Klimatske promjene, kako dalje? PDF Ispis E-mail
Utorak, 16 Svibanj 2017 16:56

slika_climate_change

Zadnjih desetljeća uočili smo kako se klima mijenja na način da nestaju jesen i proljeće, ljeta postaju bitno toplija i suhija, zime su bitno toplije, pojavljuje se manjak oborina tijekom ljetne sezone, distribucija oborina je nepravilna itd.

Znanost je svoja (crna) predviđanja uobličila na plakatu koji je prilog ovog teksta.

Kao posljedica promjene klime pojavile su se nove bolesti pčela od kojih su zasada dijagnosticirane varroa destructor i nosema ceranae. Povećan je mortalitet pčela. Smanjen je  urod meda budući da biljke u pravilu ne mede kad temperatura zraka pređe 30° C. Sve je manje dobrih sezona.

Za bolji pregled utjecaja povišice temperature od 4° na svjetskoj razini, možete pogledati ovu interaktivnu kartu :

http://www.metoffice.gov.uk/climate-guide/climate-change/impacts/four-degree-rise/map

Što mi ljudi iz prakse možemo i moramo činiti?

Trebamo početi saditi/sijati medonosno bilje u okruženju pčelinjaka. Poželjno je da to bilje ima i drugu ekonomsku korist osim za pčelarenje. Mislim na nasade facelije, heljde, plantaže kestena i lipe itd. Trebalo bi saditi evodiju i soforu kako bi se dobio prirodni izvor meda i peluda u srpnju i kolovozu. Ti mjeseci su vrlo bitni jer se generiraju zimske pčele. U kolovozu moramo stimulativni prihranjivati pčele zbog dobivanja dovoljnog broja kvalitetnih zimskih  pčela. Od presudnog je značaja borba protiv varoe u ljetu.

Trebamo težište proizvodnje s meda širiti na pelud, propolis, vosak i proizvodnju pčelinjih zajednica/rojeva. Zbog povećanog mortaliteta porasti će potreba za novim zajednicama. Trebamo početi educirati kupce o važnosti korištenja peludi, propolisa i voska. Kupcima treba objašnjavati razliku između domaćeg i stranog (jeftinog) meda u kojemu ima rezidua antibiotika.

Zbog smanjene produkcije u doglednoj budućnosti med više neće biti hrana, nego lijek za one koji će ga moći kupiti. Trebamo preći na manja pakovanja meda,  koja imaju veću dodanu vrijednost  za pčelare. Od meda se može napraviti vino i ocat. Valjalo bi obogatiti paletu proizvoda na način da se u med stavljaju orasi, bademi, lješnjaci i ekstrakti bilja.

Na planu osvješćivanja pučanstva se može dosta toga učiniti. Sa zelenim pokretima se valja boriti protiv uvođenja GMO bilja u RH. Trebamo kopirati i prilagoditi akcije naših susjeda tipa: „Posadi medonosno drvo". Nekada su se stari Slaveni pod lipom nedjeljom dogovarali kako dalje. Svako tijelo državne i lokalne (samo)uprave bi trebalo posaditi barem jednu simboličnu lipu ispred svoga sjedišta. Ispred svake škole i vrtića bi također trebali posaditi lipu. Treba djelovati od vrtića i osnovnih škola. Nakon desetak godina djelovanja su mogući prvi značajni pozitivni rezultati. Hvalevrijedna akcija bi bila medeni doručak  prvog dana vrtića/osnovne škole. Svaki Hrvat bi mogao učiniti isto u svome dvorištu.

Na normativnoj razini je potrebito, uvažavajući najbolje europska rješenja, uz što manje administriranja imati evidenciju i veterinarski nadzor svih pčelara i pčelinjaka. U slučaju svih sada poznatih bolesti potrebno je odmah djelovati po pravilima veterinarske struke te tako spriječiti širenje bolesti. Država, pčelarski savez(i) i/ili osiguravajuća društva trebaju obeštetiti pčelara.

Valja ustrajati na ispravnom i uočljivom označavanju podrijetla meda. Treba krenuti u akciju izrade hrvatskih teglica za hrvatski med, na način kako je to napravljeno u susjedstvu. Pridružiti se pokretu: „Kupujmo hrvatsko".

B.B