O predavanju Gordona Claussa i Frederique Ripet u Hrvatskoj PDF Ispis E-mail
Autor Davor Stanković   
Ponedjeljak, 13 Studeni 2017 00:41

gordon_clauss-frederique_ripetUP Pčelinjak i ovaj puta teži biti korak ispred vremena pa smo svoje pčelare obaviestili o najnovijim inovativnim rješenjima u suzbijanju dva moguća nadolazeća štetnika.

Gordon Clauss (SAD) i Frédériqua Ripet (Francuska) su u petak 10. studenog 2017. predstavili svoja inovativna rješenja za suzbijanje Malog kornjaša košnice (Aethina tumida) i azijskog stršljena (Vespa velutina) pa im ovom prilikom želimo im zahvaliti što su nas bolje upoznali sa svojim rješenjima u suzbijanju ovih štetnika. Više o našim predavačima možete pročitati u prethodnom članku.

U režiji UP "Pčelinjak", u organizaciji i pomoć super kolega diljem Hrvatske, održali su svoja izlaganja na sjamu Dalmatina, u Zadru, u Pakracu, u Osijeku, u Kastavu i konačno u Zagrebu.

Slijedom toga, napravili smo kratak pregled za sve one koji su propustili ovo zanimljivo predavaje kako bi naši pčelari spremno dočekali moguću pojavu spomenutih štetnika pčelinjih zajednica.

Mali kornjaš košnice ili Mali afrički kornjaš (Aethina tumida) je autohtoni štetnik divljih pčela u južnoj Africi, a tamošnje pčele koriste generacijski razvijene mehanizme obrane. Europske pasmine medonosnih pčela trpe veće štete i propadanje, osobito slabe zajednice. Hrani se pčelinjim leglom, peludom i medom.

Biologija A. tumide se vrlo dobro prilagođava hladnijim krajevima, aktivan je letač (leti i do 20 kilometara, obično u sumrak), uvlači se u tlo do 1m dubine gdje može čekati povoljne uvjete do 6 mjeseci i prezimljuje na niskim temperaturama. Odrasli primjerci se skrivaju na podnicama košnica u otpacima i zavlače među pukotine u drvu. Javlja se po cijeloj košnici i brzo zahvaća sve zajednice. Prosječno je velik oko 5.7 mm, a za rast i razvoj mu pogoduju slabe pčelinje zajednice koje su pod stresom, npr. napadnute varroom koja je još uvijek najveći problem u Americi, kao i kod nas. Nakon polaganja jaja i razvoja ličinke, ona ulazi u tlo na preobrazbu (suho tlo djeluje nepovoljno), a preobrazba traje od tjedan dana do 2 mjeseca, ovisno o temperaturi, prema čemu ovisi broj generacija i štete pčelinje zajednice. Po povratku u košnicu odrasli kukac se nastavlja hraniti peludom i medom. Njegovi ostaci hrane i fekalija fermentiraju i stvaraju vrlo neugodno okružje i odbojne mirise za pčele pa one na kraju napuštaju košnicu.

U mjestima gdje postoji opasnost od pojave ovog štetnika okvir se nakon vrcanja ne vraća u košnicu kako se kornjaš ne bi imao prilike ponovno naseliti i polagati jaja u sače. Prilikom vađenja okvira bježi od sunca, a sjena mu je općenito pogodna, stoga se ne preporuča držati košnice u sjeni iako to olakšava rad pčelara u pčelinjaku. Ako su zajednice zdrave, dovoljan je jedan pregled svaka 2 tj. Snažna pčelinja zajednica je u stanju sama izbaciti kornjaša iz košnice.

Preporuča se redovita košnja pčelinjaka i održavanje higijene pčelarske opreme kao i brzo temeljito čišćenje nakon završenih radova u pčelinjaku kako se ne bi razvile dodatne bolesti koje bi oslabile pčelinju zajednicu. Koriste se različita biljna ulja za postavljanje lovki oko nosača košnica, a mala svjetiljka na podu ispod košnica će također privući kornjaše. Oprema se sanira samo vodom, jer mali kornjaš ne ostavlja štetne spore i ne ispušta opasne mikroorganizme za pčele. Stari sanduci s pukotinama ne smiju se više puta koristiti. Ako su sanduci stari, onda idu na lomaču. Otvorene su opcije : tretiranja tla u izvanrednim okolnostima pod veterinarskim nadzorom, nedopuštanje da ličinke iz košnice uđu u tlo i nastave svoj razvojni ciklus te stalno jačanje pčelinjih zajednica. Važno je spomenuti da registracija pčelinjaka u Evidenciju pčelara i pčelinjak omogućuje brzo provođenje mjera dijagnostike, kontrole i suzbijanja kornjaša. U svijetu se već koriste brojne zamke za kornjaša koje tržište nudi pod raznim imenima, a neke od njih su "West Trap", "Freeman Beetle", "Hood Trap", "Beetle Blaster", "Beetle Eater" i sl. Za sve zamke se koriste ne toksična ulja kojima se postiže gušenje kornjaša.

 

 

Azijski stršljen (Vespa velutina) je invazivna vrsta, a potječe iz jugoistočne Azije, tropska područja. Iako stršljeni spadaju u korisne kukce, s gledišta klasičnih pčelara svrstavaju se u štetnike. Stršljeni održavaju hranidbene lance jer su im hrana različiti drugi insekti, pauci, mušice i sl., no ova vrsta ima poseban apetit za pčele. U proljeće grade mala gnijezda u blizini tla, kasnije veća na većoj visini i konačno, sakrivaju se prije zime. Izgradnjom većeg gnijezda populacija se povećava (oko 2000 jedinki), a isto gnijezdo može sadržavati do 500 matica! Obično lete ispred leta okrenuti od košnice i promatraju ponašanje pčela, njegova pojava kod pčela uzrokuje pojačan stres cijele zajednice, a jedina obrana pčelinje zajednice pri nadolasku stršljena u košnicu je da pčele prekriju i zamotaju stršljena svojim tijelima čime podižu temperaturu kako bi ga doslovno skuhale.

Naši predavači su nam predstavili poseban proziran štit koji se postavlja na prednji dio košnice (na poletaljci) i ima ulogu sigurnosnog predvorja, s prilagođenim otvorima kroz koje pčele mogu nesmetano ulaziti i izlaziti, dok stršljeni zbog raspona svojih krila ne mogu. Ukoliko i uspiju ući, više ne mogu izaći, a pčele ga brzo zamotaju i ubiju. Uz pomoć spomenutog štita, stres se prebacuje s pčela na stršljena. Štit onemogućuje normalnu potrebnu količinu prehrane za gnijezdo azijskog stršljena i time ga iscrpi.

Štit je izrađen od čvrste i dugotrajne PVC plastike, stabilna na UV zrake, a također može posluži kao obrana od ptice pčelarice. To je proizvod dva u jedan. Osim slika, možete pogledati primjer postavljanja "vespashielda" na košnicu ispred leta, a video materijal potražite ovdje.

 

Galerija predavanja:

Ažurirano Ponedjeljak, 11 Prosinac 2017 22:58