Natječaj za obrazovanje pčelara u 2009/2010 god.
Četvrtak, 17 Rujan 2009 15:14

Željeznička tehnička škola Moravice, 51325 Moravice, Školska 2a     raspisuje

N A T J E Č A J

za upis polaznika u programe srednjoškolskog obrazovanja odraslih u šk.god. 2009/2010. Prekvalifikacija za zanimanje:

prva_generacijaPČELAR                                                               24 polaznika

Uvjet:

-Završena osnovna škola

Dokumenti potrebni za upis:

  1. Svjedodžba osmog razreda osnove škole /izvornik ili ovjerena preslika
  2. Preslika domovnice
  3. Preslika rodnog lista

Za sve polaznike Pčelarske škole osiguran je smještaj i prehrana u Školskom internatu!

Termin početka nastave za pčelare biti će određen naknadno, a predbilježbe se primaju odmah  na telefon Škole.

Sve informacije mogu se dobiti na tel. 051/877 118.

 

Ažurirano Četvrtak, 17 Rujan 2009 19:43
 
Stršljenima i osama odzvonilo - za ovu sezonu
Ponedjeljak, 14 Rujan 2009 19:43

jednostavno_ucinkovito_i_sigurno dno_leglaPrije par dana bio sam u Stubičkim Toplicama srediti leglo Njemačke ose kolegi u vinogradu.

Pripremao se na berbu pa mu je osinjak predstavljao ozbiljnu smetnju. Savjetovao se s lokalnim seljacima i oni su mu preporučili da u rupu iz koje i u koju masovno ulijeću i izlijeću ose uspe litru dvije Drvocida i da će riješiti problem.

Kada mi je to rekao nisam u prvi tren shvatio šali li se ili nema pojma što bi si tim postupkom učinio. Naime Drvocid je insekticid izuzetno produženog djelovanja. I kada bi usuo pod čokot toliku količinu tog otrova imao bi slijedećih nekoliko godina i u grožđu, pa u vinu, pa u glavi i jetrima smrtonosnu dozu otrova. Ja sam mu predložio da ose potruje s malom količinom kućnog insekticida koji ima vrlo kratku karencu i koji se u cijelosti razgradi već nakon nekoliko sati.

Ažurirano Nedjelja, 12 Svibanj 2013 19:11
Više...
 
Nosema cerana je zauzdana!!!
Četvrtak, 03 Rujan 2009 20:01

ivana_tlak_gajger poster

 

 


Prošli tjedan je Ivana Tlak Gajger, dr.vet.med s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu završila ispitivanje djelovanja preparata NOZEVIT varaždinske tvrtke Apivita. I uspjela je dobiti dokaze da taj preparat vrlo uspješno suzbija Nosemu Ceranu i Nosemu Apis. Ivana će ovaj znanstveni rad predstaviti na predstojećoj Apimondiji.

damir_zanoskar

 

Paralelno sa znanstvenim ispitivanjem na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu naš kolega Damir Zanoškar iz Fužina u Gorskom Kotaru je provjeravao kako Nozevit djeluje na pčele na paši meda medljike. Damir je više nego oduševljen - iako su pčele u testu bile isključivo na medljici sve su uredno izašle iz paše!

 

(Vrijedi pogledati i: http://www.scientificbeekeeping.com/index.php?option=com_content&task=view&id=56 )

Ovdje je važno naglasiti da u Europi ne postoji neki drugi lijek za Nosemozu. U Americi je dopušten Fumagilin, ali to je antibiotik koji ostavlja rezidue u vosku, medu, propolisu...

Osim svega Nozevit je 5-6 puta jeftiniji od Fumagilina, ne ostavlja nikakve rezidue, a u primjeni se NE MOŽE predozirati.

predrag_manger dr_joe_carsonVlasnika Tvrtke Apivita i autora preparata g.Predraga Mangera u svijetu zastupa poznati američki pčelar i jedan od direktora Američke pčelarske federacije dr. Joe Carson ( http://nozevit.com/index.htm ). Također su u Americi tri distributera Nozevita te u Kanadi i u Australiji po jedan. Amerikanci ovaj preparat distribuiraju i u Španjolsku, Portugal, Poljsku, Englesku, Francusku, Grčku i Tursku.

 

Nozevit je proizveden prema tradicionalnom receptu isključivo od prirodnih sastojaka. Upotrebljava se u pravilu 15 kapi po zajednici. Aplicira se prskanjem ili kao dodatak šećernom sirupu ili umiješan u mednošećernu pogaču. Preporuka je da se Nozevit aplicira3-4 puta tijekom ljetnih mjeseci.

apivita nozevitSvi zainteresirani mogu se javiti Apiviti u Varaždin, Jelkovečka 35, tel:042/213 416 ili mob: 098/764 467

 

Ažurirano Petak, 11 Rujan 2009 07:20
 
Zanimljiva predavanja u PD Lipa
Četvrtak, 03 Rujan 2009 18:19

 

PD „Lipa" iz Zagreba i ŽPD „Maja" iz Zagreba pozivaju sve zainteresirane pčelarke i pčelare Grada Zagreba, Zagrebačke županije i šire na već tradicionalno predavanje i druženje, u čast i sjećanje na  pokojnog Krunu Tucakovića, koja ova agilna pčelarska društva organiziraju početkom svake pčelarske sezone. Gosti predavači su:

 

dr_jevrosima_stevanovicDr sc. Jevrosima Stevanović
-Novi trendovi u detekciji i terapiji pčelinjih zajednica protiv parazita vrsta roda Nosema, i
-Američka gnjiloća pčelinjih zajednica-različiti sojevi bakterije  Penibacillus larvae i njihov uticaj na ispoljavanje bolesti.

 

 

 

dr_zoran_stanimirovicProf. dr sc. Zoran Stanimirović
-Veći unos nektara i peludi - kako to postići?

 




cucerje_centarPredavanje će se održati 19.09.2009. u Društvenom domu u Čučerju s početkom u 10 sati i ulaz je slobodan za sve zainteresirane. Zainteresirani pčelari, koji ne znaju doći u Čučerje, mogu doći na parking okretišta tramvaja u Dubravi u 9 sati gdje će ih čekati netko od organizatora. Dodatne informacije kod gosp. Križ Josipa na tel: 091/2983-333. Svi zainteresirani pčelari (grupe) trebaju se najaviti organizatoru do 10.09.2009.

 

Ažurirano Petak, 04 Rujan 2009 06:40
 
Suživot pčele i stršljena?
Ponedjeljak, 31 Kolovoz 2009 19:58

Da li ste ikad čuli da vukovi i ovce mirno provode suživot u istom brlogu?

Nakon današnjeg dana nisam više siguran da i to nije moguće.

pcele_u_deblu strsljen_u_debluNegdje oko podneva, preko Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo (Đurđica Sumrak), zvala me je vrlo zabrinuta i uznemirena novinarka novog gradskog lista Zagreb.hr gospođa Dajana Kos-Bučar. Njen suprug jedva je izvukao živu glavu jer ga je neki dan upičio stršljen, završio je na hitnoj. Primio je infuziju, a više dana pije medikamente jer mu zdravstvena situacije nije do kraja stabilizirana. Imali su leglo stršljena ispod samog prozora u novogradnji na Perjavici (Gornje Vrapče) i ovi opaki i neželjeni gosti svakodnevno su im se zaletavali u stan, a imaju i malu bebu.

u_istom_debluSituacija urgentna i potencijalno vrlo opasna kako za njih tako i za sve stanovnike višekatnice koji imaju stan sa sjeverne strane objekta. Iako sam krenuo drugim poslom odmah po pozivu došao sam na lice mjesta i imao sam što vidjeti.

U šupljem lipovom deblu na razmaku od stotinjak centimetara pčele i stršljeni. U istoj šupljini, prirodnoj košnici, u gornjem dijelu nekoliko tisuća jedinki stršljena, a nešto niže par kilograma pčela uz dvadesetak kg meda i sve funkcionira bez gužve i nereda.

Da nisam vidio (i snimio) svojim očima rekao bih da su to priče baruna Minhauzena, a pokojni Mladen Delić, velikan hrvatskog sportskog novinarstva, sigurno bi uskliknuo „Ljudi moji je li to moguće!“

Možda će se netko zapitati, a kakva je situacija sad. Zbrinuta - rekli bi kolege dežurajući pčelari grada Zagreba - a za stanovnike Perjasice - noćna mora je iza njih.

 

E da, i jedna posve naša priča u ovoj priči:

Stanari sjevernog dijela zgrade već su desetak dana pokušavali riješiti problem sa stršljenima. Na koncu su došli do jedne tvrtke za dezinsekciju i oni su procijenili da će uklanjanje ovog konkretnog legla stanare koštati 960,00 kn. Njihovo je legitimno pravo da kalkuliraju svoju cijenu rada, a na tržištu je da ju prihvati ili ne. No, u tom trenutku na svjetlo dana se pojavljuje naš mentalitet. Stanari južnog dijela zgrade ne žele niti čuti da se iz pričuve plati ova usluga. Nije ih briga što im je susjed skoro poginuo od uboda stršljena, nije ih briga što na toj strani žive parovi s više male djece. Njih stršljeni ne smetaju, a oni kojima smetaju neka si plate njihovo uklanjanje.

Moram priznati da baš nemam previše razumijevanja za takvu sebičnu filozofiju i samoživost. To bi bilo kao da deratizaciju štakora moraju plaćati samo ljudi koji stanuju u prizemljima i podrumima, a popravke krovišta samo ljudi koji pod krovovima neposredno i žive.

Dakle, potpuno je sazrelo vrijeme da Gradski ured za poljoprivredu okupi sve zainteresirane u Gradu (Holding i njegove službe, 112, policija, mi pčelari, dezinsekcija ...) da se donese Pravilnik kojim će se onemogućiti da pojedinci koriste svoje pravo na uštrb nečijeg tuđeg prava, a tu se prije svega odnosi na pravo na miran i zdrav život, na sigurnost i prije svega pravo na život.

 

I mali podsjetnik svima dobre volje - prema privremenoj ovogodišnjoj evidenciji ( http://www.pcelinjak.hr/index.php/Zbrinjavanje-rojeva/intervencije-2009.html ) do sada smo imali109 intervencija. Svi u ekipi smo volonteri i uz svoj posao, pčele i životne obaveze nalazimo dovoljno motiva i radosti da svojim sugrađanima budemo na usluzi.

 

 

Ažurirano Petak, 11 Rujan 2009 07:27
 
Propolis - otkrivanje tajni
Ponedjeljak, 31 Kolovoz 2009 06:24

dr_ivan_kosalecNeki dan sam posjetio dr.Ivana Koseleca u Zavodu za mikrobiologiju Farmaceutsko bio-kemijskog fakulteta s nekoliko pitanja o propolisu, a dobio sam toliko odgovora „da boli glava". Godinama radim s propolisom ( http://www.pcelinjak.hr/index.php/Propolis/index.html ) i u stalnoj sam potrazi za novom literaturom i novim saznanjima, ali nakon susreta s dr Kosalecom shvatio sam da o propolisu znam nešto manje od ništa, a da je ta tvar nešto nevjerojatno i neponovljivo na kugli zemaljskoj.

Tim u kojem radi dr.Kosalec ispitivao je dva različita propolisa - potpuno različita po kemijskom sastavu, jedan iz Hrvatske, a drugi iz Brazila. I utvrdili su da ako se otopina radi, od ta dva kemijski različita sirova propolisa, s istim otapalima, u istim uvjetima i u istom vremenskom intervalu da će učinak otopine na viruse, bakterije gljivice i dr. biti gotovo identičan. Iz toga se vrlo lako dade zaključiti da je ključan faktor učinkovitosti propolisa PČELA. Dakle ona od različitog materijala izrađuje tvar koja joj treba za dezinfekciju košnice, krpanja i učvršćivanja. I bez obzira koju i kakvu smolu će pronaći u prirodi ona će je oplemeniti i pretvoriti u pravu čaroliju koja će uništavati brojne viruse (od HIVA do ptičje gripe), bakterije (napr. Staphylococcus aureus i Escherichia coli) te razne opake gljivice (Candida albicans). Dalje što se iz ovoga dade zaključiti je da je smola vršnih pupova biljaka samo medij (kao kamena prašina u brojnim tabletama), a da aktivnu tvar stvara pčela sama.

Ažurirano Nedjelja, 30 Svibanj 2010 18:12
Više...
 
Zzzagimed i Semič - poziv na natjecanja
Četvrtak, 27 Kolovoz 2009 10:16

Poštovani prijatelji i kolege,

pozivamo vas na natjecanja Zzzagimed 2009. i Semič 2009. Ovaj poziv poslali smo i na oko 450 adresa korisnika naljepnice MED IZ VLASTITOG PČELINJAKA i na adrese svih dosadašnjih sudionika Međunarodnog ocjenjivanja meda Zagimed. Naravno, pozvani su i svi ostali pčelari koji žele provjeriti kvalitetu svog pčelarenja i koji su prepoznali temeljne ciljeve ovog našeg projekta.

pcelinjak_i_pbf_zajedno_3d_za_webKrajnji cilj Zzzagimeda ili bolje rečeno doseg znanstvenog istraživanja koje se permanentno provodi na Prehrambeno bio-tehnološkom fakultetu u Zagrebu paralelno s ocjenjivanjem je:

- pronaći jedan ili više sastojaka koji bi mogli kvalitativno i kvantitativno poslužiti u procjeni botaničkog podrijetla ili geografskog podrijetla unutar svake vrste meda a da je njegovo određivanje brže, jednostavnije i pouzdanije od dosta osporavane peludne analize,

- utvrditi da li bi ti sastojci mogli poslužiti osim za karakterizaciju određenih vrsta medova i za dobivanje oznake izvornosti ili zemljopisnog podrijetla. ( opširnije na http://www.pcelinjak.hr/index.php/Prehrana-i-biotehnologija/index.html )

Za to treba vremena, obilje uzoraka i redovito praćenje sorti meda pojedinog pašnog područja. Stoga se nadam da ćete prepoznati posebnu vrijednost Zzzagimeda i da ćete svojim uzorcima doprinijeti ovim znanstvenim nastojanjima.

cd_semicMeđunarodno natjecanje u Semiču ima dužu tradiciju i okuplja pčelare regije, a vrlo često se nađu uzorci i iz drugih zemalja (Švedska, Kanada, Francuska, SAD i dr.). To je natjecanje koje se također odvija uz dosljedno poštivanje natjecateljskog protokola, a svako osvojeno priznanje u ovako jakoj konkurenciji vrsnih medara predstavlja izuzetnu čast i potvrdu kvalitetnog i uspješnog pčelarenja te povečava tržišnu vrijednost vlastitog meda s kojim smo to priznanje i osvojili.

Udruga pčelara neposrednih proizvođača PČELINJAK relativno je mlada udruga, a osnovali smo je u vjeri da samo kvalitetnim i redovitim projektima, akcijama i aktivnostima na tržištu i u društvu možemo osigurati primjerenu poziciju pčelara i pčelarstva. Pokrenuli smo vlastitu web stranicu (http://www.pcelinjak.hr/ ) i pčelarski forum (http://pcelinjak.hr/forum/ ). Namjera nam je ta taj virtualni prostor postane mjesto na kojem će se susretati ideje i realizacija, na kojem će se bistriti pojmovi i na kojem će se razvijati kreativan i kulturni dijalog struke i prakse.

Srdačno vas pozdravljam i očekujem vaše uzorke,

Damir Rogulja

Ažurirano Petak, 11 Rujan 2009 07:10
Više...
 
Stršljeni i ose - kako ih suzbiti?
Petak, 21 Kolovoz 2009 15:54

U drugoj polovici kolovoza leglo stršljena je u zenitu. Ogroman broj je letačica, a još veće je leglo. U tako velikom broju odraslih stršljena ima i dosta „ratnika", opskrbljenih snažnim otrovom, koji, ako se ne pazi, mogu biti izuzetno opasni.

Nedavno su troje naših sugrađana glavom platili svoj neoprez i neinformiranost.

strazar_u_paniciKao prvo svako gnijezdo stršljena ima svoje čuvare. Na ulazu u leglo 24 sata dežura stražar i ako primijeti nešto sumnjivo u blizini legla odmah izlijeće i diže uzbunu. Ako smo ga mi izazvali i ako smo se nakon njegovog izletanja uplašili te počeli mahati rukama i nogama, hopsati i trčati - evo za nama još desetak „ratnika" i tad može nastati vrlo ozbiljna frka.

Ako smo u našoj blizini primijetili povećan broj ovih insekata najbolje je pokušati locirati njihovo leglo i u širokom ga luku obilaziti.

zajednica_u_paniciU njihovoj blizini ne treba obavljati nikakve aktivnosti - igranje, kosidba, zavirivanje i sl. Također u njihovoj blizini iritatna je šarena odjeća, intenzivni mirisi i povećana buka.

Ako su se smjestili tako da postavljaju ozbiljnu prijetnju onda ih je potrebno uništiti. I to i letačice i svo leglo.

Mnogi „stručnjaci" daju preporuku da im se priđe otvorenim plamenom i da im se spali leglo na licu mjesta. Ovakvom „tehologijom", u najboljem slučaju, možete potpaliti štagalj, kuću ili kućicu za ptice. Leglo stršljena je nemoguće zapaliti. Iako je napravljeno od svojevrsnog „papira" ličinke, koje ga ispunjavaju, imaju toliko vode da je pokušaj zapaljenja jednak pokušaju zapaljenja kante vode.

Ažurirano Četvrtak, 20 Kolovoz 2015 08:51
Više...
 
Američka gnjiloča
Petak, 27 Ožujak 2009 14:14

RANA DIJAGNOSTIKA AMERIČKE GNJILOĆE PČELINJEG LEGLA

ivana_tlak_gajger prof_zdravko_petrinecIvana Tlak Gajger, Zdravko Petrinec

Zavod za biologiju i patologiju riba i pčela,

Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Heinzelova 55, 10000 Zagreb, e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

SAŽETAK PREDAVANJA ODRŽANOG U GUDOVCU 2009. GODINE

Američka gnjiloća pčelinjeg legla je zarazna bolest poklopljenog i nepoklopljenog pčelinjeg legla uzrokovana bakterijom Paenibacillus larvae. Bolest je raširena posvuda u svijetu i nanosi velike ekonomske gubitke u pčelarstvu i gospodarstvu pojedine zemlje. americka_gnjiloca

americka_gnjiloca2U nepovoljnim uvjetima uzročnik stvara jako otporne spore koje zadržavaju vitalnost više desetljeća. Zbog otpornosti spora, tvrdokornosti bolesti i utvrđivanja u 50,00 % do 70,30% pozitivnih uzoraka saća, od ukupno dostavljenih na pretrage na Zavod u posljednje tri godine smatramo da je nužno provoditi ranu dijagnostiku američke gnjiloće. Na taj način bi se stručnim i detaljnim pregledom pčelinjih zajednica na terenu, brzom i točnom ranom dijagnostikom, te brzim i stručnim mjerama suzbijanja tijekom nekoliko godina broj bolesnih pčelinjih zajednica od američke gnjiloće pčelinjeg legla trebao smanjiti.

Ažurirano Srijeda, 26 Kolovoz 2009 11:38
Više...
 
Zašto higijenske pojilice?
Petak, 21 Kolovoz 2009 05:54

Već je i zaboravljeno kada su pčelari shvatili da su im pčele vitalnije i da puno bolje napreduju ako im se osigura neka od higijenskih pojilica. A danas je pitanje higijenske pojilice pitanje opstanke pčelinjih zajednica.

ivana_tlak_gajgerIvana Tlak Gajger sa zagrebačkog Veterinarskog fakulteta provela je istraživanje na prisutnost noseme cerane i utvrdila da je ona u Hrvatskoj „debelo" prisutna u svim pčelinjacima. Kako je pojilište jedan od glavnih medija kojima se ova nosema prenosi izuzetno je važno kako organiziramo pčelama prihvat vode. Drugi opaki neprijatelj naših pčela je Izraelski virus koji se također prenosi na isti način kao i nosema cerana. Doduše, kako kaže Ivana, nitko u Hrvatskoj nije do sada ispitivao prisutnost ovog virusa u našoj zemlji, ali kako je on utvrđen u nama susjednim zemljama nema dileme da je prisutan i na našim pčelinjacima.

Upravo stoga smo pokrenuli akciju kojom bismo Higijenske pojilice tip Čehulić uveli u sve naše pčelinjake koji još do sada nemaju nikakve higijenske pojilice. Dogovorili smo s direktorom i vlasnikom tvrtke Bačelić d.o.o. (http://www.bacelic.hr/ ), Avenija Večeslava Holjevca 54, Zagreb - Dankom Bačelićem akciju prikupljanja kanti u kojima su bile boje. Kante čemo dijeliti svim zainteresiranim hrvatskim pčelarima, a pokušati ćemo za akciju zainteresirati i hrvatske medije i struku. Izuzetno je važno da SVI hrvatski pčelari upotrebljavaju higijenske pojilice jer samo tako možemo dobrim dijelom presjeći put širenja mnogim opasnim pčelinjim bolestima.

Ažurirano Utorak, 25 Kolovoz 2009 09:09
 
Kemijske, fizikalne i senzorske značajke meda
Utorak, 18 Kolovoz 2009 12:24

prof_nada_vahi mr.domagoj_matkovijpg
dr. sc. Nada Vahčić, red. prof.

mr. sc. Domagoj Matković


1. Definicija meda

Prema Pravilniku o kakvoći meda i drugih pčelinjih proizvoda med je sladak, gust, viskozni, tekući ili kristaliziran proizvod što ga medonosne pčele proizvode od nektara cvjetova medonosnih biljaka ili od medne rose, koje pčele skupljaju, dodaju mu vlastite specifične tvari i odlažu u stanice saća da sazrije (1).

Codex standard med definira kao prirodnu slatku tvar koju od nektara biljaka ili izlučevina živih dijelova biljaka, odnosno izlučevina kukaca koji sišu sokove na živim dijelovima biljaka, proizvode pčele medarice (Apis mellifera), na način da iste skupljaju,preinačuju dodajući im vlastite specifične tvari, odlažu, isušuju, pohranjuju i ostavljaju u saću da sazru (2).

Ažurirano Ponedjeljak, 31 Listopad 2011 11:20
Više...
 
Iskustva primjene pčelinjeg otrova
Srijeda, 12 Kolovoz 2009 11:16

dr_maja_novak_rojehttp://dr-roje.com/

Mr. sci. dr. Maja Roje Novak je specijalist za živčane bolesti (neurologiju) te se je ekstenzivno educirala u domeni komplementarne medicine i to: akupunkturi, homeopatiji, manuelnoj terapiji, shiatsu masaži i silva metodi.

Od 1992. godine vodi svoju Privatnu ordinaciju u Zagrebu gdje pruža dijagnostičke i terapijske usluge.

Pripadnik je pokreta za integralnu medicinu koja objedinjava raznolike terapijske pristupe u cilju što boljeg i bržeg izliječenja bolesnih.

Podnositelj je nekoliko patentnih prijava u domeni prirodne medicine.

Ažurirano Petak, 11 Rujan 2009 08:33
Više...
 
Anti varoa podnica
Utorak, 11 Kolovoz 2009 09:21

anti_varoa_podnica

Kolege Damir Zanoškar i Josip Juričić iz Gorskog Kotara osmislili su anti varoa podnicu s kosim letom. Kolega dr. Juraj Rački i ekipa osmislili su projekt kojim su mogli svi pčelari Primorsko goranske županije antivaroa_podnica_letopod vrlo povoljnim uvjetima (gotovo besplatno) dobiti ovu podnicu. To je već povijest. No mnogi pčelari u ostalom dijelu Hrvatske nisu upoznati s prednostima koje ona pruža.

Kao prvo leto je u gabaritima podnice, pa kod selidbe više LR košnica stane na istu površinu. U kombinaciji s njihovom hranilicom (pola zbježište - pola hranilica) i skinute podnicine ladice osigurano je provjetravanje košnice kod selidbe i pčele selidbu puno mirnije podnose. Kosi perforirani aluminijski lim dna podnice propušta svo smeće i otpale varoe čime se higijena u košnici drastično povećala u odnosu na klasičnu podnicu. Osim toga Gorani na svoje LR nastavke u donjem dijelu ugrađuju 2-3 mm letvice po cijeloj širini tako da nastavci stabilno „usjedaju" u podnicu i jedan u drugi.

Ažurirano Utorak, 30 Ožujak 2010 07:09
Više...
 
Matična mliječ - znanstvene potvrde njene učinkovitosti
Petak, 07 Kolovoz 2009 06:19

(sažetak)

dr.orsolic

Prof. dr. sc. Nada Oršolić
Zavod za animalnu fiziologiju, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb,Rooseveltov trg 6

Ažurirano Utorak, 18 Kolovoz 2009 09:44
Više...
 
Sretna Nova - pčelarska godina
Ponedjeljak, 03 Kolovoz 2009 05:58

prihrana_seceromS kolovozom krećemo u novu pčelarsku godinu. U ovom mjesecu su vrućine nešto sasvim uobičajeno, no one spale svaku pašu. Stoga mnogi pčelari već od srpnja u hranilicama drže šećer u kristalu, a u blizini košnica obilje vode. Izvrsne pojilice osmislio je kolega Božo Čehulić pa bi ih, ovisno o veličini pčelinjaka, trebalo postaviti u blizini nekoliko. Za kolovoških vrućina voda je prvorazredno pitanje za kvalitetnu pripremu pčela za zimu.

U kolovozu planiramo slijedeću sezonu. Oslabljene zajednice treba ukloniti ili spojiti, a obavezno je i ljetno tretiranje protiv varoe, ako to još nismo napravili, i to nekim od biološki prihvatljivih sredstava kao što su Rotenon ili Apiguard. Izgradnja trutovskog saća i osnova prestaje i one djelomično izgrađene okvire najbolje je izvaditi iz košnice. Pčele izbacuju trutove iz košnica, pa ih se može u sumrak vidjeti u hrpicama na letu ili pred košnicama.

Ažurirano Utorak, 18 Kolovoz 2009 09:45
Više...
 
<< Početak < « 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 » > Kraj >>

JPAGE_CURRENT_OF_TOTAL