Biljčice za naše pčelice - Katalpa i Kelreuterija PDF Ispis E-mail
Autor Davor Stanković   
Utorak, 05 Prosinac 2017 22:00

k_i_k

Katalpa i Kelreuterija su medonosne i ukrasne hortikulturalne vrste. Spadaju u trajnice, dvosupnice i listopadne drvenaste vrste pogodne za drvored oko pčelinjaka, bogate nektarom i atraktivne za oprašivače, stoga ovdje o njima donosimo nešto više.

Katalpa (Catalpa bignonioides) je vrlo dekorativno listopadno, manje drvo, koje zbog oblika svog ploda (duga mahuna) nosi ime drvo cigara ili indijanska mahuna. Posvećena je francuskom svećeniku i propovjedniku Jean-Paul Bignonu (1662-1743) koji je obnašao funkcije visokog državnog dužnosnika i knjižničara francuskog kralja Ljudevita XIV. Bio je počasni član Francuske akademije znanosti i začetnik Francuske nacionalne knjižnice.

Podrijetlom je iz jugoistočnih područja SAD gdje ovu biljku nazivaju i indijanski grah.  Kod nas se koristi kao ukrasna biljna vrsta u hortikulturi jer vrlo dobro podnosi gradska onečišćenja, a u našim krajevima obično naraste do 15 metara visine, kora stabla je siva, kasnije raspucana, listovi su srcoliki i veliki do 30 cm te zbog toga pravi odličnu hladovinu, cvijet je trubastog oblika, bijele boje, sa žu­tim prugama i točkama bakrenog obojenja sve do ždrijela unutar vjenčića i tvori dekorativne cvatne grozdove sa 20-40 cvjetova. Plodovi su mahune koje izgledaju poput tankih cigareta, sazrijevaju u jesen i ostaju visjeti na stablu cijele zime, a u proljeće se raspucavanjem uzdužno otvaraju. Deblo je krivudavo, krhkih grana te široko-razgranate okruglaste krošnje, sporog je rasta i može doseći starost i do 60 godina. Zanimljivost kod katalpe su njezini ljekoviti listovi koji djeluju odbojno na insekte, a posebno na komarce, dok s druge strane cvjetovi privlače oprašivače.

katalpa_3Katalpa podnosi sve vrste tala, odgovaraju joj sunčani i polusjenoviti položaji. Često se kod nas može vidjeti u parkovima jer se upravo ispod nje zbog hladovine postavljaju klupe i otporna je na industrijska zagađenja pa čak i na manju količinu soli u tlu. Jednako tako katalpa svojim velikim listovima štiti ptice od vjetra i kiše pa im je omiljeno stanište. Kako vrlo dobro podnosi mraz i hladnoću često se sadi u gradskim parkovima i perivojima kao soliter (pojedinačno) ili u skupinama, kao drvored te na kosinama radi stabilizacije terena.

Drvo katalpe je mekano ali iznimno trajno i na zraku, u zemlji i u vodi. Koristilo se za izradu željezničkih pragova i telegrafskih stupova (neimpregnirani traju i do 20 godina). Lako se obrađuje pa su ga tako na primjer katalpa_2Indijanci koristili za izradu plemenskih totema i razne druge rezbarije, a sjemenke su obojali te ih nosili kao ures. Može se saditi uz kuće, balkone i terase gdje će tjerati komarce, a nema straha da će slabim korijenom oštetiti temelje zgrade. Ipak treba znati da je korijen katalpe vrlo otrovan za razliku od listova koji su ljekoviti. Međutim listovi imaju i blago narkotičko svojstvo kao i njezine mahune.

katalpa_1Omiljena je kao uresnica širom umjereno toplog pojasa Zemlje. Razmnožava se sjemenom i reznicama. Stablo je izvor hrane moljca (Ceratomia catalpae), koji je u stadiju gusjenice izvrsna živa meka (ješka) za ribolov pa neki „zagriženi" ribolovci imaju svoje male voćnjake, mini nasade katalpe da bi uvijek imali pri ruci dobru ješku.

Značaj katalpe u pčelarstvu:

Spada u skupinu medonosnih drvenastih vrsta. Bilo bi je dobro imati pokraj pčelinjaka, jer osim pčelama zbog nektara, može dobro poslužiti i pčelarima zbog svoje široke krošnje koja stvara dobru hladovinu što može biti mjesto na kojem će pčelar odmoriti za ljetnih vrućina, osluškujući rad svojih pčela.

Cvate u lipnju i srpnju 6-8 godina nakon sadnje. Cvjetovi tvore uspravne, široko-piramidalne grozdove, mirisni su, krupni i veličine oko 5 centimetara, bogati su nektarom, a katalpa vrlo dobro medi, daje i nešto peludi te je pčele vrlo rado posjećuju.


kelreuterija_1Kelreuterija (Kelreuteria paniculata) je listopadno brzorastuće drvo ili grm ovisno o načinu formiranja debla prilikom sadnje i obrezivanja. Porijeklo ove biljke je istočna Azija, Kina i Koreja, gdje čini velike prirodne populacije. Kod nas se pokazala kao odlična ukrasna vrsta koja se dobro prilagođava na gradske uvjete i industrijska onečišćenja pa je ubrzo našla svoje mjesto u hortikulturi.

Naraste od 5 do 15 metara tvoreći gustu okruglastu krošnju. Grane nose veliko lišće sastavljeno od naizmjeničnih, neparno perastih i jajolikih grubo nazubljenih liski, listovi su dužine najviše do 40 cm, a pojedinačni listovi veličine do 8 cm. Listovi su tamnozelene boje, a u jesen dobivaju brončano-crvenu boju. Cvjetovi su nepravilni, oko 1 centimetar veliki, javljaju se u kelreuterija_2uspravnim velikim metlicama na vrhu jednogodišnjih izbojka. Dekorativna čaška je sastavljena od četiri lapa, a vjenčić sačinjavaju četiri latice žute boje. Cvatu od lipnja do kolovoza. Razmnožava se sjemenom i vegetativno.

Kelreuterija nije zahtjevna prema tipu tla i dobro podnosi sušne uvjete. U uzgoju zahtijeva vlažno tlo, dovoljno ljetnih oborina i puno sunca, odnosno sunčane terene. Osjetljiva je na niske temperature i kratkoživuće je drvo. Kad naraste do pune veličine, daje vrlo dobru sjenu. U nekim područjima, osobito u istočnom djelu SAD-a i na dijelu oko Floride, smatra se invazivnom vrstom.

kelreuterija_3Kelreuteriju se kod nas naziva još i „lampion drvo" baš zbog plodova koji pred jesen budu crvene i narančasto žute boje pa djeluje kao upaljeni lampion ili mali fenjer, a zadržavaju se na stablu i tokom zime. Svaki plod sadrži tri okrugle, crne i sjajne sjemenke veličine graška, zatvorene u mjehurasti balon zelene, odnosno u zrelom stanju smeđe boje, a prženi plodovi su jestivi, no prema podacima  ne konzumiraju se često.

Kod nas je još uvijek malo "egzotična" vrsta, a najzastupljenije su dvije botaničke forme: kelreuterija_4

1. K. paniculata var. Paniculata - Sjeverna Kina i Koreja.

2. K. paniculata var. Apiculata (Rehder & EHWilson) i var. Rehder (sin. K. apiculata) - Zapadna Kina, Sečuan

Drvo je u svijetu prilično popularno i uzgaja se kao ukrasno stablo u područjima s umjerenom klimom zbog estetske privlačnosti samih cvjetova, lišća i sjemenki oblika mahuna.

Značaj kelreuterije u pčelarstvu:

Kelreuterija je odlična medonosna biljka koja je mirisom i okusom kod nas pomalo nepoznata i egzotična, no omogućava sigurnu pčelinju pašu nektara i peludi. Cvjetovi su privlačni pčelama koje ju masovno posjećuju. Površina od 1 ha može dati oko 300 kg meda.

 

Ažurirano Četvrtak, 14 Prosinac 2017 18:08