Pčelarstvo i tehnologija
Dimni top za tretman pčela oksalnom kiselinom PDF Ispis E-mail
Autor Damir Rogulja   
Ponedjeljak, 18 Rujan 2017 18:20

dimni_top_acidaGledajući u budućnost, na ovaj ili onaj način pčelari će borbu protiv varoe morati prilagoditi protokolima i praksi koju uređuju pravila europskog i domaćeg zakonodavstva. Registrirani pripravci i lijekovi, timol i organske kiseline biti će nezaobilazni (oksalnoj kiselini pripada posebno mjesto). Ni sada ni u buduće među navedenim sredstvima ne bi trebalo biti mjesta neregistriranim pripravcima i lijekovima a da i ne govorimo o „preparatima iz garaže" koji proturječe znanstvenim dosezima XXI stoljeća.

Pčelari se na razne načine domišljaju kako sačuvati svoje pčele a pritom u njihovoj zaštiti koriste dvojbena sredstva. Za dosadašnje potrebe pčelara prenamijenjeni su dimni topovi (foggeri) koji mineralno ulje kao nosač pomiješaju s aktivnom tvari (najčešće amitraz / mitak) upuhuju u košnice i tako ruše varou. Način funkcionira, dobro ruši varou, jeftin je ali sigurno nema budućnost jer ga u cijelosti diskreditiraju dva razloga.

Ažurirano Utorak, 26 Rujan 2017 13:50
Više...
 
EM u pčelarstvu - krenuo projekt i u Ljubljani PDF Ispis E-mail
Autor Damir Rogulja   
Srijeda, 29 Ožujak 2017 07:51

untitledJučer, 28. ožujka, posjetili smo dr.Maju Smodiš Škerl na Oddelku za živinoreju Kmetijskog inštituta u Ljubljani. Tema razgovora su bile dobre bakterije u pčelarstvu, odnosno projekt EM u pčelarstvu kojeg će se dijelom voditi i na ovom institutu u Ljubljani. Dr.Smodiš Škerl smo prenijeli naša dosadašnja iskustva u radu s probioticima na našim pčelinjacima, a kolega Vlatko Milanović je donirao Institutu i higijensku pojilicu bez kojih se danas više ne može uspješno pčelariti. Na Institutu će ovih dana prvo krenuti laboratorijska provjera, in vitro, učinaka EM probiotika na razne patogene koji su prisutni u košnicama, a potom, za mjesec dva, i na testnom pčelinjaku, in vivo, od 20 košnica u vlasništvu samog Instituta.

Nakon Ljubljane posjetili smo i sjedište Čebelarske zveze Slovenije gdje smo razgovarali s Vladom Auguštinom, savjetnikom specijalistom za tehnologiju pčelarenja o utjecaju higijene vode na zdravstveni status pčele.

Ažurirano Srijeda, 29 Ožujak 2017 09:33
Više...
 
Voda u prehrani pčela PDF Ispis E-mail
Autor Damir Rogulja   
Petak, 24 Ožujak 2017 16:22

fustis_pojilica

Profesionalna higijenska pojilica za pčele

Pčele vodu, osim za pijenje, koriste za održavanje temperature i optimalne vlažnosti u plodištu. Blizina i dostupnost vode izuzetno poticajno djeluje na ranoproljetni razvoj legla i na manje stradavanje pčela vodonoša uslijed niskih temperatura. Potreba za vodom je znatna, već pri pojavi prvog legla, početkom veljače. Ukoliko pčele nemaju na raspolaganju dostatne i kontinuirane količine vode, osim redukcije legla, uslijed probavnih teškoća, stradavaju i one. Pčelama se neprobavljena peludna hrana nakuplja u zadnjem crijevu, nastaju začepi i uginuća. Bolest se najčešće manifestira u proljeće (svibanjska bolest). Jednako je važna dostupnost zdrave vode u ljetnim pripekama i sušama kod selećih i stacioniranih pčelinjaka.

Ažurirano Petak, 24 Ožujak 2017 18:10
Više...
 
Značaj evidencije gubitaka pčelinjih zajednica PDF Ispis E-mail
Autor Damir Rogulja   
Srijeda, 22 Ožujak 2017 10:37

colossHrvatski pčelari vrlo se nevoljko odazivlju na pozive da prijave gubitke svojih pčelinjih zajednica. Takvom odbojnom stavu prema svakom obliku anketiranja izuzetno su doprinijele tvrdnje starijih kolega pčelara, posebice nekih vrlo agresivnih, da je svaki gubitak zajednice odraz neznanja i nebrige samog pčelara. U svemu tome žalosti da su i takovi agresivci i sami gubili zajednice ali im u njihovom slučaju nije bilo krivo njihovo, sačuvaj Bože, neznanje ili nebriga, već neki samo njima razumljivi razlozi. No, kako bilo, gubici pčelinjih zajednica su svake godine sve izraženiji, a osim toga i snaga pojedinačnih zajednica tijekom sezone zadnjih godina je sve slabija. Pčele gube početnici, ali i vrlo iskusni i verzirani pčelari. Da bi se bilo što pokrenulo, u smislu angažiranja šire društvene zajednice na rješavanju ovih problema, potrebni su egzaktni PODACI.

Na žalost o toj problematici se malo tko u Hrvatskoj brine i tim više treba cijeniti osobno zauzimanje dr.Maje Dražić da u okviru svojih mogućnosti ipak prikupi podatke kojima će se moći dalje argumentirano postavljati konkretna pitanja i zahtjevi u svezi gubitaka pčela u Hrvatskoj.

Ažurirano Srijeda, 22 Ožujak 2017 11:14
Više...
 
Kako probioticima spasiti pčele PDF Ispis E-mail
Autor Damir Rogulja   
Četvrtak, 16 Ožujak 2017 09:55

moje_danasIz godine u godinu bilježimo značajne gubitke na brojnim pčelinjacima. Mnogi za to okrivljuju varou i neadekvatnu tehnologiju pčelara. No što reći kad pčele izgube i vrhunski majstori pčelari koji godinama prate stručnu literaturu i primjenjuju najkvalitetnija sredstva zaštite od varoe, doli da našim pčelama danas nije glavni izazov ovaj krpelj već da se radi o nečem većem i daleko kompleksnijem. Na primjeru nozeme cerane koja se po Europi počela širiti s klimatskim promjenama, koje su nas zadesile, možemo s potpunom sigurnošću reći da se je i ostali mikrosvijet u košnicama  promijenio.

Ažurirano Četvrtak, 16 Ožujak 2017 11:11
Više...
 
Prodaja matica za 2017. godinu PDF Ispis E-mail
Autor Damir Rogulja   
Nedjelja, 12 Veljača 2017 21:19
matice_jakupec
Ažurirano Nedjelja, 12 Veljača 2017 21:26
 
Priprema sirupa za prihranu pčela uz pomoć Em probiotika PDF Ispis E-mail
Autor Damir Rogulja   
Četvrtak, 10 Ožujak 2016 18:46

Na našu zamolbu kolega Željko Domunkoš nam je opisao svoje iskustvo u pripremi EM sirupa za poticajnu prihranu pčela:

1emPrije same upotrebe EM probiotika pronađite  na našoj stranici što su to efektivni  mikro organizmi.
Pri samoj pripremi sirupa korišten je  Ph i Ec metar (neka svatko progugla što je to i za što se upotrebljava) u nastavku vidjet ćemo za što je to važno.

2emOvo su rezultati mjerenja u  bagremovom medu.

Crveni aparat mjeri ec vrijednost (elektro konduktivitet ) koji  pokazuje zajedničku  vrijednost  mineralnih elemenata prisutnih u medu.

Pošto je to čisti bagrem, vrijednost je mala odnosno 316 mikro/simensa. Kestenov med sadrži  uglavnom iznad 500 qs (mikrosimensa)

Plavi aparat mijeri ph-a meda koji je uglavnom ispod 5, a u ovom  slučaju bagrem ima 4.

Pošto  znamo da je bagrem najbolji  izbor za prehranu i prihranu tijekom zime to je u svakom slučaju primjer odnosno to su vrijednosti koje  moramo uvažavati prilikom pripreme prihrane odnosno sirupa.

Ažurirano Četvrtak, 10 Ožujak 2016 20:09
Više...
 
Medonosne kraljice – posadi biljčicu za našu pčelicu PDF Ispis E-mail
Autor Damir Rogulja   
Ponedjeljak, 22 Veljača 2016 22:13

img_8947aSadnice miloduha upravo izvučene iz gredice i spremljene u teglice

UP „Pčelinjak" svojim članovima podijelit će sadnice medonosnog bilja i to miloduha, origana, majčine dušice i voćne sadnice tradicionalnih sorti, a pripremljeno je i stotinjak paketića sjemenki pčelinjeg drva (evodije) s uputama za sijanje u nastavku akcije „Posadimo biljčicu za našu pčelicu". Radionica o razmnožavanju nekih od naših najvrjednijih medonosnih biljaka kao i podjela njihovih sadnica bit će u petak, 4. ožujka s početkom u 18,00 sati u Preradovićevoj 29.

Mnogi pčelari na upit koja je biljka medonosna kraljica sigurno će odgovoriti k'o iz topa bagrem, drugi će se opredijeliti za kadulju, neki pak za kesten, medun, medljiku, lavandu... Dobro, to sve mogu biti glavne paše nekog područja. To su paše koje raduju pčelara i koje mu popravljaju stanje u lisnici. No naše autohtone biljke koje cvatu cijelo ljeto, sve do prvih mrazova, koje neće pčelaru, na prvu loptu, donijeti  ništa,

Ažurirano Srijeda, 24 Veljača 2016 21:07
Više...
 
Nosema cerana – kako ju prevladati?! PDF Ispis E-mail
Autor Damir Rogulja   
Četvrtak, 14 Siječanj 2016 20:14

solter_nosema_life_cycle_3Neki ugledni veterinari, pa i oni čija je doktorska disertacija rađena na temu nozeme, još uvijek tvrde da na osnovu vizuelnog pregleda pčelinjih društava i pčela ne mogu  dati niti ozbiljnu sumnju a kamo li ozbiljnu tvrdnju da li je u pitanju nozema cerana. Po njima to još manje možemo mi pčelari praktičari i činjenica je da se nozema cerana može pouzdano utvrditi isključivo laboratorijskim pregledom  pod jakim elektronskim mikroskopom, ali...

Sve veći broj zabrinutih kolega se javlja jer im se broj pčela, krajem vegetacije, znatno smanjio. Neki su pribjegli spajanju takvih zajednica, ali i broj pčela u tim spojenim zajednicama se i dalje nastavio smanjivati, da bi na kraju košnice ostale bez pčela s nešto meda.

Ažurirano Srijeda, 20 Siječanj 2016 14:42
Više...
 
Hladno valjane satne osnove PDF Ispis E-mail
Autor Damir Rogulja   
Četvrtak, 14 Siječanj 2016 12:08

vosak_stroj_u_pogonuOdnedavno se na tržištu pojavio još jedan prerađivač voska. Nakon višemjesečnog probnog rada, prerade voska i izrade hladno valjanih satnih osnova, poduzeće Fustis d.o.o. iz Zagreba je početkom ove godine krenulo s proizvodnjom i davanjem komercijalnih usluga.

Fustis d.o.o. je članica Udruge pčelara "Pčelinjak"  te se stvorila prilika da šire popričamo s voditeljem tvrtke, našim kolegom i pčelarom, Vlatkom Milanovićem na temu trgovine, prerade voska i izrade satnih osnova.

- Zašto pčelari svake sezone imaju probleme s nabavom, kvalitetom i cijenom voska?

Na to teško pitanje samo mogu iznijeti svoja razmišljanja kao pčelar, kupac, potrošač, a odnedavno i prerađivač voska.

Za nedostatak voska smo krivi i mi sami pčelari. Radi loše organizacije vođenja pčelinjaka, odnosno skladištenja voska, svake godine tone voska uništi voskov moljac. Topljenje voska je kaotičan i „masan" posao i mnogi ga izbjegavaju. Pčelinjaci većine naših kolega su mali (dvadesetak košnica) i često se stvara privid da u takvima nije moguće komercijalno sakupljati vosak.

Ažurirano Utorak, 26 Siječanj 2016 15:09
Više...
 
EM – tehnologija u pčelarstvu – Ukrajinsko iskustvo PDF Ispis E-mail
Autor Damir Rogulja   
Utorak, 05 Siječanj 2016 21:02

pelarstvo_em_tehnologija_1Još 2008. godine U Ukrajini su objavili rad pod nazivom EM - tehnologija u pčelarstvu. U toj zemlji su  prva ozbiljna istraživanja u primjeni EM-tehnologije u pčelarstvu počela krajem 2004. godine i početkom 2005. godine. Znanstvenim eksperimentima počeli su se baviti stručnjaci Harkovske državne zooveterinarske akademije. EM-preparat su primjenjivali protiv grinje Varroe, evropske i američke gnjiloće pčelinjeg legla, nozemoze, kao i u svrhu stimulacije pčelinje matice na povećano polaganja jajašca i povećanje proizvodnje meda.

Cijeli članak pročitajte na: http://emtehnologija.com/index.php/10-pocetna/15-em-tehnologija-u-pcelarstvu#.VowQZvkrK70

Ažurirano Utorak, 05 Siječanj 2016 21:08
 
<< Početak < « 1 2 3 4 » > Kraj >>

JPAGE_CURRENT_OF_TOTAL