Ekologija i bioraznolikost
Klimatske promjene put u kolaps pčelarstva PDF Ispis E-mail
Autor Damir Rogulja   
Ponedjeljak, 20 Lipanj 2016 10:37

eko_zonaZagreb, 20. lipnja 2016. godine - Polovica pčelarske sezone je već za nama, a mnogi pčelari, u Hrvatskoj i u našem okruženju, još nisu vrcali med. Učestale kiše krajem proljeća i mraz, s temperaturama do -6°C, krajem travnja katastrofalno su smanjili ovogodišnje pčelarske prinose, a varoa i neke druge, relativno nove,  bolesti sve učestalije uzimaju svoj danak. To stanje na pčelinjacima zateklo je brojne pčelare. No, i struka, onaj znanstveni dio, ostala je bez teksta. Na žalost i tekstove koji problematiziraju ovo novonastalo stanje urednici pčelarskih časopisa jednostavno se boje objaviti. Tako sam po narudžbi jednog pčelarskog časopisa pripremio tekst „Klimatske promjene i nozema cerana" koji je završio u urednikovoj ladici. Pa da trud ne ode baš posve uzalud u nastavku ga možete pročitati (a prilog iz Eko zone pogledajte ovdje).

Tekst je napisan nakon održanih predavanja, na tu temu, pčelarima Samobora, Svete Nedelje, Daruvara, Bujštine, Zagreba, Semiča, Metlike, Črnomlja i Kočevja u ožujku ove godine.
(tekst i fotografije mogu se objavljivati bez ograničenja uz navođenje izvora - www.pcelinjak.hr).

Ažurirano Utorak, 21 Lipanj 2016 09:13
Više...
 
Klimatski ekstrem ugrozio i pčele PDF Ispis E-mail
Autor Damir Rogulja   
Petak, 29 Travanj 2016 09:51

img_9199aaIzuzetno rano proljeće s temperaturama, u veljači, u Osijeku i Gospiću za 5,4°C višim od prosjeka, u Bjelovaru 5,5°C, u Varaždinu 5,2°C... potjeralo je i pčelinje zajednice na burni razvoj. Proljetnice, vrbe i divlja trešnja donijeli su nektara da smo mnogi morali proširivati prostor legla jer je matica bila blokirana. Bagrem je bio pred cvatnjom i mnogi smo planirali ovaj vikend prvo ovogodišnje vrcanje. Kad ono šipak. Vratila se zima u najgorem mogućem trenutku. Mraz je spržio bagrem u cijeloj sjevernoj Hrvatskoj, a i sve drugo osjetljivo bilje i voćke nisu dobro prošli.

I što se desilo s pčelama?

Ažurirano Petak, 29 Travanj 2016 10:17
Više...
 
Klima se promijenila – trebamo li se i mi? PDF Ispis E-mail
Autor Damir Rogulja   
Petak, 25 Ožujak 2016 13:03

na_miloduhu

 

Mnogi pčelari početak novog vegetativnog razdoblja dočekali su s enormnim gubicima pčelinjih zajednica. Nesumnjivo je jedan od glavnih razloga tomu prošlogodišnje ekstremno vruće ljeto i ništa manje nepovoljna jesen kad su gotovo u cijelosti izostale tihe paše koje bi u normalnim uvjetima potakle zajednicu na stvaranje jakih i zdravih zimskih pčela. Pripremajući svoje predavanje „Klimatske promjene i nozema cerana" došao sam do vrlo neobičnih podudarnosti u prikupljenim podacima. Na primjeru podataka o odstupanju srednjih godišnjih temperatura u Sloveniji za razdoblje od 1961. do 2012. jasno se vidi kontinuirano i stabilno povećanje prosječnih godišnjih temperatura od 1998. godine:

Ažurirano Subota, 26 Ožujak 2016 19:29
Više...
 
Klimatske promjene i nosema cerana – novi izazovi u pčelarstvu PDF Ispis E-mail
Autor Damir Rogulja   
Ponedjeljak, 07 Ožujak 2016 13:53

0resizeOd prošlog četvrtka. 3. ožujka 2016. godine ujutro računa se da je prosječna temperatura diljem sjeverne hemisfere porasla za 2 stupnja Celzijeva iznad prosječne po prvi put u povijesti otkako postoje mjerenja, a najvjerojatnije i po prvi put otkako postoji ljudska civilizacija (cijelu vijest pogledajte ovdje).

Prosječna temperatura dugo je smatrana točkom iznad koje bi klimatske promjene mogle 'postati opasne za čovječanstvo'. Sada je stigao i taj trenutak - i to puno prije nego se očekivao. Čovječanstvo je na prekretnici -klimatske promjene zaslužuju našu najveću pažnju.

Ažurirano Nedjelja, 20 Ožujak 2016 09:19
Više...
 
Autizam i nestajanja Pčela: Zajednički nazivnik? PDF Ispis E-mail
Autor Damir Rogulja   
Utorak, 10 Travanj 2012 13:23

autizam_i_pceleViše naših kolega pčelara, a i dio znanstvene javnosti redovito nas upozoravaju na nove podatke i spoznaje o štetnosti neonikotinoida na pčele i okoliš, ali tekst kojeg nam je krajem prošlog tjedna proslijedio jedan ugledni hrvatski znanstvenik s kratkom porukom „Ovo mi se čini zanimljivim“ stvarno izaziva jezu.

Članak pod naslovom „Autism and Disappearing Bees: A Common Denominator?“ napisao je dr. Brian Moench predsjednik Utah Physicians for a Healthy Environment i član the Union of Concerned Scientists. Članak je objavljen 02. travnja 2012. godine na internetskoj stranici Common Dreams. Svi zainteresirani za ovu temu mogu dr. Moencha dobiti na: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

Dr. Moench se u članku referira na podatke o sve učestalijoj pojavi autizma u američkoj saveznoj državi Utah. Ovdje se na sto novorođene djece troje rodi sa simptomima autizma. Te zabrinjavajuće podatke povezao je s aktualnim spoznajama da su „Novi pesticidi povezani s kolapsom pčelinjih zajednica“.

Ažurirano Utorak, 10 Travanj 2012 14:08
Više...
 
Neonikotinoidi - da li cilj opravdava sredstvo? PDF Ispis E-mail
Autor Damir Rogulja   
Ponedjeljak, 16 Svibanj 2011 10:18

vlado_augustin

Piše: Vlado Auguštin, svetovalec specialist za tehnologijo čebelarjenja ČZS

Pandorina kutija je ponovno otvorena

Kemikalije, što je skupno ime za kemijske tvari, elemente, spojeve i smjese, predstavljaju jedno od najkontraverznijih segmenata ljudskog života i njegova okoliša. U proteklih stotinjak godina su brzi razvoj kemijske industrije i široka dostupnost raznim kemikalijama čovječanstvu donijeli brojne prednosti i u mnogim pogledima omogućili napredak drugih područja i grana gospodarstva, posredno i cijele suvremene civilizacije.

Kemikalije, danas u suvremenom svijetu, potrebne su nam više negoli ikad prije, no o njima znademo vrlo malo. Na žalost, za veliku većinu svih danas korištenih sredstava nemamo dovoljno informacija o njihovom učinku na živa bića. Brojne bolesti, kao što su alergije, astma, pojedine vrsta raka i reproduktivne smetnje i anomalije, u Europi rađa ozbiljnu sumnju da tome doprinose otrovne kemikalije, među kojima u najvećoj mjeri ubrajamo fitofarmaceutska sredstva odnosno pesticide kako ih imenujemo po naški.

Čovjek u svom razvoju stalno teži novom i boljem. Pri tom gubi iz vida svoj okoliš kojeg nepotrebno uništava. Znanstvena istraživanja u Americi i Europi u proteklih tridesetak godina su pokazala da su upravo pčele najbolji prirodni indikatori zagađenja raslinja i vode. Istraživanja su potvrdila da se i u pčelinjim proizvodima pojavljuju ostaci pesticida i drugih otrovnih tvari koji se pretežito koriste u poljoprivredi. Učinci tih otrova se odražavaju na pčelinje zajednice tako da su pčele osjetljivije na razne bolesti, slabije se razvijaju, prikupe znatno manje meda i cvjetnog praha. Više je primjera tzv. kolapsa pčelinje zajednice za koju smo optuživali invaziju varoe ili pomanjkanje cvjetnog praha, a u stvarnosti se radilo o otrovanju pčela pesticidima.
U zadnje vrijeme pčelama najveću opasnost predstavljaju insekticidi iz razreda neonikotinoida. To su najnovije generacije pesticida, a za pčelinje zajednice su izuzetno otrovni. Spadaju među sistematske insekticide, što znači da korijenje raslinja upija tu tvar koja se potom biljnim sokom prenese po cijeloj biljci i tako ostvari potpunu zaštitu protiv štetnika tijekom cijele vegetacije (Placke and Weber 1993).

Ažurirano Ponedjeljak, 16 Svibanj 2011 11:24
Više...
 
<< Početak < « 1 2 » > Kraj >>

JPAGE_CURRENT_OF_TOTAL