vlasnika nekretnine, bez obzira da li se na toj nekretnini – zemljištu nalazi "pčelinja paša", te je stoga članak 4. Pravilnika, kojim je određeno da se nečija nekretnina na kojoj je proglašeno da postoji "pčelinja paša" daje na korištenje drugoj osobi (nekoj udruzi pčelara), u suprotnosti sa odredbom članka 48. st. 1. Ustava RH koji glasi: "Jamči se pravo vlasništva".

Prema članku 4. Pravilnika "pčelinja paša u RH daje se na gospodarenje pčelarskim udrugama".

Navedena odredba je nejasna i neodređena u odnosu na "pčelarske udruge" koje time ne znaju koja će od njih dobiti na gospodarenje "pčelinju pašu", te je time navedena odredba suprotna odredbi članka 3. Ustava RH o "vladavini prava".
Na području Republike Hrvatske postoji veliki broj pčelarskih udruga, od kojih neke djeluju na području cijele Republike Hrvatske, neke na području jedinica lokalne samouprave, pri čemu na istom području djeluje i više pčelarskih udruga, pri čemu su neke pčelarske udruge udružene u Hrvatski pčelarski savez, a neke nisu.

Stoga je nejasno kojim pčelarskim udrugama ministar daje pčelinje paše na gospodarenje preko Hrvatskog pčelarskog saveza, (samo pčelarskim udrugama koje su učlanjene u HPS ili i onim koje nisu učlanjene u HPS), te po kojim pravilima (određenim zakonom ili podzakonskim propisom) će se davati na gospodarenje pčelinjim pašama "preko Hrvatskog pčelarskog saveza."

III- Odredba članka 5. stavak 6. Pravilnika u suprotnosti je sa odredbom članka 34a. st. 3 Zakona o stočarstvu i u suprotnosti sa odredbom članka 3. Ustava RH o "vladavini prava" i odredbom 48. st. 1 Ustava RH kojom se jamči pravo vlasništva .

Članak 5. st. 6. Pravilnika glasi:
"(6) Katastar uspostavljaju i vode pčelarske udruge prema mjestu djelovanja, te HPS koji objedinjava podatke u Katastru za područje cijele Republike Hrvatske.".

Navedena odredba članka 5. st.6 . Pravilnika u nesuglasju je sa odredbom članka 34 a. st. 3. Zakona o stočarstvu, jer navedenom odredbom Zakona ministru nije dano ovlaštenje da propisuje da katastar uspostavljaju i vode pčelarske udruge.

Navedena odredba članka 5. st. 6. Pravilnika propisuje da katastar uspostavljaju i vode pčelarske udruge prema mjestu djelovanja. Nejasno je koje je mjesto djelovanja udruge, s obzirom da se udruge ne osnivaju prema mjestu djelovanja. Također je moguće da u istom mjestu bude registrirano više pčelarskih udruga.
Stoga je odredba članka 5. st. 6. Pravilnika nejasna i dovodi do pravne nesigurnosti pravnih i fizičkih osoba koje se bave pčelarstvom, i time je suprotna odredbi članka 3. Ustava RH o "vladavini prava".

IV- Odredba članka 6. stavak 2. Pravilnika u suprotnosti sa odredbom članka 3. Ustava RH o "vladavini prava" , odredbom 48. st. 1. Ustava RH kojom se jamči pravo vlasništva i čl. 50. st. 2. Ustava RH .

Članak 6. st. 2. glasi:
"(2) Broj pčelinjih zajednica po hektaru pašnog izvora (medonosnog bilja) kod predvidljivih paša može odstupati najviše za 30% od vrijednosti preporučenog broja pčelinjih zajednica po hektaru, obzirom na promjenjive razmjere medenja na pojedinim područjima u Republici Hrvatskoj".

Pravilnik u članku 2. navodi da izraz "predvidljiva paša" jest paša čiji je početak, trajanje i završetak, te lokacija iskustveno poznata". Nejasno je čije iskustvo, koliko iskustvo, gdje se sadržaj tog iskustva može provjerit...
Stoga je odredba članka 6. st. 2. Pravilnika nejasna i dovodi do pravne nesigurnosti pravnih i fizičkih osoba koje se bave pčelarstvom, i time je suprotna odredbi članka 3. Ustava RH o "vladavini prava".

Citiranom odredbom brani se vlasniku zemljišta da na svojoj stvari (zemljište) ostavi svoje stvari (pčele) ili dopusti drugome da ostavi svoje stvari (pčele) preko "preporučenog" broja po hektaru.

Stoga je navedena odredba u suprotnosti sa čl. 48. st 1. i čl. 50. st. 2. Ustava.

Ujedno je tom odredbom ograničena je i poduzetnička sloboda pravnih i fizičkih osoba koje se bave pčelarstvom kao gospodarskom djelatnosti, što je suprotno odredbi članka 50. st. 2. Ustava, i to ograničenje izvršeno je pravilnikom koji je donio ministar, iako se poduzetnička sloboda može iznimno ograničiti zakonom i pod uvjetima određenim člankom 50. st. 2. Ustava RH, pa je time odredba članka 6. st. 2. Pravilnika u suprotnosti sa odredbom članka 50. st. 2. Ustava RH.

Kada bi ovakav princip određivanja broja neke djelatnosti primjenili u drugim granama privrede, to bi značilo da se (umjesto broja košnica po hektaru) propiše, na primjer, broj trgovina obučom po hektaru ili broju stanovnika.

V- Odredba članka 7. st. 1. Pravilnika u suprotnosti je sa odredbom članka 33. st. 2 Zakona o stočarstvu i u suprotnosti sa odredbom članka 3. Ustava RH o "vladavini prava" i odredbom 48. st. 1. Ustava RH kojom se jamči pravo vlasništva .

Članak 7. stavak 1. Pravilnika glasi:
«(1) Pašni red utvrđuje način gospodarenja pčelinjim pašama na području koje zemljopisno pokriva pojedina pčelarska udruga».

Pčelinje paše (biljke sa cvjetovima) mogu postojati samo na zemljištu koje je u nečijim vlasništvu, te je utvrđivanje načina gospodarenja na zemljišta u nečijem vlasništvu, nekakvim pašnim redom, propisanim odredbom članka 7. stavak 1. Pravilnika, suprotno odredbi članka 48. st. 1. Ustava RH.

Prema odredbi članka 7. stavka 1. Pravilnika pašnim redom se propisuje gospodarenje "na području koje zemljopisno pokriva pojedina pčelarska udruga".

Potpuno je nejasno što je to "područje koje zemljopisno pokriva pojedina pčelarska udruga", jer se udruge ne osnivaju radi "pokrivanja nekog zemljopisnog područja", niti na bilo kojem "zemljopisnom području" u granicama Republike Hrvatske smije biti samo jedna udruga, makar ona bila i "pčelarska udruga".

Stoga je odredba članka 7. st. 1. Pravilnika nejasna i dovodi do pravne nesigurnosti pravnih i fizičkih osoba koje se bave pčelarstvom, i time je suprotna odredbi članka 3. Ustava RH o "vladavini prava".

VI- Odredba članka 7. st. 2. Pravilnika u suprotnosti je sa odredbom članka 33. st. 2 Zakona o stočarstvu i u suprotnosti sa odredbom članka 3. Ustava RH o "vladavini prava" i odredbom 48. st. 1. Ustava RH kojom se jamči pravo vlasništva .

Članak 7. stavka 2. Pravilnika glasi:
"(2) Pašnim redom se određuje:
- veličina pasišta,
- preporučena gustoća pčelinjih zajednica obzirom na količinu i vrstu paše,
- raspored stacionarnih pčelinjaka i raspored nezauzetih stajališta koja su određena za 
privremeno dovoženja pčelinjih zajednica na pašu,
- vrijeme odvoženja pčelinjih zajednica s pčelinje paše ovisno o medenju,
- postupak kada pčelar mora odseliti pčelinje zajednice sa stajališta,
- način izračuna troškova koji nastaju pri rasporedu pčelinjih zajednica i način 
plaćanja.

Prema navedenim odredbama vlasniku zemljišta se određuje:

a) veličinu pasišta koje smije imati na svojem zemljištu, 
b) raspored stacionarnih pčelinjih zajednica na njegovom zemljištu i raspored pčelinjaka 
na njegovom zemljištu ako na istom nema pčelinjaka,
c) vlasniku zemljišta određuje se vrijeme kada smije dovesti pčelinje zajednice na svoje 
zemljište ili dopustiti drugome da doveze pčelinjake na njegovu zemlju, proglašenu 
"pčelinjom pašom",
d) vlasniku zemljišta određeno je vrijeme kada mora odvesti pčelinje zajednice sa svojeg 
zemljišta ili kada vlasnik pčelinjih zajednica kojemu je vlasnik zemljišta dao svoje 
zemljište u zakup mora odvesti pčele sa zakupljenog zemljišta,
e) postupak po kojem vlasnik zemljišta mora odseliti pčelinje zajednice sa svoga 
zemljišta koje je netko proglasio "stajalištem",
f) način izračuna troškova koji nastaju kada je vlasniku zemljišta izvršen raspored 
korištenja svoga zemljišta za držanje na istome pčelinjaka i način na koji je dužan to 
platiti.

Prema odredbi članka 50. stavka 2. Ustava:
"Poduzetnička sloboda i vlasnička prava mogu se iznimno ograničiti zakonom...".

Iz navedenog je vidljivo da su odredbom članka 7. stavka 2. Pravilnika, ograničena vlasnička prava vlasnika iz članka 48. st. 1. Ustava i to pravilnikom koji je donio ministar, iako se vlasnička prava smiju ograničiti samo zakonom i pod uvjetima određenim člankom 50. stavak 2. Ustava RH.

Odredbom članka 7. stavka 2. Pravilnika ograničena je i poduzetnička sloboda pravnih i fizičkih osoba koje se bave pčelarstvom kao gospodarskom djelatnosti, što je suprotno odredbi članka 50. st. 2. Ustava, i to ograničenje izvršeno je pravilnikom koji je donio ministar, i ako se poduzetnička sloboda može iznimno ograničiti zakonom i pod uvjetima određenim člankom 50. st. 2. Ustava RH, pa je time odredba članka 7. st. 2. Pravilnika u suprotnosti sa odredbom članka 50. st. 2. Ustava RH.

Odredba članka 7. st. 2. podstavak 10. Pravilnika kojim je propisano da se "pašnim redom" određuje "način izračuna troškova koji nastaju pri rasporedu pčelinjih zajednica i način plaćanja" u suprotnosti je i sa odredbama Zakona o obveznim odnosima kojim je određeno kada nastaju obveze plaćanja za izvršene usluge, a propisivanje pašnim redom "načina plaćanja" nije u skladu ni sa Zakonom o financijskom poslovanju.

VII- Odredba članka 7. st. 3. Pravilnika u suprotnosti je sa odredbom članka 33. st. 2. Zakona o stočarstvu i u suprotnosti sa odredbom članka 3. Ustava RH o "vladavini prava" i odredbom 48. st. 1 Ustava RH kojom se jamči pravo vlasništva .

Članka 7. stavak 3. Pravilnika glasi:
"(3) Pašni red utvrđuje pčelarska udruga, a potvrđuje HPS".

Navedenom odredbom ministar je dao ovlaštenje pčelarskim udrugama da propisuju "pašni red" i time određuju prava osoba, iako člankom 33. st. 2. Zakona o stočarstvu, nije dano ovlaštenje ministru da daje ovlaštenje nekim drugim pravnim i fizičkim osobama da propisuju "pašni red" i time ograničavaju prava osoba vezana za korištenje bilja za ispašu svojih pčela.

Stoga je odredba članka 7. stavka 3. Pravilnik u suprotnosti sa odredbom članka 33. st. 2 Zakona o stočarstvu.

Navedena odredba u nesuglasju je i sa odredbom članka 3. Ustava o "vladavini prava", s obzirom da je nejasno koje pčelarske udruge utvrđuju "pašni red", s obzirom na području Republike Hrvatske ima veći broj pčelarskih udruga, od koje neke su, a neke nisu udružene u HPS, a također na nekom užem području (jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave) ima više pčelarskih udruga, sve kako je i zajamčeno člankom 43. stavka 1. Ustava koji glasi: «Svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje, …..»

Čak da odredbe članka 7. Pravilnika nisu u suprotnosti sa Zakonom i Ustavom kako je obrazloženo ranije, utvrđivanje "veličine pasišta", "preporučene gustoća pčelinjih zajednica obzirom na količinu i vrstu paše", "vrijeme dovoženja pčelinjih zajednica na pčelinju pašu", "vrijeme odvoženja pčelinjih zajednica s pčelinje paše ovisno o medenju" bi zahtjevalo znanstvenu i stručnu studiju, a Pravilnikom se određuje da to uvrđuje pčelarska udruga bez ikakvih kriterija.

VIII- Odredba članka 8. st. 1. Pravilnika u suprotnosti je sa odredbom članka 3. Ustava RH o "vladavini prava" .

Članak 8. stavak 1. Pravilnika glasi:
"(1) Na prijedlog pčelarske udruge, HPS određuje povjerenika pašnog reda (u daljem tekstu: Povjerenik) na određenom području koji zemljopisno pokriva pčelarska udruga".

Sukladno odredbi članka 43. st. 1. Ustava, "jedno zemljopisno područje" može pokrivati više pčelarskih udruga, te je nejasno na osnovu prijedloga koje pčelarske udruge sa istog zemljopisnog područja koje pokrivaju dvije ili više udruga, HPS ima pravo imenovati "povjerenika pašnog reda".

Stoga je navedena odredba nejasna i ne daje pravnu sigurnost pčelarima za njihovo buduće ponašanje i time pravnu sigurnost, pa je u suprotnosti sa odredbom članka 3. Ustava RH o "vladavini prava".

IX- Odredbe članka 9. Pravilnika u suprotnosti su sa odredbama članka 3., članka 18. st. 1.članka 14. stavak 2., članak 48. st. 1. i članka 49. st. 1. Ustava RH.

a) Prema odredbi članka 9. stavak 1. Pravilnika pčelar mora podnijeti Povjereniku "Prijavu za dodjelu stajališta" iako Povjerenik nije tijelo državne uprave ili tijelo sa javnim ovlaštenjima, pa je stoga navedena odredba suprotna odredbi članka 14. stavka 2. Ustava RH prema kojem: "Svi su pred zakonom jednaki ".

Ne postoji jednakost pred zakonom ako netko svoja prava može ostvarivati pred tijelom državne uprave ili koje ima javne ovlasti ili to pravo može ostvarivati pred nekim koji to nije, konkretno pred nekim "povjerenikom".

b) Prema odredbi članka 9. stavka 3. Pravilnika:
"(3) Povjerenik izdaje pčelaru Suglasnost za smještaj pčelinjih zajednica na obrascu iz Priloga 1. koji je tiskan uz ovaj pravilnik i njegov jer sastavni dio".

Navedena "suglasnost" ima svojstvo odluke – rješenja o pravu da netko stavi svoje pčelinjake (stvari) na svoju ili tuđu zemlju.

Iz navedenog je vidljivo da Povjerenik odlučuju o nečijem pravu (konkretno o pravu nekoga da smije smjestiti pčelinjake na nekom zemljištu) iako povjerenik nije državno tijelo ili tijelo sa javnim ovlastima, te je time povrijeđeno pravo jednakosti ljudi pred zakonom iz članka 14. st. 2. Ustava.

c) Prema odredbi članka 9. stavka 4. Pravilnika:
"(4) Povjerenik može odbiti podnesenu Prijavu. U tom slučaju moraju se navesti razlozi njezina odbijanja".

Prema navedenom Povjerenik može odbiti vlasniku pčelinjaka da stavi svoju stvar (pčelinjak) na svoje ili tuđe zemljište iako Povjerenik nije tijelo državne uprave ili tijelo sa javnim ovlastima, niti su tijela državne uprave ovlaštena donositi odluke o načinu korištenja vlasništva stvari.

Stoga je navedena odredba Pravilnika suprotna odredbi članka 3. Ustava RH o "nepovredivosti vlasništva" i "vladavini prava".

Vladavina prava podrazumijeva postojanje pravnog propisa o nečijem pravu i obvezi, dok je odredbom članka 9. stavak 3. i 4. Pravilnika, dano ovlaštenje Povjereniku da po svom nahođenju daje ili ne daje "suglasnost".

Pri tome je nejasno koje razloge može povjerenik navesti kao osnovu svoga odbijanja "suglasnosti", kada ni jednim materijalno pravnim propisom nije određeno u kojim slučajevima netko ( tijelo državne uprave) ima pravo da vlasniku zemljišta dade ili ne dade suglasnost za smještaj pčela na zemljištu u njegovom vlasništvu, ili na zemljištu u vlasništvu duge osobe sa kojom pčelar ima ugovor u zakupu ili precariu ili se vlasnik zemljišta ne protivi postavljanju pčelinjaka na svojem zemljištu.

Sudu je poznato da vlasnici zemljišta, osobito ako je na istome voćnjak, pozivaju pčelare da postave pčelinjak na takvom zemljištu jer time znatno uvećavaju prirod, pa ne dopuštanjem vlasniku da pčelar na njegovom zemljištu postavi pčelinjak, povrijeđeno je i njegovo ustavom zajamčeno pravo vlasništva iz članka 48. st. 1. Ustava, a nastaje mu i znatna šteta zbog umanjenja priroda, čime mu je ograničena i njegova poduzetnička djelatnost.

Propisivanjem da se odlukom Povjerenika određuje način korištenja pčelinjaka i zemljišta povrijeđeno je i pravo pravnih i fizičkih osoba koji se bave pčelarstvom kao gospodarskom djelatnosti zajamčeno odredbom članka 49. st. 1. Ustava o poduzetničkoj i tržišnoj slobodi, te jednakosti pred zakonom iz članka 14. stavak 2. Ustava RH.

Odredbom članka 9. Pravilnika povrijeđeno je i ustavno pravo pčelara na pravni lijek, zajamčeno odredbom članka 18. st. 1. Ustava RH, jer navedenim Pravilnikom nije određeno pravo žalbe protiv odluke Povjerenika iz članka 9. stavak 4. Pravilnika.

d) Prema odredbi članka 9. stavka 5. Pravilnika, pčelar u slučaju šutnje Povjerenika po danoj prijavi, ima pravo obratiti se HPS koji je dužan u roku od 15 dana od obavijesti izvijestiti pčelara o prihvaćanju ili ne prihvaćanju Prijave.

Neustavnost navedene odredba vidljiva je iz svih razloga navedenih kao protuustavnost ostalih odredbi članka 9. Pravilnika.

X- Članak 10. (Vremenski nepredvidljive paše), Pravilnika nesuglasan je sa Ustavom RH iz svih razloga navedenih u točki IX.

XI- Odrebe članka 11. (Postavljanje selećeg pčelinjaka) st. 1., 2. i 10. nesuglasne su Zakonom i Ustavom RH iz svih razloga navedenih u točki IX.
Odredbe čl. 11. st. 3.-9. iz nesuglasne sa Zakonom u Ustavom RH svih razloga navedenih u točki I.

XII- Odredba članka 13. st. 2. Pravilnika u suprotnosti je sa odredbom članka 33. st. 2. Zakona o stočarstvu i u suprotnosti sa odredbom članka 48. st. 1. Ustava RH kojom se jamči pravo vlasništva.

Navedenom odredbom ministar je dao ovlaštenje "povjereniku" da određuju prava osoba, odnosno naređuje odvoz pčela (stvari u nečijem vlasništvu) sa nekog zemljišta (stvari u nečijem vlasništvu) iako člankom 33. st. 2. Zakona o stočarstvu, nije dano ovlaštenje ministru da daje ovlaštenje nekim drugim pravnim i fizičkim osobama (ovdje "povjereniku") da određuje prava osoba i time ograničava prava ljudi vezana za vlasništvo.

Stoga je odredba članka 13. stavka 2. Pravilnik u suprotnosti sa odredbom članka 33. st. 2 Zakona o stočarstvu i odredbom članka 48. st. 1. Ustava RH kojom se jamči pravo vlasništva.

XIII- Odredba članka 18. st. 2., 3, 4., 5. i 6. Pravilnika u suprotnosti je sa odredbom članka 33. st. 2. Zakona o stočarstvu, odredbama članka čl. 2. st. 1. t. 4, članka 5. i članka 7. Zakona o zaštiti osobnih podataka i odredbi članka 14. stavka 2. Ustava RH.

Odredbe članka 18. stavak 2., 3., 4., 5. i 6. Pravilnika glase:
(2) Evidenciju za Ministarstvo vodi HPS.
(3) Prikupljanje podataka za Evidenciju obavljaju Povjerenici.
(4) Evidencija se vodi u elektroničkom obliku.
(5) Obvezni podaci u Evidenciji su podaci navedeni u Prilogu 2 koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio:
– status pčelara: fizička osoba, obrt, pravna osoba;
– datum rođenja (za fizičku osobu)
– Broj žiro računa pčelara; IBAN
– OIB
(6) Povjerenici prikupljene podatke dostavljaju HPS-u.

Navedenin odredbama ministar je dao ovlaštenje HPS-u da vodi Evidenciju pčelara i pčelinjaka te "povjereniku" da prikuplja podatke za Evidenciju, iako člankom 33. st. 2. Zakona o stočarstvu, nije dano ovlaštenje ministru da daje ovlaštenje nekim drugim pravnim i fizičkim osobama da vode Evidenciju pčelara i pčelinjaka niti da prikupljaju podatke za Evidenciju pčelara i pčelinjaka.

Ujedno se ističe da podaci koje prema Pravilniku prikuplaju povjerenici i vodi HPS predstavljaju osobne podatke (OIB, MIBPG, broj žiro računa, datum rođenja, status, ime i prezime, adresa, telefon, podaci o pčelinjim zajednicama i načinu pčelarenja...).
Stoga su citirane odredbe i u suprotnosti sa odredbama članka čl. 2. st 1. t.4, i članka 7. Zakona o zaštiti osobnih podataka. 
Naime čl. 2. st. 1. t. 4. Zakona o zaštiti osobnih podataka glasi: "Voditelj zbirke osobnih podataka je fizička ili pravna osoba, državno ili drugo tijelo koje utvrđuje svrhu i način obrade osobnih podataka. Kada je svrha i način obrade propisan zakonom, istim se zakonom određuje i voditelj zbirke osobnih podataka.
a članak 7. Zakona o zaštiti osobnih podataka sa svim izmjenama i dopunama glasi: 
"Osobni podaci smiju se prikupljati i dalje obrađivati isključivo:
– uz privolu ispitanika samo u svrhu za koju je ispitanik dao privolu, ili
– u slučajevima određenim zakonom, ili
– u svrhu izvršavanja zakonskih obveza voditelja zbirke osobnih podataka, ili
– u svrhu sklapanja i izvršenja ugovora u kojem je ispitanik stranka, ili
– u svrhu zaštite života ili tjelesnog integriteta ispitanika ili druge osobe u slučaju kada ispitanik fizički ili pravno nije u mogućnosti dati svoj pristanak, ili
– ako je obrada podataka nužna radi ispunjenja zadataka koji se izvršavaju u javnom interesu ili u izvršavanju javnih ovlasti koje ima voditelj zbirke osobnih podataka ili treća strana kojoj se podaci dostavljaju ili
– ako je obrada podataka nužna u svrhu zakonitog interesa voditelja zbirke osobnih podataka ili treće strane kojoj se podaci otkrivaju, osim kada prevladavaju interesi zaštite temeljnih prava i sloboda ispitanika iz članka 1. stavka 2. ovoga Zakona, ili
– ako je ispitanik sam objavio te podatke.
U slučaju iz stavka 1. podstavka 1. i 8. ovoga članka ispitanik ima pravo u svako doba odustati od dane privole i zatražiti prestanak daljnje obrade njegovih podataka, osim ako se radi o obradi podataka u statističke svrhe kada osobni podaci više ne omogućuju identifikaciju osoba na koju se odnose.
Osobni podaci koji se odnose na maloljetne osobe smiju se prikupljati i dalje obrađivati u skladu s ovim Zakonom i uz posebne mjere zaštite propisane posebnim zakonima."

Iz citiranih odredbi razvidno je da HPS i povjerenici ne ispunjavaju ni jedan od zakonskih uvjeta za prikupljanje i obradu osobnih podataka putem Evidencije pčelara i pčelinjaka osim uz privolu ispitanika (pčelara).

HPS nije tijelo državne uprave ili tijelo sa javnim ovlaštenjima, pa je stoga navedena odredba suprotna odredbi članka 14. stavka 2. Ustava RH prema kojem: "Svi su pred zakonom jednaki".

Ne postoji jednakost pred zakonom ako netko svoja prava može ostvarivati i obveze ispunjavat pred tijelom državne uprave ili koje ima javne ovlasti ili to pravo može ostvarivati i obveze ispunjavat (ovdje obvezu upisa u Evidenciju) pred nekim koji to nije, konkretno pred nekom udrugom koja se zove HPS.

XIV- Odredbe članka 19. Pravilnika u suprotnosti je sa odredbom članka 33. st. 2. Zakona o stočarstvu i odredbama članka čl. 2. st 1. t.4, članka 5. i članka 7. Zakona o zaštiti osobnih podataka

Odredbe članka 19. Pravilnika o "obvezi davanja i ažuriranja podataka" u suprotnosti je sa odredbom članka 33. st. 2. Zakona o stočarstvu i odredbama članka čl. 2. st. 1. t. 4., članka 5. i članka 7. Zakona o zaštiti podataka iz svih razloga navedenih u točki XIII.

Ujedno je odredba članka 19. st. 1. koja glasi: "Pčelar je obvezan dopustiti Povjereniku pristup pčelonjaku" u suprotnosti sa člankom 34. Ustava po kojemu: " Dom je nepovrediv" i po kojemu: "Samo sud može obrazloženim pisanim nalogom utemeljenim na zakonu odrediti da se dom ili drugi prostor pretraži."
Dakle, ne može se pravilnikom ovlastiti Povjerenika da pristupa domu ili drugom prostoru pa makar se tamo nalazi pčelinjak.

XV- Odredba članka 20. Pravilnika u suprotnosti je i sa odredbama Zakona o obveznim odnosima kojim je određeno kada nastaju obveze plaćanja za izvršene usluge, a propisivanje "troškova prikupljanja podataka" nije u skladu ni sa Zakonom o financijskom poslovanju.

XVI-Odrebe Pravilnika u suprotnosti su članakom 5. st. 1. i 3. Zakona o udrugama (NN 88/01. i 11/2002.), te članakom 6. i članakom 9. Zakona o udrugama (NN 74/14 i 70/17)

Članak 5. stavaci 1. i 3. Zakona o udrugama (NN 88/01. i 11/02.) koji je bio na snazi u vrijeme donošenja Pravilnika glase:
"(1) Udruga može od osnutka obavljati djelatnosti kojima se ostvaruju njeni ciljevi utvrđeni statutom.
(3) Udruga je samostalna u ostvarivanju svojih ciljeva utvrđenih statutom".

Članak 6. i članak 9. Zakona o udrugama (NN 74/14 i 70/17) koji zakon je na snazi od 01.10.2014 glase:
"Članak 6.
Djelovanje udruge temelji se na načelu neovisnosti što znači da udruga samostalno utvrđuje svoje područje djelovanja, ciljeve i djelatnosti, svoj unutarnji ustroj i samostalno obavlja djelatnosti koje nisu u suprotnosti s Ustavom i zakonom."
"Članak 9. 
Djelovanje udruge temelji se na načelu neprofitnosti, što znači da se udruga ne osniva sa svrhom stjecanja dobiti, ali može obavljati gospodarsku djelatnost, sukladno zakonu i statutu."

Člankom 12. Statuta Hrvatskog pčelarskog saveza (HPS), donesenog na Skupštini HPS dana 29. 03. 2008. godine određeni su ciljevi Saveza, a zatim su promjenom StatutaHPS-a dana 11. 04. 2015. godine člankom 13. određeni ciljevi Saveza .

Ni jednom odredbom članka 12. Statuta HPS-a iz 2008. godine, niti članka 13. Statuta HPS-a iz 2015 nije određeno da su ciljevi Saveza, "davanje pčelinjih paša na gospodarenje" (čl. 4. Pravilnika), "propisivanje pašnog reda" (čl. 7. Pravilnika), "određivanje Povjerenika pašnog reda" (čl. 8. Pravilnika), "podnošenje Prijava za predvidljivu pašu" (članak 9. Pravilnika), "prikupljanje podataka za Evidenciju" (članak 18. Pravilnika), "obaveza davanja i ažuriranja podataka" (članak 19. Pravilnika) i "troškovi prikupljanja podataka" (članak 20. Pravilnika).

Stoga su osporene odredbe Pravilnika u suprotnosti sa citiranim odredbama Zakona o udrugama, prema kojoj udruga može obavljati djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi utvrđeni statutom, jer ni jedan cilj određen osporenim odredbama Pravilnika nije određen statutom HPS-a.

Ni jedno ministarstvo niti ministar nema ovlaštenja određivati ciljeve bilo koje udruge, pa tako niti Ministarstvo poljoprivrede nije ovlašteno propisivati zadatke i ciljeve udruge pčelara udružene u Hrvatski pčelarski savez.

B)
Usklađenost Pravilnika o sadržaju, obliku i načinu registracije farmi (NN 96/2015) sa Zakonom o veterinarstvu (NN broj 82/13 i 148/13):

I -Oderdbe članka 3. st. 3. Pravilnika o sadržaju, obliku i načinu registracije farmi nisu u sukladnosti sa odredbom članka 37. stavak 6. Zakona o veterinarstvu

Odredba članka 37. stavak 6. Zakona o veterinarstvu glasi:
"(6) Objekte iz stavka 1. ovoga članka, veterinarsko-zdravstvene uvjete kojima moraju udovoljavati objekti iz stavaka 2. i 4. ovoga članka te sadržaj, oblik i način vođenja registra i upisnika iz stavaka 1. i 4. ovoga članka, pravilnikom propisuje ministar."

Odredba članka 3. st 3. Pravilnika o sadržaju, obliku i načinu registracije farmi glasi:
"(3) Registraciju pčelinjaka iz točke (i) stavka 1. ovoga članka u obliku Evidencije pčelara i pčelinjaka i Katastra pčelinje paše samostalno obavlja Hrvatski pčelarski savez u skladu s posebnim propisima i sastavni je dio JRDŽ-a (Jedinstveni registar domačih životinja) koji s ostalim aplikacijama JRDŽ-a razmjenjuje podatke u skladu s potrebama i na način na koji to odredi nadležno tijelo."

Citiranom odredbom Pravilnika o sadržaju, obliku i načinu registracije farmi ovlaščuje se HPS da obavlja Registraciju pčelinjaka, iako člankom 37. st. 6. Zakona o veterinarstvu nije dano ovlaštenje ministru da daje ovlaštenje nekim drugim pravnim i fizičkim osobama da obavljaju registraciju farmi ili pčelinjaka i pčelinje paše.

Koliko je odredba članka 3. st. 3. Pravilnika o sadržaju, obliku i načinu registracije farmi, uz to što je protuzakonita, još i nesvrsishodna i kontradiktorna sa ostalom člancima tog pravilnika proizlazi iz slijedečeg.
Članak 4. st. 1. glasi: "(1) JRDŽ vodi i za upravljanje njime odgovorno je nadležno tijelo.", a sukladno čl. 2. st. 1. t. 8. "Nadležno tijelo je Ministarstvo poljoprivrede, uprava nadležna za poslove veterinarstva"
Članak 4. st. 4. glasi: "(4) Operativni dio poslova vođenja Jedinstvenog registra domaćih životinja uprava nadležna za poslove veterinarstva u Ministarstvu poljoprivrede povjerava HPA sporazumom o međusobnoj suradnji."
Nadalje, članak 5. stavak. 2 propisuje: "(2) Sve farme i posjednici na farmi moraju se upisati u Registar farmi na temelju zahtjeva koji se podnosi HPA-u na obrascu »Zahtjev za upis u Registar farmi«, koji se nalazi u Prilogu IV ovoga Pravilnika."

Dakle, ovim odredbama je propisano da je operativni dio poslova vođenja JRDŽ-a povjeren HPA i da se u Registar farmi upisuje na temelju zahtjeva koji se podnosi HPA-u, pa se postavlja pitanje zašto se jedino registracija pčelinjaka provodi putem Hrvatskog pčelarskog saveza koji zatim podatke prosljeđuje HPA-u, umjesto da izravno nadležno tijelo obavlja poslove iz svoje nadležnosti kao što to radi i za sve ostale vrste farmi. Dakle, uspostavljena je dvostruka evidencija istih podataka.

C)
Usklađenost Pravilnika o provedbi mjera nacionalnog pčelarskog programa za razdoblje od 2017. do 2019. godine (NN 20/2017) sa svim do sada navedenim zakonima.

Pravilnik o provedbi mjera nacionalnog pčelarskog programa za razdoblje od 2017. do 2019. godine člankom 2 . st. 1. točka 2. propisuje: 
"2) korisnik – svaka fizička ili pravna osoba koja ima pravo na korištenje sredstava mjera Programa, upisana u Evidenciju pčelara i pčelinjaka..."

Dakle, pravo na korištenje sredstava mjera potpore u pčelarstvu imaju samo osobe upisane u Evidenciju pčelara i pčelinjaka.

U točki XIII obrazloženo je kako Evidenciju pčelara i pčelinjaka vodi HPS temeljem odredbi čl. 18. Pravilnika o držanju pčela i katastru pčelinje paše, te je obrazloženo kako navedeni članak nije u skladu sa Ustavom RH i Zakonom. 

Dakle, dok vođenje Evidencije vodi osoba koja to po Ustavu RH i Zakonu ne bi smjela, ne može se pravo na sredstva mjera potpore uvjetovati upisom u takvu Evidenciju.

Takva odredba je i nesvrsishodna, budući se pčelari, paralelno za Evidencijom koju vodi, upisuju u Registar farmi, JRDŽ, mogu djelovati u obliku OPG-a, obrta, osnovati trgovačko društvo,...čime sve dokazuju bavljenje pčelarstvom.

D)
Usklađenost Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati pčelarska vozila (NN 93/2013.) sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15)

Odredbe članka 3., 4. i 5. Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati pčelarska vozila nisu u sukladnosti sa člankom 2., stavka 1. točka 31. Zakona o sigurnosti prometa na cestama

Odredbama članka 3. Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati pčelarska vozila propisuje se da je Hrvatski pčelarski savez dužan je uspostaviti Registar pčelarskih vozila..., a člankom 4. istog pravilnika propisuje se da HPS izdaje Potvrde s podacima o utvrđivanju statusa selečih pčelara.

Člankom 2., stavka 1. točka 31. Zakona o sigurnosti prometa na cestama nije dano ministru ovlaštenje da ovlašćuje HPS ili mu nalaže da uspostavlja Registar pčelarskih vozila niti da ovlaščuje HPS da izdaje Potvrde.

Članak 5. Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati pčelarska vozola nadovezuje se na članak 3. i 4. istog pravilnika, pa i taj članak nije u skladu sa Zakonom.

Navedene odredbe ovog Pravilnika su i nesvrsishodne, budući se pčelari upisuju u Registar farmi, JRDŽ, mogu djelovati u obliku OPG-a, obrta, osnovati trgovačko društvo,...čime sve dokazuju bavljenje pčelarstvom.

Navedene odredbe Pravilnika nisu ni u skladu sa Zakonom o udrugama i Ustavom RH, iz razloga navedenih u ranijim točkama.

E)
Predlažem da razmotrite ovdje iznesene navode i poduzmete radnje kako bi se ukinule nezakonite i protuustavne odredbe navedenih pravilnika.

Ažurirano Srijeda, 15 Studeni 2017 20:57