Kako odviknuti pčele da idu k susjedu na vodu (bazen, pojilicu za stoku…) |
|
|
|
Srijeda, 31 Srpanj 2013 07:43 |
Tijekom ljeta svaki pčelinjak mora imati vlastite pojilice u dostatnoj količini da niti u jednom trenutku ne ostanu suhe. No unatoč dovoljnoj količini vode na vlastitom pčelinjaku nije rijetka pojava da će pčele radije svoju žeđ utažiti u susjedovom bazenu, pojilici za stoku, ribnjaku ili bilo kojoj drugoj otvorenoj površini vode.
Primili smo više pitanja na tu temu zabrinutih kolega i rado bismo svoje iskustvo podijelili sa svima koji imaju problema sa susjedima radi svojih „nestašnih" pčela.
U okviru svoje plantaže lijeske imam i mali bazen s oko 10m3 vode. Istovremeno imam i dvije pojilice (Fustis) na oko 40-tak zajednica. Pojilice su bile redovito punjene vodom od prvih lijepih zimskih dana ali pčele su radije svoju potrebu za vodom rješavale na 100-tinjak metara udaljenom bazenu.
|
Ažurirano Srijeda, 31 Srpanj 2013 07:55 |
Više...
|
|
Kakvom žlicom uzimati med? |
|
|
|
Ponedjeljak, 05 Prosinac 2011 12:41 |
Savjet pčelarske obitelji Bikar iz Sremskih Karlovaca
Poznata pčelarska obitelj Bikar ( Aleksandar i Svetlana) iz Sremskih Karlovaca, svojim kupcima meda uvijek objašnjavaju kako je i kada najbolje uzimati med. Kako kaže gospođa Svetlana, jedan od bitnih stvari ima uloga i kojom vrstom žlice se uzima med. Možda se nećete složiti samnom da uzimanje meda SAMO drvenom ili plastičnom žlicom propagiraju proizvođači kod kojih med NIKADA ne kristalizira? Kao pčelari, koji se striktno pridržavamo svih zakona dobre pčelarske prakse, znamo da se med i proizvodi od meda trebaju čuvati u posudama od kiselo otpornog nerđajučeg materijala.
|
Ažurirano Ponedjeljak, 05 Prosinac 2011 12:52 |
Više...
|
Promišljanja pri izboru šećera za prihranu pčela |
|
|
|
Petak, 14 Listopad 2011 06:11 |
American Bee Journal, February, 1977, Vol. 117 (2): 76, 77
ROY J. BARKER U. S. Dept. of Agriculture, Bee Research Laboratory 2000 E. Allen Road, Tucson, Arizona 85719
SAŽETAK
Raspravlja se o šećerima koji štete pčelama i o nečistoćama u komercijalnim šećerima. Nema boljeg šećera od čiste saharoze.
Cijena je od primarnog značaja u proizvodnji hrane. No, sladak okus jeftinoće može biti brzo zamijenjen gorkim zbog nedostataka tih jeftinih proizvoda. Visoke cijene stolnog šećera (saharoze) i konjuktura na tržištu meda zahtijevaju od pčelara da iznalaze jeftinije izvore prihrane za svoje pčele. Neki nadomjesci za stolni šećer su ispunili očekivanja, dok drugi nisu. Čimbenici koji ograničavaju učinkovitost ugljikohidrata u prihrani pčela ne mogu se objasniti nazivom proizvoda, već ih je potrebno bolje razumjeti. Neki šećeri koji su hranjivi za sisavce mogu biti štetni za pčele. Razmatranja o toksinima u šećerima trebala bi pružiti uvid u neke probleme u prihrani pčela medarica.
|
Ažurirano Petak, 14 Listopad 2011 06:38 |
Više...
|
Ususret „Dalmatini“ – Pavel Zdešar (Slo.) |
|
|
|
Četvrtak, 21 Listopad 2010 10:24 |
Od 13.-14. studenog 2010. u Hotelu Katarina (gospodarska zona Podi), Dugopolje (kod Splita) održat će se 1. međunarodni pčelarski sajam „Dalmatina", a drugi dan, u nedjelju 14. studenog, u 10:45 Pavel Zdešar iz Slovenije govoriti će na temu „Kako smanjiti gubitke pčela i povećati prinose u pčelarstvu"
Na razvojnu, uzgojnu i pašnu pčelarsku sezonu moramo biti tehnički, organizacijski i radno pripravljeni četiri do šest tjedana prije, jer je fenološki razvoj brži no što je to bio prijašnjih godina. Svoje zadače prilagodimo promijenjenom fenološkom i vremenskom ritmu i ne ravnajmo se po starim datumima!
Uspjeh moramo doseći blagovremeno već u proljeće. Na većini područja pčele iskoriste glavne paše do približno 20. srpnja, a to je do konca lipove i kestenove paše. U godinama, kad zamedi crnogorica, pašu iskoristimo i u prvom dijelu kolovoza. Iscrpljivanje pčelinjih društava i pabirčenje na nepouzdanoj kasnoj jelovoj paši ne preporučamo!
Svi tehnološki, uzgojni, prehrambeni i zdravstveni zahvati moraju nužno biti podređeni cilju postizanja najveće moguće brojnosti pčelinjeg društva u svako doba godine. To vrijedi posebice za pašno razdoblje i potom za zadržavanje brojnosti po ljetu, jeseni i zimi! Društva dijelimo, razrojavamo, radimo umjetne rojeve ili ih na različite načine razmnožavamo samo do Ivandana odnosno najdalje do sredine kestenove paše. Potom im do prvih dana rujna osiguramo potpunu razvojnu opskrbu. Uzimimo samo vitalna društva koja su sposobna prezimiti, najmanje u potpuno popunjenom cijelom nastavku. Proizvodna društva u pravilu uzimimo u dva nastavka izgrađenog plodišnog saća, a pri nižim visinama saća (Farar i sl.- op dr) u tri nastavka.
|
Ažurirano Četvrtak, 21 Listopad 2010 10:40 |
Više...
|
Četvrtak, 29 Travanj 2010 16:53 |
„Dobar dan
Pomalo radim na pčelinjaku i veseli me to. Jučer je prijatelja kroz mrežu ubola pčela u vrh nosa. Ne izgleda baš reprezentativno. Možda bi bilo dobro da na stranicu stavite nešto o šumećim tabletama kalcija koje navodno sprečavaju otoke. Moguće postoji još nešto iz narodne medicine protiv oteklina. Pozdrav BB"
|
Ažurirano Srijeda, 20 Lipanj 2012 21:06 |
Više...
|
Utorak, 20 Travanj 2010 13:29 |
Dragi Damire,
Evo slijedi obečani članak vezan za magneto terapiju primijenjenu košnicama. Ustvari htio sam provjeriti da moji magneti nisu štetni (usp. slika prozirna košnica), da ne bi bilo « nismo znali » Košnice se sada dobro razvijaju i rade punom parom, konačno je stiglo i lijepo vrjeme, no mislim da treba pričekati jednu do dvije generacije pčela nakon postave magneta da bi se vidjela potpuna učinkovitost.
Ovo je adaptacija članka kojeg je izvorno napisao g. Jacques Kemp, pčelar i vrhunski uzgajač matica (selekcija), g. Kemp je objavio taj članak na internetu na stranicama http://ccimp.perso.neuf.fr/abeilles/d-kemp.htm i http://www.aurismagnetic.com/etudes.php međutim tu je već povezan s firmom auris koje prodaje magnete. Također, je članak izašao u pčelarskom časopisu « Abeilles et Fleurs » prije mjesec dana na državnoj razini (Francuske op. dr).
|
Ažurirano Petak, 05 Listopad 2012 17:12 |
Više...
|
|
|
|
<< Početak < « 1 2 » > Kraj >>
|
JPAGE_CURRENT_OF_TOTAL |